Eksplozija troškova kapitalnih projekata: Samo Emiratima dugujemo dve milijarde dolara ove godine
Najnovija analiza Fiskalnog saveta o predlogu budžeta za 2026. godinu otkriva zabrinjavajući trend snažnog porasta procenjenih vrednosti najvećih državnih investicija.
Foto: 021.rs
Projekti poput Ekspa, Nacionalnog stadiona i ključnih saobraćajnica beleže poskupljenja koja se mere desetinama milijardi dinara, dok se finansijska realizacija ovih obaveza, usled probijanja rokova i cena, preliva na 2027. i 2028. godinu, piše Nova ekonomija.
Jedan od najizrazitijih primera rasta troškova su projekti vezani za međunarodnu izložbu Ekspo 2027. Prema zvaničnim podacima, procenjena vrednost Nacionalnog fudbalskog stadiona porasla je za 7,5 milijardi dinara, sa prvobitnih 67,5 na čak 75 milijardi dinara.
Još drastičniji skok zabeležen je kod prateće linijske infrastrukture, koja uključuje i toplotne izvore, čija je cena skočila za neverovatne 22 milijarde dinara, dostigavši ukupno 62,5 milijardi dinara. Sama stavka direktno vezana za projekat "Ekspo Beograd 2027", takođe je korigovana naviše za 2,6 milijardi dinara.
Trend poskupljenja nije zaobišao ni drumske koridore, gde su troškovi za pojedine deonice porasli i do 90 odsto u odnosu na prvobitno ugovorene cene.
Samo tokom 2025. godine projekat Fruškogorski koridor je poskupeo za 40 odsto, čime je ukupna cena od trenutka ugovaranja porasla za skoro 50 odsto. Zbog ovog rasta, plaćanja su pomerena na 2027. godinu.
Put Ruma–Šabac–Loznica je u 2025. zabeležio rast cene od 15 odsto, ali kada se posmatra od samog početka, poskupljenje iznosi približno 90 odsto. Iako je put fizički gotovo završen, njegova finansijska realizacija je zbog ovih promena odložena čak na 2028. godinu.
Za Nacionalni stadion su konačni završetak radova, kao i isplata pomereni na 2028. godinu. Fiskalni savet posebno naglašava da u budžetskoj dokumentaciji nedostaju objašnjenja za ovolika probijanja cena, što ozbiljno narušava transparentnost i otežava kontrolu trošenja javnog novca.
Javni dug i BDP
Iako se predviđa da će učešće duga u BDP-u blago opasti sa 45 odsto na 44,5 odsto, Fiskalni savet ukazuje na nekoliko kritičnih tačaka zbog kojih se do 2029. godine može ugroziti srednjoročni kredibilitet i stabilnost javnih finansija.
Postoji značajan rizik zbog velike koncentracije duga prema jednom poveriocu. To su, trenutno, Ujedinjeni Arapski Emirati. U samo četiri meseca druge polovine 2026. godine dospeva glavnica od dve milijarde dolara za dva velika zajma. Reč je o dva kredita za budžetsku podršku čija ukupna vrednost iznosi dve milijarde američkih dolara koji smo dogovorili sa Fondom za razvoj Abu Dabija.
Prvi zajam je prvobitno ugovoren još 2014. godine, a zatim je 2021. godine reprogramiran sa novim rokom dospeća u avgustu 2026. godine. Drugi kredit je iz 2022. godine, a njegova otplata je takođe odložena za kraj 2026. godine.
Zanavljanje ovih kredita košta jer ih vraćate kasnije nego što ste se dogovorili inicijalno. Zbog pogoršanja uslova na međunarodnom tržištu, kamatne stope na reprograme ovih kredita su porasle na četiri odsto, što povećava pritisak na rashode za kamate. Srbija će se zbog ovoga u drugoj polovini 2026. godine suočiti sa velikim pritiskom na budžet, jer u razmaku od svega četiri meseca na naplatu dospeva glavnica od ukupno dve milijarde dolara prema istom poveriocu.
Fiskalni savet je izračunao da se samo zbog ovoga ukupne potrebe za finansiranjem zato i uvećavaju 30 odsto nego u prethodnoj godini. Ekonomisti kažu da bi se ovaj pritisak mogao ublažiti jedino ako bi se u međuvremenu postigao novi dogovor o odlaganju ovih obaveza.
Budžet za 2026. godinu zasnovan je na projektovanom realnom rastu BDP-a od tri odsto, a ukoliko se ovaj rast ne ostvari, mogu nastupiti negativne posledice. Ako privredni rast bude sporiji, to će direktno smanjiti poresku osnovicu, što vodi ka nižoj naplati poreza (naročito PDV-а) od one koja je planirana, što će biti pobačaj u prihodima.
Planirano smanjenje udela duga na 44,5 odsto direktno zavisi od pretpostavke da privreda raste brže od samog duga. Ako BDP uspori, učešće duga u privredi bi moglo ostati na višem nivou ili čak porasti, navodi se u analizi Fiskalnog saveta.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kineski izvoz automobila prvi put premašio milion vozila mesečno
15.07.2026.•
1
Kineski izvoz automobila dostigao je u junu novi rekord, prvi put premašivši milion vozila za jedan mesec, dok je ukupan izvoz ove zemlje porastao za 27 odsto i dodatno povećao trgovinski suficit Kine sa ostatkom sveta.
Srbija se zadužila za još 500 miliona evra i to na "neobičan" način
15.07.2026.•
10
Srbija se u ponedeljak, 14. jula, kroz takozvani privatni plasman obveznica (private bond placement) zadužila za 500 miliona evra.
Penzionerima pomoć do 15. septembra, u planu popusti i u privatnim zdravstvenim ustanovama
14.07.2026.•
3
Pomoć za penzionere biće isplaćena najkasnije do 15. septembra, najavio je direktor PIO fonda Relja Ognjenović.
Prodaja telefona na najnižem nivou još od 2013: Nestašica memorijskih čipova zbog AI
14.07.2026.•
2
Globalne isporuke pametnih telefona pale su u drugom tromesečju 2026. za 11 odsto i dostigle najniži nivo još od 2013, pre svega zbog dugotrajnog nedostatka memorijskih čipova koji je povećao cene uređaja.
Međugodišnja inflacija u junu 2,7 odsto
13.07.2026.•
2
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 2,7 odsto, a mesečna 0,2 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Rojters: Evropi preti nestašica goriva zbog sukoba SAD i Irana
13.07.2026.•
4
Evropa je najizloženiji region posledicama rata između SAD i Irana kada je reč o snabdevanju energentima, navodi Rojters u analizi.
Koliko će Srbija ove godine platiti novčanih kazni i penala po tužbama?
13.07.2026.•
7
Srbija je prošle godine po osnovu novčanih kazni, penala po rešenju sudova i naknadne štete iz budžeta platila 24,2 milijarde dinara.
Evropa u prvoj polovini godine uvezla ruski LNG iz Jamala vredan šest milijardi evra
13.07.2026.•
2
Evropa je u prvoj polovini ove godine uvezla količine tečnog prirodnog gasa (LNG) iz ruskog postrojenja Jamal u vrednosti od šest milijardi evra.
Cene nafte skočile nakon novih američkih napada na Iran
13.07.2026.•
1
Cene nafte naglo su porasle, dok su azijske berze uglavnom zabeležile pad nakon novih američkih vazdušnih udara na Iran, javio je danas Asošijeted pres (AP).
Predstavnici Viz Era predali 21.000 zahteva građana da bi ostali u Srbiji
13.07.2026.•
1
Predstavnici kompanije VIz Er danas su predali više od 21.000 potpisa građana Direktoratu civilnog vazduhoplovstva, kako bi očuvali poslovanje u Beogradu.
Od "Osmeha Vojvodine" do javnog duga: Koliko košta razvoj izgradnjom puteva?
13.07.2026.•
25
Nema šta, Aleksandar Vučić ne prestaje graditi moderne puteve. Nedavno je najavio nove, preciznije prve ozbiljnije drumske investicije u Vojvodini.
Drugi put u manje od mesec dana: Košarkaškom savezu Srbije ponovo milioni iz budžetske rezerve
13.07.2026.•
1
Vlada Srbije izdvojila je 317,25 miliona dinara (oko 2,7 miliona evra) iz budžetske rezerve za redovan rad Košarkaškog saveza Srbije (KSS), objavljeno je u Službenom glasniku.
Ekonomisti strahuju od rasta cena hrane zbog super-El Ninja
13.07.2026.•
2
Ekonomski eksperti su upozorili da bi ovogodišnji super-El Ninjo globalni atmosfersko-okeanski fenomen mogao da izazove ozbiljan šok za globalne cene hrane koji bi mogao da potraje do 2028. godine.
Akcize na gorivo od danas 10 odsto niže
13.07.2026.•
12
Akciza na gorivo od danas, 13. jula biće niža za 10 odsto, a ova promena važiće do 19. jula.
Fitch opet zadržao Srbiju stepenicu ispod investicionog rejtinga
12.07.2026.•
2
Agencija Fitch Ratings potvrdila je Srbiji kreditni rejting BB+ sa pozitivnim izgledima, ponovo je ostavljajući na jedan stepenik ispod investicionog rejtinga.
Ministarstvo donelo pravilnik o ugovorima između poljoprivrednika i otkupljivača
12.07.2026.•
4
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača poljoprivrednih proizvoda.
Vlasnici pumpi: Nemamo mogućnost da prodajemo dizel poljoprivrednicima po 184 dinara
12.07.2026.•
6
Vlasnici privatnih benzinskih pumpi izjavili su da ne mogu da prodaju dizel gorivo poljoprivrednicima po povlašćenoj ceni od 184 dinara po litru, kako je promenom propisa predvidela Vlada Srbije.
Devizne rezerve smanjene na 29,6 milijardi evra
12.07.2026.•
0
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju juna iznosile 29,6 milijardi evra i u odnosu na kraj maja smanjene su za 273,2 miliona evra, saopštila je NBS.
MMF kaže da će privredni godišnji rast Srbije biti 3,5 odsto: Ekonomista ukazuje na probleme te procene
12.07.2026.•
7
Projekcija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o privrednom rastu Srbije u narednih pet godina od 3,5 odsto godišnje u odnosu na prosečni rast u evrozoni od 1,2 odsto, suviše je optimistična i nepouzdana.
Kina umesto EU kao glavni spoljnotrgovinski i investicioni partner Srbije: Koliko je to ostvarivo?
12.07.2026.•
19
Ekonomske aktivnosti u Srbiji funkcionišu slično kao i spoljna politika zemlje - sa svima smo dobri, dok se ne zahteva poštovanje prava ili igranje po pravilima.
Evropa korak bliže digitalnom evru: Ovo su neki od detalja
12.07.2026.•
4
Evropski parlament usvojio je pregovarački stav čime je odobren početak pregovora sa Savetom Evropske unije o predlogu za uvođenje digitalnog evra.
Komentari 22
Јоца
Trta
dacic
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar