Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Kada je reč o trenutnim merama, Srbija je za sada povećala uvoz električne energije i pozvala građane i privredu da racionalno troše struju.
Što se tiče goriva, država je zabranila izvoz naftnih derivata i omogućila NIS-u da oko 23.000 tona svojih operativnih rezervi stavi na raspolaganje drugim naftnim kompanijama.
Takođe, prerada u Rafineriji nafte Pančevo biće povećana sa sadašnjih oko 9.500 tona sirove nafte dnevno na oko 13.000 tona dnevno, najavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže da, pored ovih, postoji i niz drugih mera koje bi država mogla da uvede ukoliko dođe do ozbiljne nestašice struje i goriva.
Prema njegovim rečima, Srbija ima zakonski i operativni okvir za upravljanje poremećajima u elektroenergetskom sistemu kroz Zakon o energetici, pravila rada prenosnog i distributivnog sistema, kao i planove za vanredne situacije, prenosi Danas.
Mijušković ističe da oni predviđaju upravljanje potrošnjom, aktiviranje rezervi, povećan uvoz električne energije, kao i plansko ograničavanje isporuke ukoliko bi to bilo neophodno.
"Prvi korak nikada nisu restrikcije građanima, već maksimalno angažovanje domaćih proizvodnih kapaciteta, kupovina električne energije na regionalnom tržištu i dobrovoljno smanjenje potrošnje u javnom i privrednom sektoru", ukazuje ovaj sagovornik.
Međutim, ukoliko to ne bi bilo dovoljno, država bi, kaže Mijušković, mogla da uvede obavezno smanjenje potrošnje za velike industrijske potrošače, dok bi domaćinstva bila zaštićena što je duže moguće.
"Prioritet bi svakako imali bolnice, vodovodi, telekomunikacije, policija, vojska, vatrogasci i druga kritična infrastruktura. Suština je da se očuva funkcionisanje države, a da se restrikcije uvode postepeno i planski", objašnjava Mijušković.
Kako bi izgledale restrikcije za industriju i ko bi u Srbiji bio na udaru?
Podsetimo, zbog niskog vodostaja Dunava proizvodnja električne energije u nuklearnim elektranama, hidroelektranama, pa i termoelektranama u regionu znatno je smanjena. Najviše su pogođene Mađarska, Rumunija i Srbija.
Takođe, zbog niskog vodostaja Dunava, barže koje prevoze naftne derivate sve teže stižu do Srbije, zbog čega je uvoz goriva gotovo presušio.
U Mađarskoj i Rumuniji takođe su pozvali građane i privredu da racionalno troše električnu energiju, a zanimljivo je da su se mnoge kompanije odazvale tom pozivu.
Mađarski premijer Peter Mađar nedavno je izjavio da je više od 300 kompanija dobrovoljno smanjilo potrošnju električne energije, uključujući MOL, Audi, Samsung SDI i Denso.
Ako ove mere ne budu dovoljne, mađarske vlasti nagovestile su da bi sledeći korak mogao da bude obavezno ograničavanje potrošnje velikih industrijskih potrošača, pre nego što bi se razmatrale restrikcije za domaćinstva.
I rumunski premijer Ilije Bolojan rekao je da su proizvođači automobila Dacia i Ford pristali da privremeno obustave proizvodnju kako bi rasteretili elektroenergetski sistem.
Međutim, Ford je naknadno pojasnio da je njihov letnji prekid proizvodnje bio unapred planiran i da nije uveden isključivo zbog energetske krize.
Kada je reč o auto-industriji, olakšavajuća okolnost za Srbiju jeste to što su zaposleni u kragujevačkom Stelantisu na kolektivnom godišnjem odmoru od 3. do 17. avgusta, pa eventualne kratkoročne mere ograničenja potrošnje električne energije ne bi imale neposredan uticaj na proizvodnju.
Na pitanje, ukoliko bi Srbija bila primorana da uvede obavezna ograničenja za velike potrošače, koje industrijske grane bi mogle prve da se nađu na udaru, Mijušković kaže da bi to zavisilo od količine potrošnje, tehničkih mogućnosti da se proizvodnja privremeno smanji i značaja proizvoda koje kompanija proizvodi.
Kako navodi, tu spadaju metalurška industrija, rudnici, proizvodnja bakra i čelika, cementare, hemijska industrija i pojedini veliki automobilski pogoni.
"Međutim, kod mnogih od njih nije moguće jednostavno isključiti proizvodnju, jer bi to moglo izazvati ozbiljne tehničke i finansijske posledice. Zato bi država najpre pokušala da postigne dogovor sa kompanijama. U praksi bi se najpre razgovaralo sa velikim industrijskim sistemima koji troše najviše električne energije i koji mogu određeni deo proizvodnje da prebace u noćne sate ili privremeno smanje opterećenje", objašnjava Mijušković.
Tek ukoliko to ne bi bilo dovoljno, ističe da bi država mogla da primeni obavezne mere predviđene zakonom.
Upitan koliko je realno očekivati da strane kompanije prihvate ovakve zahteve države, Mijušković odgovara da im ovakve situacije nisu nepoznate.
"U većini evropskih zemalja velike kompanije učestvuju u programima dobrovoljnog smanjenja potrošnje kada je elektroenergetski sistem pod pritiskom. Takav model je najracionalniji, jer omogućava očuvanje stabilnosti sistema uz najmanje štete za privredu“, naglašava on.
Mere u slučaju nestašice goriva
Kada je reč o merama u slučaju nestašice goriva, Mijušković navodi da bi država najpre aktivirala deo obaveznih robnih rezervi i povećala uvoz derivata iz alternativnih pravaca.
Paralelno bi, dodaje, prioritet u snabdevanju imali hitna pomoć, policija, vojska, vatrogasci, javni prevoz, vodovodi, poljoprivreda, proizvodnja hrane i druge delatnosti od posebnog značaja.
"Ako bi poremećaj potrajao, moguće su mere poput ograničenja količine goriva koja se može kupiti po vozilu, strože kontrole distribucije i racionalizacije potrošnje (rad od kuće, korišćenje javnog prevoza, zabrana ili ograničenje točenja goriva u kanistere…). U najtežim scenarijima pojedine države pribegavaju i sistemu kvota ili kupona, ali je to krajnja mera koja se primenjuje samo u dugotrajnim krizama", ukazuje Mijušković.
Ističe da je najvažnije da država raspolaže dovoljnim rezervama i razrađenim planovima za vanredne situacije, jer upravo to omogućava izbegavanje panike, nestašica i naglih poremećaja na tržištu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
0
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
13
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
9
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
6
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
20
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
Komentari 21
Nada
Jatovac
zztop
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar