Kako bi izgledala nacionalizacija NIS-a - da li je uopšte moguća
Rasplet u vezi sa sankcijama NIS-u morao bi uskoro da se reši, ali i dalje nema jasnih naznaka kako.
Foto: 021.rs
Forbes Srbija istraživao je šta bi značila nacionalizacija. Da li ona može da se sprovede i na koji način? Kako bi to izgledalo? I koliko NIS vredi ako bi se kao rešenje nametnulo to da većinski vlasnik pristane da dobrovoljno proda Srbiji akcije Naftne industrije Srbije?
Srbija nema Zakon o nacionalizaciji. Onaj koji je donet još 1946. godine, za vreme FNRJ, odavno već nije na snazi. Da jeste, NIS bi bilo lako nacionalizovati. Zakon o nacionalizaciji privatnih preduzeća omogućavao je efikasan način otuđenja privatne svojine.
Propis koji, međutim, omogućava da se imovina može otuđiti reguliše Zakon o eksproprijaciji. Ipak, kako je ranije za Forbes Srbija rekao direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić, važeći Zakon o eksproprijaciji propisuje u prvom članu da se mogu eksproprisati nepokretnosti. I svojina na njima može se ograničiti samo u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona. I to uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne.
"Odredbom člana 2. istog zakona je propisano da se javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti utvrđuje zakonom ili odlukom Vlade u skladu sa ovim zakonom. Član 3. kaže da se nepokretnostima, u smislu ovog zakona, smatraju zemljišta, zgrade i drugi građevinski objekti. U članu 20. su navedeni slučajevi kad Vlada Srbije može utvrditi javni interes za eksproprijaciju", nastavlja Sekulić.
Zakon o eksproprijaciji, dakle, ne pominje mogućnost oduzimanja prava svojine nad pravnim licima. A Ustav pruža ovu mogućnost, ali na osnovu zakona. Zato je neophodno usvojiti odgovarajući propis.
Da li je leks specijalis rešenje za NIS
Na pitanje Forbes Srbija kako bi eventualna nacionalizacija mogla da se sprovede i kako bi taj proces izgledao, Sekulić sada odgovara:
"Ne možemo da se izjasnimo, jer se radi o budućoj neizvesnoj okolnosti. A Agencija za restituciju nije nadležna niti za predlaganje zakonskih rešenja, niti pak za donošenje zakona. Kako smo naveli u odgovorima u februaru, u Republici Srbiji nema važećih zakona o nacionalizaciji. Ovo naročito imajući u vidu činjenicu da je odredbom člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije kao lex superior, proklamovano da se jemči mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona. Stavom 2. da pravo svojine može biti oduzeto ili ograničeno samo u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne. Stavom 3. da se zakonom može ograničiti način korišćenja imovine, a stavom 4. da je oduzimanje ili ograničenje imovine radi naplate poreza i drugih dažbina ili kazni, dozvoljeno samo u skladu sa zakonom".
On dodaje da se u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda propisuje da svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine.
"Niko ne može biti lišen svoje imovine. Osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim načelima međunarodnog prava".
Iako bi usvajanje leks specijalisa omogućilo Srbiji da nacionalizuje NIS, Ustav kaže da bi Srbija u tom slučaju morala da plati cenu ne manju od tržišne. Drugim rečima, mogućnost da se nacionalizuje bez naknade ne postoji. Ovde se zato, kako tvrde stručnjaci, pre može govoriti o dva modela – prinudnom ili dobrovoljnom otkupu akcija NIS-a od ruskog vlasnika.
Koliko vredi NIS
Berzanski analitičar Nenad Gujaničić uveren je da neće biti prinudnog otkupa. A na pitanje zbog čega nema dobrovoljnog pristanka Gasproma i Gaspromnjefta da prodaju Srbiji svoj udeo, odgovara:
"Zato što očigledno nema poverenja među njima. Rusi ne žele da izađu iz vlasništva i verujem da pokušavaju da nađu neko rešenje koje bi im omogućilo da posluju normalno. Ali da, opet, imaju kontrolu nad kompanijom. Srbiji neće da prodaju, jer joj ne veruju. A očigledno je i da neće da prodaju nekom na tržištu, jer da su hteli do sada bi raspisali javni poziv i dobili na stotine ponuda za kupovinu".
Ukoliko rešenje ipak bude kupovina akcija NIS-a od strane Srbije, sagovornik Forbes Srbija kaže da bi cena mogla biti između dve i tri milijarde evra.
"Berzanska cena je oko milijarde, ali ona nije realna. Iako bi trebalo da NIS vredi toliko koliko njegove akcije vrede na berzi, naše tržište kapitala je plitko, a promet mali. S tim u vezi, verujem da je u nekim idealnim uslovima njegova vrednost tri puta veća. A s obzirom na to da sada ipak govorimo o vanrednim okolnostima, moja procena je da on vredi između dve i tri milijarde evra", objašnjava Gujaničić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
MAT: Realni BDP Srbije za osam meseci porastao oko 3,6 odsto
08.10.2026.•
1
Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije je u prvih osam meseci 2026. međugodišnje porastao za oko 3,6 odsto.
Paradoks života u Srbiji: Oni koji zarađuju najmanje izdvajaju najveći deo dohotka za poreze i doprinose
08.10.2026.•
4
Sistem oporezivanja dohotka u Srbiji funkcioniše po jedinstvenoj stopi od 10 odsto koja se obračunava podjednako na sve iznose zarada.
Evro na najnižem nivou za 17 meseci: Raste zabrinutost zbog francuskog duga i političke neizvesnosti
08.10.2026.•
2
Evro je pao na najniži nivo za 17 meseci, dok rastu zabrinutost zbog francuskog duga i tamošnje političke neizvesnosti.
Zašto izvršitelji mogu da uzmu 6.000 dinara samo nekim građanima?
07.10.2026.•
28
Čoveku iz Smedereva uplatu od 6.000 dinara zaplenio je izvršitelj, iako nema nikakav dug. Za sada deluje da je jedini razlog taj što, zakonski, ova isplata nije adekvatno regulisana.
Kako se kretao javni dug Srbije od 2012. i u čijim je on rukama?
07.10.2026.•
14
U odnosu na jul ove godine, javni dug Srbije povećan je u avgustu za 10,5 milijardi dinara.
Za usavršavanje tri dinara po satu: Koliko zaposleni u Srbiji košta poslodavca i koliko se ulaže u njega?
06.10.2026.•
0
Svakog sata prosečni zaposleni svog poslodavca koštao je 1.318 dinara tokom 2024. godine. Svega 11 dinara u tom zbiru nisu osnovni troškovi rada - zarada, porezi i doprinosi i cena neodrađenih dana.
Javni dug Srbije na kraju avgusta bio 41,9 milijardi evra
05.10.2026.•
8
Javni dug Srbije je na kraju avgusta ove godine bio je 41,93 milijarde evra, što je 43,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Nova pomoć za SPC: Vlada Srbije dodelila 72 miliona dinara eparhiji koju vodi Pahomije
05.10.2026.•
14
Vlada Srbije dodelila je 72 miliona dinara Eparhiji vranjskoj kojom rukovodi vladika Pahomije, na ime finansijske pomoći. Ovaj novac biće izdvojen iz tekuće budžetske rezerve.
Novih mesec dana neizvesnosti
05.10.2026.•
5
Gotovo u minut do dvanaest stiglo je odobrenje kojim kancelarija Vlade SAD za kontrolu imovine u inostranstvu dopušta da Naftna industrija Srbije i u narednih 30 dana posluje na međunarodnom tržištu.
Ilon Mask menja naziv svoje kompanije zbog Trampovog predloga
05.10.2026.•
3
Izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask objavio je da će AI jedinicu te kompanije preimenovati u SpaceXSI.
Frilenserima do 30. oktobra rok za prijavu prihoda za treći kvartal
05.10.2026.•
1
Rok za podnošenje poreskih prijava za treći kvartal ove godine ua frilensere je 30. oktobar, saopštila je Poreska uprava.
Argentina će dati pasoš svakome ko plati 350.000 dolara
05.10.2026.•
3
Argentinski ministar ekonomije Luis Kaputo najavio je da će državljanstvo te zemlje moći da se stekne u zamenu za bespovratni prilog od 350.000 dolara ili kupovinu državnih obveznica u vrednosti od 800.000 dolara.
U toku konkurs za raspodelu sredstava za zaštitu poljoprivrednog zemljišta
04.10.2026.•
1
Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede objavila je Konkurs za raspodelu sredstava za izvođenje radova na zaštiti, uređenju i korišćenju poljoprivrednog zemljišta u 2026. godini.
Direktor AFD: Do nuklearnog reaktora Srbiji treba nam deset godina, do stručnjaka jedna generacija
03.10.2026.•
7
Srbija bi nuklearni reaktor mogla da izgradi za desetak godina, ali će za razvoj stručnjaka, sposobnih da ga projektuju, bezbedno koriste i nadziru, biti potrebna čitava generacija.
Poljoprivrednici najavljuju protest: Optužuju ministra da nezakonito menja subvencije
03.10.2026.•
5
Poljoprivredni proizvođači Srbije zbog loših prinosa nemaju novca ni za gorivo, zemljište je zbog suše nemoguća za obradu, a ministar poljoprivrede Dragan Glamočić ne isplaćuje subvencije.
Dodeljeno 13 miliona evra subvencija kineskim kompanijama iz oblasti autoindustrije
03.10.2026.•
4
Ministarstvo privrede potpisalo je ugovore kojim su kompanije Šingju i Huizhong, koje posluju u automobilskoj industriji, dobile ukupno više od 13 miliona evra subvencija za ulaganje u proizvodnju u Srbiji.
Inflacija u evrozoni na trogodišnjem maksimumu: U septembru skočila na 3,8 odsto
02.10.2026.•
2
Inflacija u evrozoni skočila je na 3,8 odsto u septembru u odnosu na isti mesec prošle godine, što je trogodišnji maksimum, saopštio je danas Eurostat.
U septembru najveći rast potrošačkih kredita građana
02.10.2026.•
3
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju septembra ove godine bili su oko 4.818 milijardi dinara, što je uvećanje od 1,3 odsto u odnosu na avgust.
EBRD ulazi u vlasništvo AikGroup
02.10.2026.•
0
EBRD preuzima pet odsto udela u ovoj regionalnoj bankarskoj grupi, čime jača korporativno upravljanje i podržava regionalno širenje.
Svetske cene hrane rastu tri meseci zaredom, oboren četvorogodišnji rekord
02.10.2026.•
2
Svetske cene hrane su porasle u septembru treći mesec zaredom i sada su na najvišem nivou od novembra 2022. godine, a posebno su poskupele žitarice.
Novi talas Rusa podiže kirije u Srbiji: Agenti očekuju još veći pritisak na tržište
01.10.2026.•
56
Novi talas ruskih državljana već je povećao potražnju za stanovima u Srbiji, a kirije su za poslednja dva meseca porasle oko 30 odsto.
Komentari 8
Particulare matter
Михајло
Danilo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar