Sankcije NIS-u i problemi sa gasom mogu uticati na ocenu MMF-a o Srbiji
Predstavnici MMF-a do sutra su u Srbiji, gde prikupljaju podatke za drugu reviziju aranžmana koji ta finansijska institucija ima sa Beogradom.
Foto: Pixabay
Revizija pada u trenutku u kom se Srbija sprema za potencijalno veliki ekonomski udar zbog sankcija NIS-u i mogućih problema sa isporukama gasa.
Profesorka na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Jelena Žarković izjavila je da MMF i Svetska banka ne daju političke ocene, ali da su vrlo svesni toga šta se dešava. Ipak, smatra da će i novi izveštaj doneti umirujuće poruke.
Ona je za RTS istakla da su MMF-ovi izveštaji uvek važni reputaciono i to bez obzira što nisu obavezujući nego savetodavni.
"Mi nismo od njih uzeli pare, pa sada oni kontrolišu kako ih mi trošimo, ali njihov izveštaj je uvek važan, pre svega za strane investitore, jer oni gledaju kakvo je stanje ekonomije. Tako da sve što napišu je u smislu reputacije i toga kakvo je trenutno stanje naše privrede", istakla je Žarković govoreći o sankcijama NIS-u.
Njihova poslednja projekcija, kao i projekcija Svetske banke, u vezi sa rastom BDP-a u ovoj godini, jeste između 2,4 odsto i 2,8 odsto, što je dosta manje u odnosu na prvobitne projekcije.
"MMF i Svetska banka u njihovom delokrugu posla nije da daju i političke ocene, iako su oni vrlo svesni toga šta se dešava. 'Standard end Purs' agencija se više time bavi i sad moram da kažem ako se uporede ta dva izveštaja, to su vrlo realne analize stanja. Da, MMF i Svetska banka su konstatovali da će naš rast u ovoj godini, ali i 2026. biti manji, pa skoro jedan procentni poen u odnosu na ono što su oni predviđali, ali to ima svoje objašnjenje", dodaje Žarković.
Sa jedne strane, dodaje, usporava lična potrošnja, inflacija, ljudi su malo smanjili svoju kupovnu moć, a sa druge strane usporavaju i neke strane investicije.
"Ono što recimo MMF ističe u toj kratkoj analizi, verovatno će detaljnije već biti reči o tome, ali to su neki fiskalni amortizeri, to je ono što je dobro - tu mislimo na nizak deficit i na relativno kontrolisan javni dug, kao i ono što se zove spoljna tražnja. Dakle, mi smo i dalje prisutni na spoljnim tržištima, ali se uočava to da postoji usporavanje sa strane stranih direktnih investicija. Ono što je još na toj plus strani, to su javne investicije od kojih država naravno i dalje ne odustaje", naglašava Žarković.
Na pitanje koliko je velika enigma NIS kada se uzmu sve projekcije i kada se uzme i sama revizija tog aranžmana koji imamo sa MMF-om, Žarković kaže da je sve povezano.
"Pretpostavljam da u ovoj reviziji BDP-a na dole, dakle ove smanjene projekcije, čak uopšte nisu ni uzele u obzir ono što bi moglo da se dešava sa NIS-om. Sasvim sam ubeđena da tu NIS u toj kalkulaciji uopšte ne postoji, zato što je on, naravno, i dalje pod znakom pitanja. Ali je to toliko velika priča da mislim da svi u tom lancu i ko se bavi predviđenjem i sa strane Vlade, da oni prosto veruju da će to do kraja biti rešeno koliko toliko pozitivno. Mislim na nas, pre svega, da će se naći novi kupac, u krajnjoj instanciji bila to na kraju i država, ali da se neće dopustiti da dođemo u takav problem da bi se onda to negativno odrazilo pre svega na budžet, jer bi to naravno napravilo dodatnu rupu u budžetu", objašnjava Žarković.
Ističe da bi se to odrazilo i na javne investicije, ali na drugi deo koji će MMF da ocenjuje - najavljeni rast plata u javnom sektoru, kao i penzija.
"Svi ti planirani investicioni projekti od strane države, to bi onda sve naravno bilo dovedeno u pitanje u slučaju da se desi nešto nepredviđeno sa NIS-om, ali ja verujem da će se to ipak na kraju rešiti", navodi Žarković.
Kada je reč o nižem javnom dugu, Žarković kaže da se to svakako pozitivno ocenjuje.
"Čak i 'Standard end Purs', oni kažu da je to ono što na srednji rok nas može da izvuče. Naravno, i u situaciji da bude loša situacija sa stranim direktnim investicijama, dakle, to su ti, kako oni zovu, fiskalni amortizeri, ali mi sada u situaciji kada bismo morali da uvozimo energente, to bi se svakako loše odrazilo na naš platni bilans. NIS je do juče izvozio pola milijarde evra nafte na strano tržište, a sad odjednom vi morate da kupujete te energente, jer prostor privreda ne može da vam funkcioniše bez toga", objašnjava ona.
To bi naravno, napominje, izazvalo probleme za sam platni bilans i na duži rok bi bilo prilično nezgodno.
Poručuje da veruje da će se ono što će na kraju reći MMF poklopiti u velikoj meri sa onim što je već u svoj izveštaju rekao "Standard end Purs".
"Drugim rečima da još neće biti nikakav alarm, bez obzira što nama ta priča sa NIS-om stalno visi nad glavom i oni su toga svesni. Ali mislim da će to i dalje biti neke umirujuće poruke, što je kao što sam rekla reputaciono važno, pa je to onda i dalje neki signal investitorima da ovde je sve, da kažem, pod kontrolom za sada", poručuje Žarković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
0
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
10
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
6
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
Komentari 3
Zamenik zamenika
ucenjuje "bratsku" Srbiju, na isti način kao nekad "bratsku" Ukrajinu.
A1
Dušan
Japanska premijerka Sanae Takaiči rekla je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi zabrana uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (TPG) bila teška za tu zemlju, objavio je japanski poslovni dnevnik Nikei, pozivajući se na zvaničnike vlade u Tokiju.
Evo vam....
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar