
Budžetsko ulepšavanje budućnosti: Kad naprednjaci planiraju
Pre desetak dana Vlada Srbije definisala je budžet za 2025. godinu i uputila ga Skupštini na usvajanje.

Foto: 021.rs
Kako aktuelna vlast ima više nego komotnu parlamentarnu većinu, očekuje se brzo usvajanje bez, inače neobično poželjne, detaljne rasprave u najvišem zakonodavnom telu Srbije.
Tako ćemo, kao i tekuće godine, i budžet za narednu usvojiti pravovremeno, bar mesec dana pre Nove godine, što je, inače, prava retkost u istoriji Srbije, odnosno nekadašnje Jugoslavije.
Prevelik deficit
Već na prvi pogled budžetom najavljena ekonomska politika srpske vlade biće nastavak ovogodišnje, sa izrazito mnogo javnih ulaganja, na šta će iz državne kase biti usmereno čak 7,4 odsto nacionalnog BDP-a. Okosnicu će činiti priprema za izložbu EXPO 2027 i izgradnja nacionalnog stadiona, koje družina predsednika Vučića tretira gotovo kao krucijalne projekte za razvoj Srbije.
Precenjen dinar ulepšava predstavu budžeta za narednu godinu, mada je profesor Milan Kovačević, čim je predlog budžeta obelodanjen, ustvrdio da je nerealan i procenio da će svakako biti ozbiljnog rebalansa.
Što je još neugodnije, i sama vlada je projekciju zasnovala na najmanje 2,7 milijardi evra dodatnog državnog zaduženja, dok se sa ekonomske scene čuju glasovi da budžetske ambicije zahtevaju i veću pozajmicu. Država je procenila da će sledeće godine uspeti da prikupi 2.340 milijardi dinara, dok politika precenjenog kursa domaće valute tu svotu tretira kao 19,9 milijardi evra. Naravno, potrošiće se više – 2.660 milijardi, odnosno 22,7 milijardi evra.
Višak od 2,7 milijardi pristići će iz zaduživanja države. Fiskalni deficit je, dakle, 319 milijardi, odnosno tri odsto BDP-a, što je znatno više od 1,25 odsto, koliko je (maksimalno) preporučeno u Fiskalnoj strategiji, čiji je početak primene prethodno odložen za tri godine. Taman da se okončaju EXPO i izgradnja stadiona, jasni prioriteti Vlade Srbije.
Koliki je BDP
Država je planirala da BDP naraste za 4,2 odsto, zaduženost zadrži na 47 odsto BDP-a, a inflaciju spusti ispod 3,5 odsto. Ambiciozan plan, ali veliko je pitanje koliko su vladine novčane kalkulacije realne. U osnovi svih je precenjena domaća valuta, pa dinarska računica iskazana u evrima postaje preuveličana.
Tako se, primera radi, vlada hvali nacionalnim BDP-om od 90 milijardi evra, ali kada se podsetimo da je 2012. godine iznosio tek 33 milijarde, dok godišnji rast nikada nije bio iznad četiri odsto (a bilo je godina kada je bio ispod dva odsto, pa i negativan), teško da može biti veći od 48 milijardi evra. Zapravo, sve ovdašnje kalkulacije su hipertrofirane kada se iskazuju u (potcenjenim) evrima.
No, pogledajmo na šta se oslanja tim premijera Vučevića. Pomoću poreza prikupiće 1.985 milijardi dinara, iliti (preuveličanih) 17 milijardi evra. Tri milijarde će pristići iz neporeskih prihoda, a tu je i nešto donacija. Glavni izvor prihoda je PDV sa 1.056 milijardi dinara, dok porez na dobit donosi 258, akcize na goriva 220, a akcize na duvan 185 milijardi.
Novac odlazi na kamate
Naravno da su oči javnosti mnogo više usmerene na rashod; svako voli da bude među onima koji će biti profiteri vladine budžetske politike. Političari to znaju i ugađaju ciljnim grupama koje procenjuju kao naklonjene vladajućim partijama.
Tako će u budžetu za narednu godinu glavni profiteri biti zaposleni u javnom sektoru; za njihove zarade biće izdvojeno 588 milijardi, čak 19 odsto više nego tekuće godine. Plate će biti uvećane za osam (prosvetarima za 10), minimalna zarada za 13,7, a penzije za 10,9 odsto. Jasno je da država planira ne baš malo povećanje broja zaposlenih u javnom sektoru, dok povećanje minimalca samo izgleda kao poprilično.
Valja znati da će tek sa ovim povećanjem minimalna zarada prvi put dostići iznos minimalne potrošačke korpe, dok će penzije i dalje ostati na 42 do 43 odsto prosečne zarade, mada su naprednjaci obećavali da će dostići bar polovinu, ako ne i evropski poželjnih 60 odsto.
Zabrinjava da će se za otplatu kamata izdvojiti 1,85 milijardi evra, odnosno 224 milijarde dinara, tek nešto malo manje nego što je država namenila svim podsticajima – 250 milijardi dinara. Što je još gore, lako se može desiti da 2026. godine na kamate ode i preko 2,3 milijarde evra. Otprilike 55 odsto kamata odlazi inostranim poveriocima.
Protiv seljaka
Jedan od krupnijih profitera budžeta u postupku usvajanja je i vojska, za čije potrebe će biti izdvojeno 2,6 odsto BDP-a, odnosno 2,37 milijardi evra. Moguće je da će izdvajanja biti i veća, pošto će, izgleda, Srbija morati doplatiti kako bi francuski avioni tipa "Rafal" bili opremljeni najmodernijom pratećom opremom.
Uzgred, valja se podsetiti da su zapadnoevropske zemlje decenijama za vojne potrebe izdvajale manje od 1,5 odsto nacionalnog BDP-a, a ne mali broj njih i ispod jedan odsto. Vlada se pohvalila kako će za agrarni budžet izdvojiti čak 149 milijardi, cirka 7,5 odsto nacionalnog BDP-a, znatno više od donedavnih pet odsto. Oslonac je na 116 milijardi dinara subvencija. Međutim, veliko je pitanje koliko će povećanje subvencija pomoći agraru.
Šteta od politike precenjenog dinara najviše pogađa upravo agrar i selo. Izvozna konkurentnost srpskih ratarskih useva i voća brzo se, usled precenjene domaće valute, gubi, dok sa druge strane uvoz strane prehrambene robe postaje izrazito jeftin, pa uvozna hrana sve brže potiskuje domaću sa trgovačkih polica.
Podsticati potrošnju
Vlada se pri osmišljavanju budžeta za 2025. godinu odlučila da budžetom podstiče potrošnju. Takav pristup je osnovan, ali nevolja je što država ne može sve novčane potrebe namiriti iz privredne aktivnosti, već se u ne baš malom obimu oslanja i na kredite. Time se zaduženost neprekidno uvećava, što se želelo prekinuti, i stoga je pre nekoliko godina i osmišljena takozvana Fiskalna strategija.
No, država je odložila primenu strategije i nastavila obilata besomučna državna ulaganja, često i na projekte upitne isplativosti. Sa druge strane, sve je manje investicija domaćih privrednika i preduzetnika. Bez državnih subvencija i u ambijentu koji ne jemči pravnu sigurnost ulaganja, ovdašnji investitori izbegavaju investiranje u srpsku ekonomiju i sve češće se okreću drugim tržištima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Profesor Savić: Problem je što niko ne kontroliše naknade izvršitelja, mnogi se brzo obogatili
31.07.2025.•
10
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocenio je da je jedna od najavljenih državnih mera, kojom izvršitelji neće moći da oduzimaju jedini životni prostor ljudima, dobar korak ali nedovoljan.
Najveći polugodišnji gubitak NIS-a u poslednjih pet godina
31.07.2025.•
2
Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je finansijske izveštaje za drugo tromesečje i prvih šest meseci 2025, koji su doneli najlošiji finansijski rezultat kompanije u poslednjih pet godina, od pandemijske 2020.
Sutra ističe rok za carine od 35 odsto koje Srbiji uvodi SAD: Šta očekuje našu zemlju?
31.07.2025.•
16
Carine na srpsku robu u SAD od 35 odsto trebalo bi da stupe na snagu u petak, 1. avgusta, kada je i poslednji rok za postizanje trgovinskog sporazuma između Beograda i Vašingtona.
Drugi put u manje od dva meseca: Novi milioni iz budžetske rezerve za Fudbalski i Košarkaški savez Srbije
31.07.2025.•
10
Fudbalskom savezu Srbije prebačeno je 23,6 miliona dinara, dok je Košarkaški savez Srbije dobio 50 miliona.
JANAF dobio dozvolu da nastavi isporuku nafte NIS-u
30.07.2025.•
2
Jadranski naftovod (JANAF) dobio je licencu od američke Kancelarije za kontrolu stranih sredstava da nastavi do 27. avgusta da transportuje naftu do NIS-a, objavio je JANAF.
Kina i SAD: Dogovor da se zadrže carine na trenutnim nivoima
29.07.2025.•
1
Kina i SAD saglasili su se da održe carine na trenutnim nivoima - SAD oporezuju kinesku robu sa 30 odsto, a Kina naplaćuje 10 odsto na američke proizvode.
MMF povećao prognozu rasta svetske ekonomije: Manja šteta od Trampovih tarifa
29.07.2025.•
1
MMF je povećao prognozu ekonomskog rasta SAD i sveta za ovu i sledeću godinu, jer se protekcionistička trgovinska politika američkog predsednika Donalda Trampa do sada pokazala manje štetnom nego što se očekivalo.
Model Golfa povlači se sa tržišta zbog rizika od povreda
29.07.2025.•
0
Putničko vozila marke Folksvagen, model iGolf Variant, povlači se sa tržišta Srbije zbog rizika od povreda.
Bajatović: Dobro je što su odložene sankcije SAD, omogućava NIS-u da preživi
29.07.2025.•
11
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je, posle odlaganja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) za još mesec dana, da je to dobra vest, jer omogućava da NIS "preživi".
EU optužila portal Temu za kršenje Zakona o digitalnim uslugama
28.07.2025.•
2
Evropska komisija optužila je kineski sajt za elektronsku trgovinu Temu za kršenje njenog Zakona o digitalnim uslugama, zbog toga što nije adekvatno pratio proizvode koje nudi, posebno igračke za bebe.
Voćari traže moratorijum na kredite
28.07.2025.•
1
Predstavnici udruženja voćara Srbije zatražili su danas u Skupštini Srbije da država otkupljivačima, hladnjačarima i izvoznicima obezbedi moratorijum na kredite kod komercijalnih banaka.
Na teritoriji Bosilegrada potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca
28.07.2025.•
1
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da je na teritoriji opštine Bosilegrad, u mestima Donja Ljubata i Gornja Lisina, potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca na dva poljoprivredna gazdinstva.
Banke prodale potraživanja u vrednosti 81,8 milijardi dinara: Koja su prava dužnika?
28.07.2025.•
2
Prema podacima Narodne banke Srbije, u periodu od 2013. do 2025. godine, ukupan iznos ustupljenih potraživanja banaka od pravnih i fizičkih lica koja su preneta drugim bankama iznosi 81,8 milijardi dinara.
Drastično smanjenje broja muznih krava u Srbiji: "Država da obezbedi stabilne uslove poslovanja"
28.07.2025.•
5
Podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da je u Srbiji 2013. godine bilo 500.000 muznih krava, a na kraju 2023. godine njihov broj je sveden na 330.000.
Srbija vratila 12 tona zlata iz inostranstva, NBS rezerve uvećavala na sugestiju Vučića
27.07.2025.•
54
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da je Srbija već vratila 12 tona zlata koje je tokom 2019. i 2020. godine kupila na međunarodnom tržištu, kao i da u rezervama ima ukupno 50,6 tona zlata.
U igri "Uzmi račun i pobedi" porez se obračunava: Pitanje je - ko ga plaća?
27.07.2025.•
10
Više od 300.000 građana ove godine učestvuje u nagradnoj igri "Uzmi račun i pobedi", prema informacijama sa sajta Poreske uprave.
Ekonomisti o prvih 100 dana rada Vlade: Kontinuitet uspona i padova
26.07.2025.•
4
Nakon 100 dana rada, nova Vlada Srbije, predvođena premijerom Đurom Macutom zabeležila je određene ekonomske poteze - od rasta minimalca i plata u javnom sektoru, do nastavka investicija u infrastrukturne projekte.
U Srbiji registrovano oko 5.000 električnih automobila, broj elektropunjača trenutno zadovoljava potrebe
26.07.2025.•
4
Konsultant za elektromobilnost Filip Mitrović izjavio je da je u Srbiji registrovano oko 5.000 električnih vozila, a da broj elektropunjača "trenutno zadovoljava potrebe".
Uprava za veterinu: Tri žarišta afričke kuge svinja u Srbiji
26.07.2025.•
1
Načelnica Odeljenja veterinarske inspekcije Uprave za veterinu Ljiljana Ivanjac rekla je da su trenutno aktivna žarišta afričke kuge svinja u Podunavskom, Mačvanskom i Zapadnobačkom okrugu.
Prosečan radni vek u Srbiji duži nego u mnogim državama EU
26.07.2025.•
7
Očekivano trajanje radnog veka u Srbiji iznosi 35,5 godina i duže je nego u mnogim državama EU, uključujući Hrvatsku, Italiju, Belgiju, Rumuniju, Bugarsku i Grčku, pokazali su nedavno objavljeni podaci Eurostata.
Oko 70 neispravnih proizvoda povučeno sa tržišta ove godine: "Ne zna se pouzdano šta se sa njima dalje dešava"
26.07.2025.•
6
U Srbiji je od početka ove godine sa tržišta povučeno nešto više od 70 neispravnih proizvoda.
Komentari 21
zztop
Bb
Upravo iz ovig razloga su ugovori tajna i nikad ne emo saznati gde, sta i ko je omanuo i snosi odgovornost za zeleznicku.
Zebra
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar