Šta ako Srbija odluči da nacionalizuje NIS: Ekonomista o mogućim preprekama

Ukoliko država Srbija odluči da nacionalizuje Naftnu industriju Srbije (NIS), što sugeriše američka administracija, za to ne postoji cena.
Šta ako Srbija odluči da nacionalizuje NIS: Ekonomista o mogućim preprekama
Foto: 021.rs
To kaže ekonomista Božo Drašković, koji dodaje da nezadovoljna strana može da traži nadoknadu na sudu.
 
On je, komentarišući moguća rešenja da NIS nastavi da radi, rekao da bi u slučaju nacionalizacije i nezadovoljstva Gasproma, kao većinskog vlasnika te kompanije, formalno spor mogao da bude vođen pred nadležnim sudovima u Srbiji, ali ako je to ugovorom predviđeno i pred međunarodnim sudom.
 
"Ako se spor vodi pred sudom, nezavisni eksperti će proceniti kolika je vrednost nacionalizovane imovine, a ne koliko misli onaj ko ja nacionalizovao", rekao je Drašković za Betu.
Dodao je da neki vlasnik, "zvao se Rus, Englez, Kinez ili Amerikanac", neće dozvoliti da to prođe bez adekvatne nadoknade, već će ispostaviti račun sa obračunatom izgubljenom dobiti.
 
"Srbija u sporu oko NIS-a, odnosno Rusije i Amerike nije aktivan, već samo pasivan akter, a za to je kriva budalasta odluka 'družine' koja je bila na vlasti od 2008. godine kada je NIS prodat ruskom Gaspromu i sadašnja vlast, koja je morala znati nakon izbijanja rata u Ukrajini da će doći do problema i moglo se nešto uraditi da bi se sprečio, a ne da se čeka '12.05 sati", rekao je Drašković.
 
Istakao je da reč o geopolitičkom i strateškom, a ne samo ekonomskom pitanju, jer Amerikanci neće dozvoliti da Rusi budu autonoman prodavac ili će dozvoliti uz politički dogovor.
 
Ako se, kako je rekao, posmatra iz ekonomskog ugla u slučaju da se Rusi opredele da prodaju njihov udeo, pregovaraće sa nekim koga odobre Amerikanci. 
 
"Amerikanci mogu da kažu da ne žele da NIS kupe Kinezi i ostaće na snazi iste mere. To je selekcija na tržištu jer, možda bi Kinezi bili spremni da plate više nego neka američka, britanska ili francuska kompanija", naveo je Drašković.
 
Dodao je da postoji i opcija da prodavac kaže da nije spreman da proda NIS kompanijama koje su iz zapadnih zemalja i koje su dobile zeleno svetlo od SAD da mogu da ga kupe.
Ako Rusi, kako je rekao, donesu odluku o prodaji njihovog udela oni će pregovarati u skladu sa svojim interesom, ne može Srbija, kao manjinski vlasnik NIS-a, pregovarati o tuđoj imovini.
 
"Kupac će dovesti revizore da procene vrednost, iluzija je da Srbija može da ponudi da otkupi NIS za oko 500 miliona evra za koliko ga je prodala. A zašto bi, na kraju, neko prodao firmu iz moralnih razloga", upitao je Drašković.
 
Problem je, prema njegovim rečima, i to što su Amerikanci zabranili međubankarske transakcije sa Rusijom, pa je kupcu teško i da plati NIS u slučaju da ga kupi.
 
Jedna od mogućnosti je, kako je rekao, da NIS, kada stane Rafinerija u Pančevu zbog nemogućnosti da nabavi naftu za prerdu u derivate, čime će izgubiti prihode, ode u stečaj kada poverioci pokrenu naplatu duga. Prinudna prodaja kompanije, prema rečima Draškovića, po međunarodnim računovodstvenim standardima ne obezbeđuje fer tržišnu cenu.
 
"Amerikanci su pre dva dana poslali poruku Srbiji da NIS nacionalizuje, a za posledice ih baš briga. Ovo je signal da se privedemo pameti da ne prodajemo vodu, zemlju, elektroprivredu i sve ono što je od vitalnog značaja za zemlju. Tim resursima se mora upravljati na razuman način, umesto da se upravlja partijski i krade", rekao je Drašković.
 
Istakao je da Rusi da su hteli da pomognu Srbiji mogli su to da urade i pre dve godine jer su znali šta će se dogoditi kada su zbog sankcija počeli da plene imovinu njihovih tajkuna.
 
"Rusi iz nekih razloga samo njima znanim sprovode svoje geopolitičke interese. Nisu oni ni kupili NIS iz ekonomskih, već političkih razloga. Tržište nikada nije autonomno, već uvek na njega utiče politička moć", rekao je Drašković.
 
Na pitanje koliko vredi NIS i da li mu odugovlačenje sa nalaženjem rešenja smanuje vrednost, Drašković je rekao, da je procena vrednosti bilo koje firme, naročito kompleksne kao što je NIS, veoma složen postupak. 
 
Naveo je da postoji više metoda za izračunavanje vrednosti kompanije, među kojima su prinosni metod, metod neto imovine, berzanske vrednosti na bazi kotacija akcija na berzi, metod knjigovodstvene vrednosti... 
 
"U ovom momentu nemamo informacije o bilo kakvoj proceni vrednosti kapitala NIS-a, a pitanje je da li je uopšte rađena. Imamo jedino podatke o knjigovodstvenoj vrednosti, kao razliku između ukupne aktive i obaveza, ali firme se nikada ili retko prodaju po knjigovodstvenoj vrednosti", rekao je Drašković.
 
Dodao je da vrednost firme zavisi i od tržišta, imovine i vrednosti prirodnog kapitala, odnosno resursa nafte i gasa, što nije procenjeno kada je NIS prodat, već su poklonjeni za rentu od tri odsto.
 
Zato, kako je naveo, postoji odgovornost i bahatost i bivše vlasti koja je prodala prirodni resurs koji nikad ne prodaje i naročito se ne daje za rentu od tri odsto, samo kolonije to čine.
 
Istakao je da treba imati u vidu i to da je NIS pretrpeo dva velika šoka pre 2000. godine kada je stradao deo infrastrukture te kompanije od bombardovanja NATO snaga 1999. godine, a drugi je uništavanje firme hiperinflacijom 1992. i 1993. godine.
To je, kako je rekao, uticalo na vrednost NIS-a pre prodaje, ali je naglasio da je vreme od 2000. godine do 2008. trebalo iskoristiti za oporavak firme, umesto što se njome partijski upravljalo uz "čerupanje".
 
"Kupovina NIS-a je bio politički, a ne ekonomski aranžman, a koje su usluge dogorene trebalo bi da kažu akteri odluke, među kojima je i Borko Stefanović", naveo je Drašković.
 
Rusi, kako je ocenio, nisu dozvolili da se uopšte razgovara o rudnoj renti na naftu i gas od tri odsto, pa su čak i termalni izvori, koji su rezultat decenijskog istraživanja dok je NIS bio društveno preduzeće, ušli u taj geopolitički aranžman. 
 
Drašković je rekao da je ruska državna kompanija Gasprom privatizovala državnu kompaniju Srbije, NIS, oporavila je i ostvarivala profite, pa se može zaključiti da država može da upravlja kompanijom ako nije korumpirana, već postavi profesionalnu upravu, kao što to čini vlasnik privatnog kapitala.
 
"Srbija je upala u zamku da izgubi energetski suverenitet za naftu i gas i sada je politička igra između Amrikanaca i Rusa, a Srbija je u ulozi stradalnika i tu nema previše prostora ni za ovog genija koji se zove Vučić (predsednik, Aleksandar) jer ne odlučuje on ništa nego veliki igrači, a on izigrava mangupa koji, kao spašava Srbiju", naveo je Drašković.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Zamenik zamenika

    30.10.2025 17:14
    Amerika je Bog na zemlji. rusija je samo regionalni bandit a i to njenog ekonomskog sloma. Onda će biti propali a možda i raspali bandit. Sve ostalo su trice i kučine
  • Zebra

    30.10.2025 16:53
    Problem sa NISom je morao da se reši odavno! Veće pitanje je - šta ako ostanemo bez goriva! Jel nas radikal vratio u vreme kad je još nosio gajbice?
  • Vojvođanin

    30.10.2025 16:25
    Kakav sud, kakva odšteta
    Kakav sud, pobogu. Rusija je pod međunarodnim sankcijama, izolovana je međunarodno, nema šta da se obraća bilo kakvom međunarodnom sudu. Sankcije, naiconalizacija i kiss kiss poyy poyy spasiba za družbu

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Koje su opcije Srbije?

Četvrtak, 23. oktobar, bio je prijatan jesenji dan. Već oko 11 časova temperatura je dostigla 23 stepena i svako ko je mogao odlučio se za šetnju.