Dinarska štednja u prvoj polovini godine povećana za 4,5 milijardi
Dinarska štednja je u prvoj polovini 2025. godine povećana za 4,5 milijardi dinara (2,4 odsto) i krajem juna je iznosila 195,7 milijardi dinara.
Foto: 021.rs
Rast je zabeležila i devizna štednja – za 313 miliona evra ili dva odsto.
Kajem jula dinarska štednja je premašila 200 milijardi dinara, a devizna štednja dostigla gotovo 16 milijardi evra, što su najviši iznosi štednje do sada. Dinarska štednja se približila učešću od 10 odsto ukupne štednje u domaćim bankama, a krajem 2012. to učešće bilo je ispod dva odsto, navela je NBS.
Prema rezultatima polugodišnje analize isplativosti dinarske i devizne štednje, urađene za period od juna 2012. do juna 2025. godine, u proteklih 13 godina bilo je isplativije štedeti u domaćoj valuti, bez obzira na rok oročenja štednje.
Većoj isplativosti dinarske štednje od štednje u evrima doprinele su, kako je ocenila NBS, više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima, povoljniji poreski tretman prihoda od kamate na štednju u domaćoj valuti u odnosu na štednju u stranoj valuti, kao i očuvanje finansijske stabilnosti i relativne stabilnosti kursa dinara prema evru.
Štednja u domaćoj valuti u proteklih 13 godina povećana je preko 11 puta. Povećana je štednja ročnosti do šest meseci, dok je štednja oročena na rokove duže od šest meseci smanjena.
Rast je najizraženiji kod štednih uloga ročnosti od tri do šest meseci (6,3 milijarde dinara). Štednja ročnosti šest do 12 meseci beleži umerenije smanjenje (jednu milijardu dinara), ali je i dalje najzastupljenija u ukupnoj štednji (51,9 odsto).
Prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem juna 2025. godine iznosio je 191.000 dinara.
U istom periodu od 13 godina, rast devizne štednje iznosio je 7,8 milijardi evra, tako da je povećana gotovo dva puta. Кada se posmatra samo prvo polugodište 2025. godine, rast devizne štednje rezultat je u najvećoj meri znatnijeg oročavanja štednje po viđenju (346,8 miliona evra), koja čini 66,5 odsto ukupne štednje, kao i štednje na rok od šest do 12 meseci (223,3 miliona evra).
Prosečan iznos devizne štednje po partiji krajem juna 2025. godine iznosio je 4.063,4 evra.
Oročavanjem štednje od juna 2012. na godinu dana i njenim reoročavanjem u periodu od 13 godina, prema analizi isplativosti štednje, štediša bi na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u junu 2025. godine, dobio gotovo 58.000 dinara (blizu 500 evra) više od štediše koji bi u tom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa, preračunato po prosečnom kursu dinara prema evru u mesecu oročenja.
Tako i dinarska štednja oročena na godinu dana koja nije zanavljana u prethodnih 13 godina u gotovo 99 odsto posmatranih godišnjih potperioda (143 od ukupno 145) bila je isplativija od takve štednje u evrima.
Štediša koji bi od juna 2024. godine štedeo u domaćoj valuti, na uloženih 100.000 dinara, dobio bi u junu 2025. preko 1.800 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio 100.000 dinara u evrima.
Oročavanje dinarske štednje na tri meseca pokazalo se isplativijim od takve štednje u evrima u gotovo 92 odsto potperioda, a oročavanje štednje na dve godine u svim posmatranim potperiodima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
3
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 2
zztop
Jakobsfield
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar