
Strana ulaganja u Srbiji - evo u čemu je problem
Ne tako davno prizivali smo strane investicije i moljakali vlade razvijenih zemalja da pritisnu vodeće kompanije kako bi pojedine investicije realizovale u Srbiji.

Foto: 021.rs
Smatrali smo ih mnogo boljim razvojnim sredstvom od pozajmljivanja novca, pa potom ulaganja po zamisli i poslovnoj viziji direktora ovdašnjih fabrika, odnosno preduzetničke svite u nastajanju.
Stranci mnoge uposlili
Napokon, želja nam se i ostvarila. Unazad četvrt veka, strani ulagači počeli su ovde otvarati pogone, a u poslednjih desetak godina došlo je do veoma intenzivnog ulaganja fabrika u vlasništvu stranih firmi, odnosno preduzimača.
Samo u periodu od 2017. do 2025. godine u Srbiju je uloženo oko 25 milijardi evra, a razmahu stranih ulaganja doprinele su visoke subvencije kojima je Srbija podsticala inoulaganja, ali i preporuke vlada stranih država, ponajviše Nemačke, kao izraz podrške Srpskoj narodnoj stranci, sestrinskoj stranci Angele Merkel, kancelarke najrazvijenije evropske države u četiri uzastopna mandata. Danas samo u ovdašnjim nemačkim firmama radi preko 82.000 ljudi, a inoinvesticije su najviše doprinele da se nezaposlenost u Srbiji sa previsokih 22 snizi na prihvatljivih 7,5 odsto.
Međutim, još dok se ulagački nalet stranih investitora ubrzavao na srpskoj sceni, počele su opaske, potom i sve oštrije primedbe na, moglo bi se reći, stampedo stranih ulagača. Razumljivo je da su se prvo oglasili ovdašnji preduzetnici, za njihova ulaganja nije bilo podsticaja, pa se sticao utisak da ih država "tera" da svoj profit ulažu u okolne zemlje, gde imaju često povlašćen status stranog investitora.
Druga strana medalje
Polako, poslovna javnost počela je da uviđa ne samo dobre strane, već i slabosti stranih investicija. Jeste da zapošljavaju i uvećavaju nacionalni BDP, ali očekivanja da će ovde širiti kooperantsku aktivnost pokazala su se nerealnim.
Velike kompanije odranije imaju dugogodišnje dobavljače sa kojima postupno intenziviraju i šire saradnju, a izrađivači delova i komponenti su kroz dugogodišnju kooperaciju podigli kvalitet proizvoda što je, možda, i najbitnije za trajanje posla. I kada u proizvodnji završnog proizvoda dođe do inovacije, kompanija će izradu novih delova prvo ponuditi već proverenom partneru.
Drugim rečima, prostora za nove nema previše i da bi se manja lokalna radionica priključila dobavljačkom lancu velike kompanije potrebno je imati kvalitetnu i stručnu radnu snagu, kao i plan pristupa i postupnog razvijanja saradnje.
Teško da lokalna firma može sve sama, potrebna je i pomoć države, baš oko osmišljavanja i podržavanja širenja aktivnosti strane kompanije na domaćem tržištu. U Srbiji je baš to izostalo. Tačnije, sve što je aktuelna vlast preduzela su promene u delu srednjeg obrazovanja, a one su bile u smeru da se deo školskih aktivnosti za pojedina zanatska zanimanja odvija u fabričkim halama.
To je, pokazalo se, bila mera sa efektom, ali za osposobljavanje kvalifikovanih radnika za mašinom. Baš kakvi su potrebni stranim investitorima. Dobavljačkim firmama potrebni su obrazovaniji radnici i kreativniji menadžeri kako bi se velikim kompanijama razvojnim programom mogle nametnuti za nove saradnike.
Niske zarade
Bolna tačka stranih ulaganja su skromne zarade zaposlenih. Naravno da upravljački sloj ima više nego pristojne plate, njih često isplaćuje matična firma u domicilnoj zemlji. Ali, već niži upravljački sloj ima neuporedivo niže zarade, dok gro manuelnih radnika mesečno prima minimalac ili tek neznatno iznad.
Ne bi trebalo biti previše iznenađen ovakvom politikom zarada. Vlasniku je dolazak u Srbiju prvenstveno zanimljiv zbog izrazito niskih troškova rada, niske cene struje i, eventualno, skromnijih ekoloških kriterijuma nego što su u razvijenim državama. Ako nešto ne bude po očekivanju inoulagača, fabrike su izgrađene tako da očas mogu da se rasklope, spakuju i prenesu u neku od brojnih nerazvijenih zemalja koja jedva čeka svakog, pa i ne baš obzirnog, inostranog ulagača.
Dodatna nevolja sa inoulagačima je kontinuiran odlazak radne snage u inostranstvo. Upravo zbog (pre)skromnih zarada. Ako dođe do nestašice radnika, što zbog demografskog kolapsa u Srbiji, što zbog masovnog odlazaka u inostranstvo, stranci računaju na dolazak radnika iz država gde su zarade još niže nego u "zemlji na brdovitom Balkanu".
Tako je u Srbiji prošle godine sa regularnom radnom knjižicom radilo preko 46.000 stranih radnika, a procenjuje se da je najmanje toliko radilo i u sivoj zoni. Pitanje je koliko u ovakvim situacijama može da pomogne štrajk, čak i u zemljama sa mnogo snažnijim sindikatima i povoljnijom regulativom zarada.
Kako postati dobavljač
Tako su, nakon dobrih strana, na videlo došle i slabije tačke stranih investicija. Javnost je počela sve više da ističe problem tek kada se pokazalo da strane kompanije ne samo da ne šire lokalnu dobavljačku mrežu, već i da slabo ulažu. Sve više profit preko dividende i kamata vraćaju u matičnu državu, pa je tako lane iz Srbije u zemlje odakle su ovdašnje inofirme transferisano 4,4 milijarde evra, čak 40 odsto više nego prethodne sezone.
Kako je lane u Srbiju pristiglo 6,6 milijardi evra, još uvek smo u pozitivi, ali trend je takav da će se uskoro sva korist od inoulaganja svesti na plate zaposlenih, dok oporezivanje sa 15 odsto dobiti ne donosi očekivane prihode pošto su se računovođe izveštile da u poslovnim knjigama minimalizuju profit. U takvim situacijama ne čudi što gro ekonomske javnosti sada relativizuje ulogu stranih direktnih institucija i ističe potrebu za domaćim ulaganjima.
Korupcija glavni problem
Trenutno je popularno kuditi strane investitore, baš kao što se donedavno preterivalo u hvalisanju, a zapostavljale slabije tačke ovakve ekonomske politike. Potrebna su nam i strana i, još i više, domaća ulaganja, inobiznismeni, baš kao i domaći poslovni ljudi.
A biće ih samo ako država izgradi povoljan poslovni ambijent u kome ne bi bilo povlašćenih. Jer, jeste nedostatak subvencija umanjivao interes domaćih biznismena za ozbiljnijim ulaganjima, ali, znatno negativniji uticaj imala je izuzetno razvijena korupcija koja se najviše odvija ciljnim usmeravanjem budžetskog novca i novca javnih preduzeća i ustanova prema firmama bliskim strankama na vlasti.
Tek kada se prekine parazitska simbioza povlašćenih firmi i vlasti, i domaći i ovdašnji strani biznismeni okrenuće se ozbiljnim ulaganjima, odnosno saradnji sa domaćim partnerima.
Valjda će tada prestati i galama protiv SDI, jer siromašna Srbija još jako dugo neće imati dovoljno domaćeg kapitala, pa će oslonac na strani, kako kroz pozajmljivanje, tako i putem direktnih ulaganja, biti itekako potreban.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS traži još jedno odlaganje američkih sankcija, prethodno odlaganje do 27. juna
21.06.2025.•
0
Naftna industrija Srbije objavila je da je uputila novi zahtev Ministarstvu finansija Sjedinjenih Američkih Država za izdavanje posebne licence kojom se odlaže puna primena sankcija.
Kovanice u Srbiji: Izrada skupa, upotreba sve ređa
20.06.2025.•
2
Kovani novac u Srbiji sve se manje koristi kao sredstvo plaćanja, ali i pored toga i dalje je u upotrebi.
Nove cene goriva: Ponovo poskupljenje
20.06.2025.•
9
Gorivo će na pumpama u Srbiji od danas u 15 sati do 27. juna u isto vreme biti skuplje nego prošle nedelje.
Portparolka Evropske komisije: Srbija će moći da uvozi gas iz Rusije, ne sme završiti u Mađarskoj
19.06.2025.•
8
Predlog uredbe Evropske komisije o postepenom obustavljanju uvoza ruskog gasa u Evropsku uniju (EU) odnosi se samo na članice tog bloka, a ne i na treće zemlje.
Kakva je ekonomija Srbije: "Ogromni dugovi, masovni lopovluk, rasprodaja resursa..."
19.06.2025.•
25
Ekonomista Slobodan Komazec izjavio je da je zaduženost Srbije dostigla skoro 108 milijardi evra.
U SAD svakog dana prošle godine bilo po 1.000 novih milionera
19.06.2025.•
2
U Sjedinjenim Američkim Državama 2024. godine po 1.000 ljudi je dostizalo svakoga dana svoju prvu zaradu od milion dolara, saopštila je investiciona banka UBS.
Tramp ponovo odložio zabranu Tiktoka u SAD
18.06.2025.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp produžiće za 90 dana rok kineskoj kompaniji ByteDance za prodaju Tiktoka, uprkos zakonu koji je nalagao prodaju ili gašenje u slučaju značajnog napretka.
Proizvođači mleka u Srbiji: Između "jakog" dinara i aflatoksina
17.06.2025.•
6
Srpski paori, posebno proizvođači mleka, baš nemaju sreće.
Atanacković: Ako država poveća neoporezivi deo plate, poslodavci bi pristali na povećanje minimalca
17.06.2025.•
7
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković kaže da bi 65 odsto poslodavaca prihvatilo povećanje minimalne zarade za 9,4 odsto u oktobru, ako država poveća neoporezivi deo plate.
EU planira da zabrani ruski gas do kraja 2027. godine
17.06.2025.•
6
Evropska komisija planira da u utorak predloži zakonsku zabranu uvoza ruskog prirodnog i tečnog gasa u Evropsku uniju do kraja 2027. godine, kako bi postepeno okončala energetske veze sa Rusijom.
Robne rezerve otkupljuju deo ovogodišnjeg roda pšenice
16.06.2025.•
1
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je pokrenuta inicijativa da Direkcija za robne rezerve, u skladu sa mogućnostima budžeta, otkupi deo ovogodišnjeg roda pšenice "po stimulativnijoj ceni".
Srpska IT asocijacija: Ukidanje podsticaja bez najave ugrožava poslovanje i poverenje investitora
16.06.2025.•
7
Srpska IT Asocijacija (SITA) saopštila je da je zabrinuta zbog nenajavljene odluke Vlade Srbije da ukine Uredbu o podsticajima za poslodavce koji zapošljavaju novonaseljena lica.
Sitnice koje koštaju: Kako da neprimetni troškovi ne "pojedu" tvoj kućni budžet?
16.06.2025.•
0
U vreme čestih i neočekivanih promena cena, budžet zaista lako izmakne kontroli i to bez velikih, planiranih troškova tokom meseca.
Skaču cene nafte zbog rata Irana i Izraela, moguća i blokada moreuza: Može li to uticati na Srbiju?
16.06.2025.•
12
Cena sirove nafte skočila je za desetak odsto zbog sukoba Izraela i Irana.
Dolar pao na najniži nivo u poslednje tri godine
15.06.2025.•
0
Dolar je pao na najniži nivo u poslednje tri godine, jer promenljiva trgovinska politika Sjedinjenih Američkih Država unosi nestabilnost na tržišta.
Objavljeno koliko je Tramp zaradio u 2024: Najveći prihodi od kriptovaluta i golf klubova
15.06.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp prijavio je više od 600 miliona dolara prihoda tokom 2024. godine.
Prodat Ju-Es stil: Poznato ko ga preuzma i za koji iznos
15.06.2025.•
3
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je izvršnu direktivu kojim je dozvoljena prodaja Ju-Es stila kompaniji Nipon Stil za 14,9 milijardi dolara.
U Švajcarskoj je ustavom zagarantovano pravo na gotovinu
15.06.2025.•
2
Senat Savezne skupštine Švajcarske jednoglasno je doneo odluku o tome da u ustav te države ugradi garanciju o snabdevanju gotovinom i upotrebi franka kao nacionalne valute.
Stručnjak za energetiku: Povećanje cene sirove nafte neće uticati na Srbiju
14.06.2025.•
6
Cena sirove nafte na svetskom tržištu nakon izbijanja sukoba između Izraela i Irana ne bi trebalo da pređe 90 dolara po barelu.
Srbija povećava kapacitete vetroelektrana - cilj jedan GW do kraja godine
14.06.2025.•
3
Svetski dan vetra, koji se obeležava 15. juna, Srbija dočekuje sa 607 megavata (MW) vetroelektrana.
Advokat Siniše Malog opet dobio posao na EXPO: Preko 14 miliona dinara
13.06.2025.•
11
Advokat Igor Isailović, poznat po saradnji sa ministrom finansija Sinišom Malim, ponovo je dobio posao za pružanje pravnih usluga za potrebe Specijalizovane izložbe EXPO 2027.
Komentari 8
Ekonomija
Anonimus
predrag
Evo juce Japanci otvorise novu fabriku, a par dana pre toga Tramp uvede takse. Nesretan tajming. Znaci samo da se pokupe i odu.
A zadnjih decenija price Ljoticevaca: ne valja socijalizam, malo inovacija, losi traktori, monumentalna gradnja po svetu i kod kuce -domacim lopatama, znojem i parama, ne valja Jugoslavija, Tito najgori covek ..
I sta sad. Ceo ovaj sistem na (naravno) pogresnim osnovama.
A mislili su moze bez obrazovanja (ravna je ploca), radnici ne trebaju, inzenjere nece ni Indijci da menjaju ..
Samo Grand, trgovina/ preprodaja uz pomoc politike, 'na veceri kod ..', maraton, fudbal, Jokic ...
Bolest !
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar