Šta ako Srbija odluči da nacionalizuje NIS: Ekonomista o mogućim preprekama
Ukoliko država Srbija odluči da nacionalizuje Naftnu industriju Srbije (NIS), što sugeriše američka administracija, za to ne postoji cena.
Foto: 021.rs
To kaže ekonomista Božo Drašković, koji dodaje da nezadovoljna strana može da traži nadoknadu na sudu.
On je, komentarišući moguća rešenja da NIS nastavi da radi, rekao da bi u slučaju nacionalizacije i nezadovoljstva Gasproma, kao većinskog vlasnika te kompanije, formalno spor mogao da bude vođen pred nadležnim sudovima u Srbiji, ali ako je to ugovorom predviđeno i pred međunarodnim sudom.
"Ako se spor vodi pred sudom, nezavisni eksperti će proceniti kolika je vrednost nacionalizovane imovine, a ne koliko misli onaj ko ja nacionalizovao", rekao je Drašković za Betu.
Dodao je da neki vlasnik, "zvao se Rus, Englez, Kinez ili Amerikanac", neće dozvoliti da to prođe bez adekvatne nadoknade, već će ispostaviti račun sa obračunatom izgubljenom dobiti.
"Srbija u sporu oko NIS-a, odnosno Rusije i Amerike nije aktivan, već samo pasivan akter, a za to je kriva budalasta odluka 'družine' koja je bila na vlasti od 2008. godine kada je NIS prodat ruskom Gaspromu i sadašnja vlast, koja je morala znati nakon izbijanja rata u Ukrajini da će doći do problema i moglo se nešto uraditi da bi se sprečio, a ne da se čeka '12.05 sati", rekao je Drašković.
Istakao je da reč o geopolitičkom i strateškom, a ne samo ekonomskom pitanju, jer Amerikanci neće dozvoliti da Rusi budu autonoman prodavac ili će dozvoliti uz politički dogovor.
Ako se, kako je rekao, posmatra iz ekonomskog ugla u slučaju da se Rusi opredele da prodaju njihov udeo, pregovaraće sa nekim koga odobre Amerikanci.
"Amerikanci mogu da kažu da ne žele da NIS kupe Kinezi i ostaće na snazi iste mere. To je selekcija na tržištu jer, možda bi Kinezi bili spremni da plate više nego neka američka, britanska ili francuska kompanija", naveo je Drašković.
Dodao je da postoji i opcija da prodavac kaže da nije spreman da proda NIS kompanijama koje su iz zapadnih zemalja i koje su dobile zeleno svetlo od SAD da mogu da ga kupe.
Ako Rusi, kako je rekao, donesu odluku o prodaji njihovog udela oni će pregovarati u skladu sa svojim interesom, ne može Srbija, kao manjinski vlasnik NIS-a, pregovarati o tuđoj imovini.
"Kupac će dovesti revizore da procene vrednost, iluzija je da Srbija može da ponudi da otkupi NIS za oko 500 miliona evra za koliko ga je prodala. A zašto bi, na kraju, neko prodao firmu iz moralnih razloga", upitao je Drašković.
Problem je, prema njegovim rečima, i to što su Amerikanci zabranili međubankarske transakcije sa Rusijom, pa je kupcu teško i da plati NIS u slučaju da ga kupi.
Jedna od mogućnosti je, kako je rekao, da NIS, kada stane Rafinerija u Pančevu zbog nemogućnosti da nabavi naftu za prerdu u derivate, čime će izgubiti prihode, ode u stečaj kada poverioci pokrenu naplatu duga. Prinudna prodaja kompanije, prema rečima Draškovića, po međunarodnim računovodstvenim standardima ne obezbeđuje fer tržišnu cenu.
"Amerikanci su pre dva dana poslali poruku Srbiji da NIS nacionalizuje, a za posledice ih baš briga. Ovo je signal da se privedemo pameti da ne prodajemo vodu, zemlju, elektroprivredu i sve ono što je od vitalnog značaja za zemlju. Tim resursima se mora upravljati na razuman način, umesto da se upravlja partijski i krade", rekao je Drašković.
Istakao je da Rusi da su hteli da pomognu Srbiji mogli su to da urade i pre dve godine jer su znali šta će se dogoditi kada su zbog sankcija počeli da plene imovinu njihovih tajkuna.
"Rusi iz nekih razloga samo njima znanim sprovode svoje geopolitičke interese. Nisu oni ni kupili NIS iz ekonomskih, već političkih razloga. Tržište nikada nije autonomno, već uvek na njega utiče politička moć", rekao je Drašković.
Na pitanje koliko vredi NIS i da li mu odugovlačenje sa nalaženjem rešenja smanuje vrednost, Drašković je rekao, da je procena vrednosti bilo koje firme, naročito kompleksne kao što je NIS, veoma složen postupak.
Naveo je da postoji više metoda za izračunavanje vrednosti kompanije, među kojima su prinosni metod, metod neto imovine, berzanske vrednosti na bazi kotacija akcija na berzi, metod knjigovodstvene vrednosti...
"U ovom momentu nemamo informacije o bilo kakvoj proceni vrednosti kapitala NIS-a, a pitanje je da li je uopšte rađena. Imamo jedino podatke o knjigovodstvenoj vrednosti, kao razliku između ukupne aktive i obaveza, ali firme se nikada ili retko prodaju po knjigovodstvenoj vrednosti", rekao je Drašković.
Dodao je da vrednost firme zavisi i od tržišta, imovine i vrednosti prirodnog kapitala, odnosno resursa nafte i gasa, što nije procenjeno kada je NIS prodat, već su poklonjeni za rentu od tri odsto.
Zato, kako je naveo, postoji odgovornost i bahatost i bivše vlasti koja je prodala prirodni resurs koji nikad ne prodaje i naročito se ne daje za rentu od tri odsto, samo kolonije to čine.
Istakao je da treba imati u vidu i to da je NIS pretrpeo dva velika šoka pre 2000. godine kada je stradao deo infrastrukture te kompanije od bombardovanja NATO snaga 1999. godine, a drugi je uništavanje firme hiperinflacijom 1992. i 1993. godine.
To je, kako je rekao, uticalo na vrednost NIS-a pre prodaje, ali je naglasio da je vreme od 2000. godine do 2008. trebalo iskoristiti za oporavak firme, umesto što se njome partijski upravljalo uz "čerupanje".
"Kupovina NIS-a je bio politički, a ne ekonomski aranžman, a koje su usluge dogorene trebalo bi da kažu akteri odluke, među kojima je i Borko Stefanović", naveo je Drašković.
Rusi, kako je ocenio, nisu dozvolili da se uopšte razgovara o rudnoj renti na naftu i gas od tri odsto, pa su čak i termalni izvori, koji su rezultat decenijskog istraživanja dok je NIS bio društveno preduzeće, ušli u taj geopolitički aranžman.
Drašković je rekao da je ruska državna kompanija Gasprom privatizovala državnu kompaniju Srbije, NIS, oporavila je i ostvarivala profite, pa se može zaključiti da država može da upravlja kompanijom ako nije korumpirana, već postavi profesionalnu upravu, kao što to čini vlasnik privatnog kapitala.
"Srbija je upala u zamku da izgubi energetski suverenitet za naftu i gas i sada je politička igra između Amrikanaca i Rusa, a Srbija je u ulozi stradalnika i tu nema previše prostora ni za ovog genija koji se zove Vučić (predsednik, Aleksandar) jer ne odlučuje on ništa nego veliki igrači, a on izigrava mangupa koji, kao spašava Srbiju", naveo je Drašković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
0
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
5
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
1
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
1
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
17
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
0
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Komentari 26
Petar
Dejan
Драган
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar