Šta ako Srbija odluči da nacionalizuje NIS: Ekonomista o mogućim preprekama
Ukoliko država Srbija odluči da nacionalizuje Naftnu industriju Srbije (NIS), što sugeriše američka administracija, za to ne postoji cena.
Foto: 021.rs
To kaže ekonomista Božo Drašković, koji dodaje da nezadovoljna strana može da traži nadoknadu na sudu.
On je, komentarišući moguća rešenja da NIS nastavi da radi, rekao da bi u slučaju nacionalizacije i nezadovoljstva Gasproma, kao većinskog vlasnika te kompanije, formalno spor mogao da bude vođen pred nadležnim sudovima u Srbiji, ali ako je to ugovorom predviđeno i pred međunarodnim sudom.
"Ako se spor vodi pred sudom, nezavisni eksperti će proceniti kolika je vrednost nacionalizovane imovine, a ne koliko misli onaj ko ja nacionalizovao", rekao je Drašković za Betu.
Dodao je da neki vlasnik, "zvao se Rus, Englez, Kinez ili Amerikanac", neće dozvoliti da to prođe bez adekvatne nadoknade, već će ispostaviti račun sa obračunatom izgubljenom dobiti.
"Srbija u sporu oko NIS-a, odnosno Rusije i Amerike nije aktivan, već samo pasivan akter, a za to je kriva budalasta odluka 'družine' koja je bila na vlasti od 2008. godine kada je NIS prodat ruskom Gaspromu i sadašnja vlast, koja je morala znati nakon izbijanja rata u Ukrajini da će doći do problema i moglo se nešto uraditi da bi se sprečio, a ne da se čeka '12.05 sati", rekao je Drašković.
Istakao je da reč o geopolitičkom i strateškom, a ne samo ekonomskom pitanju, jer Amerikanci neće dozvoliti da Rusi budu autonoman prodavac ili će dozvoliti uz politički dogovor.
Ako se, kako je rekao, posmatra iz ekonomskog ugla u slučaju da se Rusi opredele da prodaju njihov udeo, pregovaraće sa nekim koga odobre Amerikanci.
"Amerikanci mogu da kažu da ne žele da NIS kupe Kinezi i ostaće na snazi iste mere. To je selekcija na tržištu jer, možda bi Kinezi bili spremni da plate više nego neka američka, britanska ili francuska kompanija", naveo je Drašković.
Dodao je da postoji i opcija da prodavac kaže da nije spreman da proda NIS kompanijama koje su iz zapadnih zemalja i koje su dobile zeleno svetlo od SAD da mogu da ga kupe.
Ako Rusi, kako je rekao, donesu odluku o prodaji njihovog udela oni će pregovarati u skladu sa svojim interesom, ne može Srbija, kao manjinski vlasnik NIS-a, pregovarati o tuđoj imovini.
"Kupac će dovesti revizore da procene vrednost, iluzija je da Srbija može da ponudi da otkupi NIS za oko 500 miliona evra za koliko ga je prodala. A zašto bi, na kraju, neko prodao firmu iz moralnih razloga", upitao je Drašković.
Problem je, prema njegovim rečima, i to što su Amerikanci zabranili međubankarske transakcije sa Rusijom, pa je kupcu teško i da plati NIS u slučaju da ga kupi.
Jedna od mogućnosti je, kako je rekao, da NIS, kada stane Rafinerija u Pančevu zbog nemogućnosti da nabavi naftu za prerdu u derivate, čime će izgubiti prihode, ode u stečaj kada poverioci pokrenu naplatu duga. Prinudna prodaja kompanije, prema rečima Draškovića, po međunarodnim računovodstvenim standardima ne obezbeđuje fer tržišnu cenu.
"Amerikanci su pre dva dana poslali poruku Srbiji da NIS nacionalizuje, a za posledice ih baš briga. Ovo je signal da se privedemo pameti da ne prodajemo vodu, zemlju, elektroprivredu i sve ono što je od vitalnog značaja za zemlju. Tim resursima se mora upravljati na razuman način, umesto da se upravlja partijski i krade", rekao je Drašković.
Istakao je da Rusi da su hteli da pomognu Srbiji mogli su to da urade i pre dve godine jer su znali šta će se dogoditi kada su zbog sankcija počeli da plene imovinu njihovih tajkuna.
"Rusi iz nekih razloga samo njima znanim sprovode svoje geopolitičke interese. Nisu oni ni kupili NIS iz ekonomskih, već političkih razloga. Tržište nikada nije autonomno, već uvek na njega utiče politička moć", rekao je Drašković.
Na pitanje koliko vredi NIS i da li mu odugovlačenje sa nalaženjem rešenja smanuje vrednost, Drašković je rekao, da je procena vrednosti bilo koje firme, naročito kompleksne kao što je NIS, veoma složen postupak.
Naveo je da postoji više metoda za izračunavanje vrednosti kompanije, među kojima su prinosni metod, metod neto imovine, berzanske vrednosti na bazi kotacija akcija na berzi, metod knjigovodstvene vrednosti...
"U ovom momentu nemamo informacije o bilo kakvoj proceni vrednosti kapitala NIS-a, a pitanje je da li je uopšte rađena. Imamo jedino podatke o knjigovodstvenoj vrednosti, kao razliku između ukupne aktive i obaveza, ali firme se nikada ili retko prodaju po knjigovodstvenoj vrednosti", rekao je Drašković.
Dodao je da vrednost firme zavisi i od tržišta, imovine i vrednosti prirodnog kapitala, odnosno resursa nafte i gasa, što nije procenjeno kada je NIS prodat, već su poklonjeni za rentu od tri odsto.
Zato, kako je naveo, postoji odgovornost i bahatost i bivše vlasti koja je prodala prirodni resurs koji nikad ne prodaje i naročito se ne daje za rentu od tri odsto, samo kolonije to čine.
Istakao je da treba imati u vidu i to da je NIS pretrpeo dva velika šoka pre 2000. godine kada je stradao deo infrastrukture te kompanije od bombardovanja NATO snaga 1999. godine, a drugi je uništavanje firme hiperinflacijom 1992. i 1993. godine.
To je, kako je rekao, uticalo na vrednost NIS-a pre prodaje, ali je naglasio da je vreme od 2000. godine do 2008. trebalo iskoristiti za oporavak firme, umesto što se njome partijski upravljalo uz "čerupanje".
"Kupovina NIS-a je bio politički, a ne ekonomski aranžman, a koje su usluge dogorene trebalo bi da kažu akteri odluke, među kojima je i Borko Stefanović", naveo je Drašković.
Rusi, kako je ocenio, nisu dozvolili da se uopšte razgovara o rudnoj renti na naftu i gas od tri odsto, pa su čak i termalni izvori, koji su rezultat decenijskog istraživanja dok je NIS bio društveno preduzeće, ušli u taj geopolitički aranžman.
Drašković je rekao da je ruska državna kompanija Gasprom privatizovala državnu kompaniju Srbije, NIS, oporavila je i ostvarivala profite, pa se može zaključiti da država može da upravlja kompanijom ako nije korumpirana, već postavi profesionalnu upravu, kao što to čini vlasnik privatnog kapitala.
"Srbija je upala u zamku da izgubi energetski suverenitet za naftu i gas i sada je politička igra između Amrikanaca i Rusa, a Srbija je u ulozi stradalnika i tu nema previše prostora ni za ovog genija koji se zove Vučić (predsednik, Aleksandar) jer ne odlučuje on ništa nego veliki igrači, a on izigrava mangupa koji, kao spašava Srbiju", naveo je Drašković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vlada Srbije odlučila: Produžena zabrana izvoza nafte i derivata, pušta se 40.000 tona iz rezervi
19.03.2026.•
1
Vlada Srbije donela je odluku da produži zabranu izvoza nafte i naftnih derivata za pogon motora do 2. aprila.
Nastavljaju se otpuštanja u nemačkoj auto-industriji: U pitanju desetine hiljada radnih mesta
19.03.2026.•
6
Vesti o ukidanju 50.000 radnih mesta u Folksvagenu potresaju javnost, ali novi podaci ukazuju na još opasniji trend, veliki pad novih oglasa za zapošljavanje u nemačkoj auto-industriji.
Cene nafte porasle na 112 dolara po barelu
19.03.2026.•
0
Cene nafte porasle su na 112 dolara po barelu nakon što su iranski mediji izvestili o vazdušnom napadu koji je pogodio postrojenje na najvećem svetskom nalazištu prirodnog gasa.
Od roka do roka: Ističe gasni aranžman sa Rusijom, da li su kratkoročni ugovori dobri po Srbiju?
19.03.2026.•
12
Još jedan rok, još jedna neizvesnost. Srbija i ove godine čeka poslednje dane pred istek gasnog aranžmana sa Rusijom bez jasnog odgovora šta sledi od 1. aprila.
Pojedine pumpe u Sloveniji ograničile točenje goriva
19.03.2026.•
0
Na benzinskim stanicama kompanija MOL i Šel u Sloveniji uvedeno je ograničenje za kupovinu goriva na 30 litara za automobile, odnosno 200 litara za kamione.
Atanacković: Poskupljenja na pumpama delom posledica očekivanja da će skakati nabavna cena
18.03.2026.•
6
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković izjavio je da je nagli rast cena nafte posledica sukoba na Bliskom istoku i da bi poremećaji u snabdevanju mogli da potraju ukoliko se rat nastavi.
Najoštriji rast Euribora u poslednjih nekoliko godina: Šta da očekuju korisnici stambenih kredita?
18.03.2026.•
8
Ekonomista Milan Beslać izjavio je da nije neočekivano to što je šestomesečni Euribor zabeležio najoštriji dnevni rast u poslednjih nekoliko godina od 7,3 odsto.
Otvoreni "DDOR BG car show" i Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme
18.03.2026.•
0
"DDOR BG car show" 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme "Motopassion" otvoreni su danas u hali 1 Beogradskog sajma.
Hitno povlačenje sa tržišta: Rizik od povreda kod "Škoda Kodiaq"
17.03.2026.•
2
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je danas na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine da se hitno povlači sa tržišta putničko vozilo "Škoda Kodiaq".
Kako se obećana prosečna plata sa 1.400 evra u 2027. istopila na 1.320 u 2030.
17.03.2026.•
25
Prosečna plata će 2030. godine iznositi 1.320 evra - tako je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavljajući strategiju "Srbija 2030".
Honda odustala od električnih vozila u SAD: Sledi joj gubitak od 16 milijardi dolara
17.03.2026.•
4
Japanska kompanija Honda je zvanično potvrdila da obustavlja razvoj i planirano lansiranje tri ključna električna modela koja je trebalo da se proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ponovo poskupelo gorivo u Severnoj Makedoniji
17.03.2026.•
3
Litar benzina u Severnoj Makedoniji skuplji je od danas za sedam denara (oko 14 dinara), a dizela za 6,5 denara (oko 13 dinara).
Kreditni rejting Srbije po S&P - na investicionom nivou sa stabilnim izgledima
17.03.2026.•
0
Narodna banka Srbije saopštila je da je agencija "Standard & Poor's Global Ratings - S&P" objavila periodični izveštaj o kreditnom rejtingu Srbije, koji je na investicionom nivou "BBB-" sa stabilnim izgledima.
UniCredit želi da preuzme Commerzbank, Berlin oštro protiv: Šolc potez nazvao "neprijateljskim napadom"
16.03.2026.•
0
Dve velike evropske banke našle su se u centru preuzimanja vrednog oko 35 milijardi evra, nakon što je italijanski UniCredit pojačao pokušaj da preuzme nemački Commerzbank, uprkos snažnom protivljenju nemačke vlade.
Profesor Musabegović: Ne očekujem drastičan rast rata kredita uprkos skoku euribora
16.03.2026.•
0
Dvanaestomesečni euribor zabeležio je najveći jednodnevni skok u poslednjih 18 godina, dok je šestomesečni euribor porastao najviše u poslednje tri godine, ipak, profesor misli da to neće značajno uticati na građane.
"Ako ne rade nemačke, neće raditi ni srpske fabrike": Kako se kriza iz Evrope preliva na Srbiju
16.03.2026.•
18
Zbog sve manje porudžbina i pada aktivnosti na evropskom tržištu automobilske industrije, a posebno u Nemačkoj, i fabrike u Srbiji suočavaju se sa smanjenjem obima proizvodnje.
Barel nafte dostigao cenu od skoro 105 dolara
16.03.2026.•
0
Sirova nafta Brent dostigla je danas cenu od skoro 105 dolara po barelu, što je porast od više od 40 odsto od početka rata u Iranu.
Opredeljeno 150 miliona za unapređenje ruralnog turizma: Rok za zahteve 31. mart
15.03.2026.•
1
Za realizaciju Uredbe Vlade Srbije o uslovima, načinu dodele i korišćenja sredstava podsticaja za razvoj i unapređenje ruralnog turizma i ugostiteljstva iz budžeta je opredeljeno 150 miliona dinara.
MEA: Strateške rezerve nafte biće odmah odblokirane u Aziji i Okeaniji
15.03.2026.•
0
Nafta iz strateških rezervi biće puštena odmah u Aziji i Okeaniji, a počev od kraja marta u Americi i Evropi, saopštila je danas Međunarodna agencija za energiju, preneo je pariski list Mond.
Bliži se rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Finalizacija dogovora ili novi produžeci?
15.03.2026.•
9
Kao što je više puta odlagano stupanje na snagu američkih sankcija NIS-u, čija primena je počela 9. oktobra prošle godine, tako je više puta ta kompanija slala zahtev OFAK-u za produženje operativne licence za rad.
NBS u SEPA registru: Plaćanje moguće od 5. maja
15.03.2026.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) dobila je pozitivnu ocenu Evropskog platnog saveta u postupku prijave za učešće u platnoj šemi SEPA Credit Transfer i operativnog izvršenja transakcija za potrebe budžetskih korisnika.
Komentari 26
Petar
Dejan
Драган
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar