
Zbog klime i Trampovih carina moguća nova poskupljenja kafe u svetu - što znači i u Srbiji
Cena sirove kafe na svetskom tržištu doživela je dramatičan skok u poslednjih nekoliko meseci, udvostručivši se u rekordno kratkom roku.

Foto: Pixabay
Ovaj nagli rast cena rezultat je kombinacija više nepovoljnih faktora, među kojima prednjače loši vremenski uslovi u zemljama koje su ključni proizvođači, kao i najava američkih carina koje bi mogle dodatno uzdrmati tržište.
Brazil i Vijetnam, koji važe za najveće proizvođače kafe na svetu, suočili su se sa ozbiljnim problemima u proizvodnji usled suše i visokih temperatura. Povećana tražnja za kafom u regionima poput Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Kine takođe doprinosi rastu cena.
Situaciju dodatno komplikuje trgovinska politika SAD. Naime, predsednik Donald Tramp najavio je carine od deset odsto na robu koja dolazi iz gotovo svih zemalja koje izvoze kafu - uključujući Brazil, Kolumbiju i Etiopiju. Američke pržionice i distributeri su zbog toga počeli da preispituju svoje lance snabdevanja, jer ne znaju u kom pravcu će se politika kretati.
Agroekonomski analitičar Žarko Galetin ocenjuje za Biznis.rs da se oko kafe dešava klasična priča u kojoj politika vodi glavnu reč.
"Kada je reč o tržištu kafe, situacija je naročito osetljiva zbog razlika u kvalitetu, poreklu i vrstama kafe. Sve to ima uticaj na političke odluke zemalja koje su uključene u uvoz i izvoz. Nijedna odluka do sada nije izazvala toliko pažnje kao uvođenje carina koje su donele značajnu pometnju na svetskom tržištu - ne samo kafe, već i šire, na globalnom tržištu hrane. Na početku su carine bile usmerene pre svega na prehrambeni sektor, uključujući i kafu. SAD, kao jedan od najvećih uvoznika i potrošača kafe, posebno su bile pogođene ovom politikom", objašnjava Galetin.
On ističe da ne može neka pojava da se desi u Americi, Kini ili EU, a da se to ne oseti u drugim zemljama.
"To je jedan aksiom kog moramo biti svesni. Najbolje to možemo videti na primeru energenata, jer kada se dogodi kriza, ona može da bude generisana od strane Rusije ili SAD, ali mi u Srbiji svakako osetimo. U početku uvođenja carina imali smo situaciju da su cene kafe naglo skočile gore, da su svi indeksi na berzama otišli gore, da je ojačao dolar, da bismo onda imali kontraefekat da je sve krenulo u drugom smeru, nadole. Kada su uvedene carine sve države koje su bile pogođene tim merama, pogotovo one koje su proizvođači kafe, morale su da snize primarnu cenu neopterećenu porezima da bi ostale konkurentne na svetskom tržištu", pojašnjava sagovornik Biznis.rs.
Takođe, treba naglasiti da je tržište kafe specifično - to nisu žitarice ili uljarice koje se proizvode u celom svetu, jer u proizvodnji učestvuje samo nekoliko zemalja i, ako one tako odreaguju na promenu, onda se to odrazi na celokupno tržište.
"Kada je reč o domaćim uvoznicima, kafa je berzanski proizvod i kada se ugovara cena ona je onakva kakva je dogovorena pre dva-tri meseca, pa može ostati ista uprkos globalnim poremećajima, ali ne zadugo. Takođe, postoji i sistem hedžinga, gde veliki uvoznici hedžiraju cenu tako što se štite tržišnim operacijama na samim berzama", navodi Galetin.
Izvršna direktorka kategorije Kafe kompanije Nestlé za tržište južne i istočne Evrope (SEE) Atana Škalko za Biznis.rs kaže da cene kafe u svetu mogu biti pod uticajem više faktora, a na prvom mestu su klima i vremenski uslovi, pa tako suše, poplave i druge nepogode u zemljama koje su glavni proizvođači, poput Brazila i Kolumbije, mogu značajno da utiču na prinose, a posredno i na cene.
"Poljoprivredne prakse, odnosno promene u uzgoju i berbi kafe, kao i korišćenje novih tehnologija, još jedan su od uticaja na krajnje cene. Pored ovih prirodnih faktora, tržište je to koje značajno uslovljava cene, a tu mislim na globalnu potražnju, trgovinske politike i valutne kurseve. Dakle, carine, kvote i druge trgovinske mere, kao i fluktuacije u vrednosti valuta, posebno u zemljama izvoznicama kafe, direktno utiču na cene na međunarodnom tržištu", ocenjuje Škalko.
Kada je reč o cenama kafe na domaćem tržištu, sagovornica biznis portala ističe da cene kafe u svetu direktno utiču i na tržište Srbije, jer se većina kafe uvozi.
"Ako globalne cene kafe rastu, to se obično odražava na maloprodajne cene u Srbiji. U proteklim godinama inflacija sirove kafe na svetskom tržištu dovela je do poskupljenja u lokalnim prodavnicama. Takođe, inflacija i troškovi transporta dodatno povećavaju cene. Teško je precizno prognozirati buduće vrednosti, jer zavise od mnogih faktora, uključujući globalne cene kafe, ekonomsku situaciju, inflaciju, kao i lokalne tržišne uslove. Ako globalne cene nastave da se povećavaju rapidno kao u prethodnom periodu, izvesno je da će i cene kafe u Srbiji rasti", zaključuje Škalko.
Koliko košta kafa u Srbiji?
Kada je reč o trenutnim cenama kafe u Srbiji, pakovanje od 200 grama Grand gold kafe može se kupiti za najmanje 429 dinara, dok je najviša cena za ovaj proizvod 489,99 dinara. Ista količina Doncafe moment košta od 364,99 do 469,99. Kafa C u pakovanju od 100 grama u zavisnosti od trgovinskog lanca košta od 149,99 do 224,99 dinara.
Cene Instant Nescafe Classic od 250 grama idu od 839 do 1.039 dinara. Espreso kafa Lavazza Crema E Gusto mlevena takođe od 250 grama košta od 699,99 do 1.099 dinara, dok se Instant kafa Jacobs Crema gold od 100 grama prodaje po cenama od 529 do 919 dinara.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ove godine biće više pšenice, manje malina i višanja
01.07.2025.•
3
Republički zavod za statistiku objavio je da se ove godine u Srbiji očekuje veći prinos pšenice u odnosu na prošlu godinu, a manji rod malina i višanja.
Proizvođači planiraju da prospu tri tone mleka: Protest zbog otkupne cene
01.07.2025.•
5
Predsednik Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije Milija Palamarević izjavio je da će proizvođači mleka tog dela Srbije 4. jula u Gruži prosuti tri tone mleka.
Poreska politika u Srbiji obeshrabruje domaća ulaganja, reforma nije na vidiku
30.06.2025.•
2
Prilika za ozbiljniju poresku reformu u Srbiji koja bi podstakla domaća privatna ulaganja propuštena je prethodnih godina.
Koje voće je najskuplje na pijacama u Srbiji (više nije trešnja)?
30.06.2025.•
3
Posle trešanja koje su u maju sa cenom od 1.000 do 1.500 dinara ponele titulu najskupljeg voća, u junu je to neslavno mesto zauzela kupina.
Tramp: Postoji kupac za TikTok - grupa veoma bogatih ljudi
29.06.2025.•
0
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da postoji kupac za društvenu mrežu TikTok nakon što je polovinom juna još jednom pomerio rok za prodaju te aplikacije na 17. septembar.
Uvode se nova pravila za praćenje porekla drveta: Uz otpremnicu i dokaz o zakonitoj proizvodnji
29.06.2025.•
11
Nacrt zakona o stavljanju na tržište drveta i drvnih proizvoda, ispisuje nova pravila koja se tiču porekla i zakonitosti drveta koje se stavlja na tržište Republike Srbije.
Bugarska dobila zeleno svetlo od čelnika Evropske unije za uvođenje evra
27.06.2025.•
2
Bugarska je dobila zeleno svetlo od čelnika Evropske unije za uvođenje evra od 1. januara 2026. godine.
Tramp objavio da su SAD potpisale sporazum o trgovini sa Kinom ne navodeći detalje
27.06.2025.•
1
SAD i Kina su potpisale sporazum o trgovini, izjavio je predsednik Donald Tramp, dodajući da očekuje uskoro postizanje dogovora i sa Indijom.
Objavljene nove cene goriva
27.06.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od 15 sati.
Sankcije NIS-u ponovo odložene
27.06.2025.•
3
Sankcije Naftnoj industriji Srbije ponovo su odložene.
U Srbiji više od 215.000 ljudi radi duže od osam sati dnevno
27.06.2025.•
8
U Srbiji je skoro tri miliona ljudi, starijih od 15 godina, bilo zaposleno tokom prošle godine, a većina njih radila je uobičajeno radno vreme od 36 do 48 sati nedeljno.
Posle odbrane, trgovina: Koliko daleko će EU ići da bi umirila Trampa?
26.06.2025.•
2
Pod pritiskom da obezbede trgovinski sporazum sa SAD, Evropljani traže formulu za umirivanje američkog predsednika, nakon što su se složili sa istorijskim povećanjem vojne potrošnje sa NATO-om.
Građanima stižu dupli računi za struju: Nadležni kažu da treba platiti razliku
26.06.2025.•
95
Pojedini građani su od Elektroprivrede Srbije dobili po nekoliko računa za struju na kućnu adresu.
Bajatović: Srbija neće ostati bez gasa, novi ugovor sa Rusijom do 20. septembra
26.06.2025.•
4
Direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović rekao je da bi novi, dugoročni gasni ugovor sa Rusijom, trebalo da bude potpisan do 20. septembra.
Arsić: Opadaju investicije, državna potrošnja stagnira, privatna sporo raste
25.06.2025.•
5
U Srbiji su se početkom 2025. godine pogoršali rezultati privrede, rekao je danas profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Milojko Arsić.
Počela isplata subvencija pčelarima
25.06.2025.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da su počela uručenja rešenja, kao i isplate subvencija pčelarima po košnici za ovu godinu.
Arbitraža: Gasprom mora da isplati 1,37 milijardi dolara ukrajinskom Naftogasu
25.06.2025.•
3
Naftogas grupa dobiće 1,37 milijardi dolara nakon arbitražnog postupka protiv ruskog Gasproma, objavio je direktor državne ukrajinske kompanije za gas Sergij Koretski.
Bečki institut: Opada obim stranih investicija u istočnu i jugoistočnu Evropu
25.06.2025.•
0
Obim direktnih stranih investicija bio je prošle godine u zemljama istočne i jugoistočne Evrope manji nego proteklih nekoliko godina iako je bilo izuzetaka među koje spadaju i zemlje Zapadnog Balkana.
Srbija se zadužuje za više od pola milijarde evra
25.06.2025.•
22
Vlada Srbije donela je odluku o novim emisijama državnih hartija od vrednosti. Iznos jedne emisije je 250 miliona evra, a druge 35 milijardi dinara (ili gotovo 300 miliona evra).
Nemačka povećava potrošnju za odbranu
25.06.2025.•
0
Ministar finansija Nemačke Lars Klingbajl, predstavljajući vladine planove potrošnje, obećao je da će zemlja povećati potrošnju za odbranu na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2029.
Superbogati Nemci sada još bogatiji
24.06.2025.•
4
Oko 3.900 superbogatih u Nemačkoj, svaki sa najmanje 100 miliona dolara neto, sada poseduje više od četvrtine ukupnog finansijskog bogatstva u zemlji, navela je danas Boston konsalting grupa (BCG).
Komentari 3
Shommy
nn
i onako samo piju kafe i sminkaju se, rad 0
J
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar