
Zbog klime i Trampovih carina moguća nova poskupljenja kafe u svetu - što znači i u Srbiji
Cena sirove kafe na svetskom tržištu doživela je dramatičan skok u poslednjih nekoliko meseci, udvostručivši se u rekordno kratkom roku.

Foto: Pixabay
Ovaj nagli rast cena rezultat je kombinacija više nepovoljnih faktora, među kojima prednjače loši vremenski uslovi u zemljama koje su ključni proizvođači, kao i najava američkih carina koje bi mogle dodatno uzdrmati tržište.
Brazil i Vijetnam, koji važe za najveće proizvođače kafe na svetu, suočili su se sa ozbiljnim problemima u proizvodnji usled suše i visokih temperatura. Povećana tražnja za kafom u regionima poput Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Kine takođe doprinosi rastu cena.
Situaciju dodatno komplikuje trgovinska politika SAD. Naime, predsednik Donald Tramp najavio je carine od deset odsto na robu koja dolazi iz gotovo svih zemalja koje izvoze kafu - uključujući Brazil, Kolumbiju i Etiopiju. Američke pržionice i distributeri su zbog toga počeli da preispituju svoje lance snabdevanja, jer ne znaju u kom pravcu će se politika kretati.
Agroekonomski analitičar Žarko Galetin ocenjuje za Biznis.rs da se oko kafe dešava klasična priča u kojoj politika vodi glavnu reč.
"Kada je reč o tržištu kafe, situacija je naročito osetljiva zbog razlika u kvalitetu, poreklu i vrstama kafe. Sve to ima uticaj na političke odluke zemalja koje su uključene u uvoz i izvoz. Nijedna odluka do sada nije izazvala toliko pažnje kao uvođenje carina koje su donele značajnu pometnju na svetskom tržištu - ne samo kafe, već i šire, na globalnom tržištu hrane. Na početku su carine bile usmerene pre svega na prehrambeni sektor, uključujući i kafu. SAD, kao jedan od najvećih uvoznika i potrošača kafe, posebno su bile pogođene ovom politikom", objašnjava Galetin.
On ističe da ne može neka pojava da se desi u Americi, Kini ili EU, a da se to ne oseti u drugim zemljama.
"To je jedan aksiom kog moramo biti svesni. Najbolje to možemo videti na primeru energenata, jer kada se dogodi kriza, ona može da bude generisana od strane Rusije ili SAD, ali mi u Srbiji svakako osetimo. U početku uvođenja carina imali smo situaciju da su cene kafe naglo skočile gore, da su svi indeksi na berzama otišli gore, da je ojačao dolar, da bismo onda imali kontraefekat da je sve krenulo u drugom smeru, nadole. Kada su uvedene carine sve države koje su bile pogođene tim merama, pogotovo one koje su proizvođači kafe, morale su da snize primarnu cenu neopterećenu porezima da bi ostale konkurentne na svetskom tržištu", pojašnjava sagovornik Biznis.rs.
Takođe, treba naglasiti da je tržište kafe specifično - to nisu žitarice ili uljarice koje se proizvode u celom svetu, jer u proizvodnji učestvuje samo nekoliko zemalja i, ako one tako odreaguju na promenu, onda se to odrazi na celokupno tržište.
"Kada je reč o domaćim uvoznicima, kafa je berzanski proizvod i kada se ugovara cena ona je onakva kakva je dogovorena pre dva-tri meseca, pa može ostati ista uprkos globalnim poremećajima, ali ne zadugo. Takođe, postoji i sistem hedžinga, gde veliki uvoznici hedžiraju cenu tako što se štite tržišnim operacijama na samim berzama", navodi Galetin.
Izvršna direktorka kategorije Kafe kompanije Nestlé za tržište južne i istočne Evrope (SEE) Atana Škalko za Biznis.rs kaže da cene kafe u svetu mogu biti pod uticajem više faktora, a na prvom mestu su klima i vremenski uslovi, pa tako suše, poplave i druge nepogode u zemljama koje su glavni proizvođači, poput Brazila i Kolumbije, mogu značajno da utiču na prinose, a posredno i na cene.
"Poljoprivredne prakse, odnosno promene u uzgoju i berbi kafe, kao i korišćenje novih tehnologija, još jedan su od uticaja na krajnje cene. Pored ovih prirodnih faktora, tržište je to koje značajno uslovljava cene, a tu mislim na globalnu potražnju, trgovinske politike i valutne kurseve. Dakle, carine, kvote i druge trgovinske mere, kao i fluktuacije u vrednosti valuta, posebno u zemljama izvoznicama kafe, direktno utiču na cene na međunarodnom tržištu", ocenjuje Škalko.
Kada je reč o cenama kafe na domaćem tržištu, sagovornica biznis portala ističe da cene kafe u svetu direktno utiču i na tržište Srbije, jer se većina kafe uvozi.
"Ako globalne cene kafe rastu, to se obično odražava na maloprodajne cene u Srbiji. U proteklim godinama inflacija sirove kafe na svetskom tržištu dovela je do poskupljenja u lokalnim prodavnicama. Takođe, inflacija i troškovi transporta dodatno povećavaju cene. Teško je precizno prognozirati buduće vrednosti, jer zavise od mnogih faktora, uključujući globalne cene kafe, ekonomsku situaciju, inflaciju, kao i lokalne tržišne uslove. Ako globalne cene nastave da se povećavaju rapidno kao u prethodnom periodu, izvesno je da će i cene kafe u Srbiji rasti", zaključuje Škalko.
Koliko košta kafa u Srbiji?
Kada je reč o trenutnim cenama kafe u Srbiji, pakovanje od 200 grama Grand gold kafe može se kupiti za najmanje 429 dinara, dok je najviša cena za ovaj proizvod 489,99 dinara. Ista količina Doncafe moment košta od 364,99 do 469,99. Kafa C u pakovanju od 100 grama u zavisnosti od trgovinskog lanca košta od 149,99 do 224,99 dinara.
Cene Instant Nescafe Classic od 250 grama idu od 839 do 1.039 dinara. Espreso kafa Lavazza Crema E Gusto mlevena takođe od 250 grama košta od 699,99 do 1.099 dinara, dok se Instant kafa Jacobs Crema gold od 100 grama prodaje po cenama od 529 do 919 dinara.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
U većini gradova prosečna zarada nije dovoljna za prosečnu potrošačku korpu
16.08.2025.•
1
Kupovna moć merena odnosom prosečne zarade i potrošačke korpe u maju opala je za 0,2 u odnosu na prethodni mesec.
Toplotni talas, pali klimu
16.08.2025.•
2
Posle snažnog toplotnog talasa krajem juna, Srbija se ovih dana ponovo suočava sa naletom neizdržive jare.
Pregovori o "minimalcu" počinju 18. avgusta: Da li je 600 evra dovoljno za život?
15.08.2025.•
37
Pregovori reprezentativnih sindikata, Vlade Srbije i Unije poslodavaca o minimalnoj zaradi za 2026. godinu počinju u ponedeljak, 18. avgusta.
Dinarska štednja u prvoj polovini godine povećana za 4,5 milijardi
15.08.2025.•
2
Dinarska štednja je u prvoj polovini 2025. godine povećana za 4,5 milijardi dinara (2,4 odsto) i krajem juna je iznosila 195,7 milijardi dinara.
Objavljene nove cene goriva
15.08.2025.•
0
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Manji rod jabuka zbog prolećnog mraza
15.08.2025.•
0
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović rekao je da je kasni prolećni mraz uništio deo roda jabuka u Srbiji.
Izvoz IKT usluga iz Srbije veći za 14 odsto nego prošle godine
14.08.2025.•
1
Vrednost izvoza usluga u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija iz Srbije za prvih šest meseci ove godine iznosio je 2,21 milijardu evra.
Marko Đuković: Kako domaći tim Schneider Electrica osvaja poverenje globalnog tržišta
14.08.2025.•
0
Zašto je novosadski Centar za istraživanje i inženjering (REC – Research and Engineering Center) prepoznat kao strateški inženjerski hub, kako privlači talente i šta znači voditi globalni razvoj iz lokalnog okruženja.
NBS: Trešnje skuplje čak 200 odsto nego pre godinu dana
13.08.2025.•
7
Trenutno, cene voća i povrća daju najveći doprinos inflaciji, rekao je direktor Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku u Narodnoj banci Srbije Savo Jakovljević.
Radiće se studija o proceni uticaja izložbe "Ekspo 2027"
13.08.2025.•
0
Preduzeće "Ekspo 2027" objavilo je poziv za izradu studije procene uticaja te specijalizovane izložbe.
Struja iz kosmosa
13.08.2025.•
8
Pakleno je toplo ovih dana, maksimalne dnevne temperature prelaze i četrdeset stepeni Celzijusa.
Javni sektor duguje 53 milijarde dinara: Među najvećim dužnicima Klinički centar Vojvodine
13.08.2025.•
5
Neizmirene obaveze direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava Srbije, uključujući lokalne samouprave i ustanove u Vojvodini, dostigle su ukupan iznos od skoro 53 milijarde dinara.
Startap Perplexity AI nudi 34,5 milijardi dolara za Google Chrome
13.08.2025.•
0
Startap veštačke inteligencije Perplexity AI podneo je neformalnu ponudu vrednu 34,5 milijardi dolara za kupovinu Google-ovog internet pregledača Chrome, potvrdio je CNBC.
Tabaković: Inflacija do kraja godine iznad projekcije NBS, a manji rast BDP-a zbog blokada
13.08.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da će inflacija u Srbiji u narednim mesecima biti iznad projekcije centralne banke, a da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti manji od očekivanog.
NIS-ove pumpe u Bugarskoj postaju Avia, za kupovinu bio zainteresovan i Srbijagas
13.08.2025.•
1
Bugarska Komisija za zaštitu konkurencije saopštila je da je obaveštena o nameri kompanije Uni Energy OOD da preuzme NIS Petrol Bugarska, koja je podnela zahtev za odobrenje koncentracije.
Panevropski koridor Via Karpatija uskoro gotov - šta bi to moglo da znači za Srbiju?
13.08.2025.•
29
Roba koja putuje iz severne ili zapadne Evrope ka jugu kontinenta ili Bliskom istoku, i obratno, retko može da zaobiđe Srbiju drumskim putem.
Banke ublažile standarde kreditiranja za stanovništvo, a pooštrile uslove privredi
12.08.2025.•
2
Banke u Srbiji su u prvom tromesečju ove godine umereno pooštrile uslove po kojima su odobravale kredite privredi, dok su standardi za odobravanje pozajmica građanima ublaženi.
Ruska "Izvestija": Tri države razmatraju izgradnju novog gasovoda
12.08.2025.•
8
Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list "Izvestija".
RZS: Voće za godinu dana poskupelo za 81,4 odsto
12.08.2025.•
3
Cene poljoprivrednih i ribarskih proizvoda u junu su, u odnosu na jun prošle godine, povećane za 13,4 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
"Fijat" u Kragujevcu će zaposliti 800 ljudi iz Maroka i Nepala: Sindikalac o tome zašto ne domaće radnike
12.08.2025.•
18
U Fijatovoj fabrici u Kragujevcu biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, jer ih u Kragujevcu nema, prenela je Televizija Kragujevac, pozivajući se na izjavu gradskog većnika za privredu Radomira Erića.
Stručnjaci objasnili zašto Vučićeve najave o nižoj trgovačkoj marži i povoljnijim kreditima "ne piju vodu"
12.08.2025.•
46
Stručnjaci za trgovinu i finansije ocenili su da bi ograničavanje trgovačkih marži i obezbeđenje povoljnijih kredita sa nižim kamatama za građane sa manjim primanjima imalo kratkoročni efekat na standard građana.
Komentari 3
Shommy
nn
i onako samo piju kafe i sminkaju se, rad 0
J
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar