Gorivo na pumpama uskoro skuplje

Retko kada su potrošači imali toliko svojevrsne dobiti od izbora kao što je bilo od ovogodišnjih oktobarskih.
Gorivo na pumpama uskoro skuplje
Foto: 021.rs
Retko kada su potrošači imali toliko svojevrsne dobiti od izbora kao što je bilo od ovogodišnjih oktobarskih. 
 
Štaviše, koristi je bilo praktično za sve, a pre svega za vozače, i počela je da se realizuje gotovo godinu dana pre nego što su građani zaokruživanjem listića okončali period u kome je država prema njima bila popustljiva.
Izborna taktika
 
Reč je, naravno, o ceni goriva na čiju visinu je dvanaest meseci unazad previše uticaja imala stalna neizvesnost oko izbora. Po zakonu mogli su da odlažu još skoro godinu dana.
 
Naravno da nigde u svetu, pa tako ni u Srbiji, vlast pred proveru popularnosti ne čini poteze koje birači doživljavaju kao neku vrstu nameta ili pritiska. Pogotovo ne povećava cenu goriva, izbegavajući time da potencijalnog glasača direktno "udari po džepu". Ovoga puta u Srbiji se taj neobjavljeni predizborni period se otegao preko svake mere i okončava se upravo ovih dana kada novi poslanici zauzmu svoja mesta u nacionalnom parlamentu.
Sve to vreme cena goriva je minimalno menjana, preciznije povećavana, i to ne bi bilo čudno da se na svetskim naftnim i energetskim tržištima nije dešavala prava bura. Cena nafte je drastično skočila, preteći da nadmaši i rekordnih 137 dolara za barel, koliko se u jednom veoma kratkom periodu kotirala u julu 2022. godine, kao posledica započetog ratnog sukoba u Ukrajini. 
 
Podsetimo se, tokom januara i februara berzanska cena nafte tipa Brent (koristi se u Evropi) varirala je između 66 i 70 dolara za barel, dok je tip nafte koji se koristi u SAD po običaju bio nešto jeftiniji i barel se mogao kupiti za 56 do 61 dolar.
 
Trenutno se cena se kreće oko 112 dolara za barel evropske, odnosno 100 dolara za barel nafte pogodne američkim rafinerijama. Nije teško izračunati da je porast 60 odsto i više. Istina, cena nije tokom svih godinu dana bila baš ovoliko visoka, povremeno se spuštala i ispod 80 dolara, ali su takva razdoblja bila retka i trajala su veoma kratko.
 
U svetu skupo
 
Nesporno, nafta na tržištu nikada nije bila skuplja. Trend uvećavanja cena zahvatio je sve države, čak i SAD, gde potrošači tradicionalno reaguju i na minimalno skuplji benzin ili dizel. I taj skok nikako nije mali, zapravo je zabrinjavajući. Trenutno je cena u SAD premašila šest dolara za galon (3,8 litara), bezmalo dvostruko više nego što je iznosila u januaru i februaru mesecu. 
 
Zanimljivo je da je uvećanje cena na evropskim tržištima gotovo i veće, trenutno je prosečna cena dizela, goriva koje čini gro potrošnje evropskog saobraćaja, 2,48 evra po litru. Početkom godine nije prelazila 1,63 evra.
 
Međutim, na srpskom tržištu stvari su se odvijale drugačije. Rast cena goriva bio je neuporedivo niži, mada je skok cene nafte i srpske kupce pogodio bar u jednakoj meri koliko i druge. Zapravo, nabavka nafte i gasa je za Srbiju krupan i veoma odgovoran posao. 
 
Država ima male količine sopstvenih sirovina, pa od godišnjih 4,3 miliona potreba za naftom čak 3,5 miliona nabavlja iz uvoza. Naravno da pri tolikoj uvoznoj zavisnosti cena po kojoj se kupi nafta bitno utiče na cenu goriva na pumpama, pa se na srpskom tržištu godinama unazad reflektovalo i najmanje poskupljenje sirovine.
Država zamenila potrošača
 
Ovoga puta, međutim, bilo je uočljivo drugačije. Tokom januara i februara širom Srbije litar benzina se plaćao 175 do 180 dinara, dok je trenutno cena oko 201 dinar. Uvećanje ne premašuje 15 odsto, uprkos tome što je nafta poskupela četiri puta više. Slično je i kod dizela - litar se početkom godine plaćao 190 do 200 dinara, sada oko 236 dinara. Rast je minimalno veći nego kod benzina, ali tih 17 odsto je još uvek daleko ispod 60 odsto porasta cene sirove nafte.
 
Naravno da je umesto srpskog potrošača neko drugi snosio teret ogromnog skoka cene. Reč je o državi, a činila je to prvenstveno radi što veće podrške glasača na izborima za koje je bilo skoro izvesno da će se održati znatno pre redovnog roka. Prvo je rast cena goriva na srpskom tržištu bio poprilično niži nego što je bilo poskupljenje nafte. Kada ni ovaj popust nije bio dovoljan, država je za 20, potom i za 25 odsto smanjila svoju akcizu na energente. 
 
Time je u državni budžet mesečno pristizalo po 35, potom i 40 miliona evra manje nego što se planiralo. Ukupno za godinu dana to je cirka 450 miliona evra manje u državnoj kasi, pa je država odlučila da budžetski deficit sa tri uveća na tri i po odsto nacionalnog BDP-a.
 
Gasni aranžman kao uzor
 
Manji priliv novca od gorivnih akciza u državnu kasu nije jedina nevolja. Istovremeno su znatno uvećani izdaci za kupovinu i dopremanje sirove nafte do pančevačke rafinerije, što je trošak koji će država, odnosno kupac, većim delom, ako ne u celosti, morati da prebaci na potrošače, a do sada je to činila tek minimalno. 
 
Izbori su završeni i sada bi svako dalje odugovlačenje povećanja cene samo dodatno slabilo budžet. Jednostavno, porast cene je toliki da će, i pored napora države da na sebe preuzme ne mali deo, krajnji potrošač i te kako osetiti. Ukoliko se i dalje bude odugovlačilo sa neugodnom odlukom, posledice će kasnije biti sve teže, možda i drastične.
 
Jedino što bi moglo da pomogne kako ovdašnjim građanima, tako i državi Srbiji jeste da se nabavka sirove nafte što više približi načinu pribavljanja gasa. Dakle, reč je o dugoročnom aranžmanu, osloncu na snažnog i pouzdanog dobavljača, izvoznika sirove nafte koji pri tome može i da obezbedi bezbedan transport do pančevačke rafinerije. 
 
Naravno, i da pri tome izvoznik pristane na određeni popust. Tek sada, kada smo prinuđeni da na kupovinu goriva izdvajamo za siromašnu državu preveliku svotu novca, vidimo koliko nam znači oslonac na Rusiju pri nabavci gasa, energenta čijih čak 90 odsto potreba zadovoljavamo privilegovanim uvozom.
 
Kako sa obnovljivim izvorima
 
Aktuelne nedaće, izazvane ratnim sukobom na Bliskom istoku, ali i brojnim zabranama i otežavanjima Rusiji da izvozi, nose za Srbiju još jednu poruku. Evropa je uveliko započela prestrojavanje na nove, obnovljive izvore, slična obaveza čeka i Srbiju. Pitanje je samo dana kada će početi proces kojim će oblikovati izgled sopstvene energetike za narednih pola veka. 
 
Problemi sa kojima se Srbija i njeni građani sve intenzivnije suočavaju sugerišu da je prestrojavanje na nove izvore neophodno učiniti tako da ubuduće zavisnost Srbije od uvoza, bilo energije, bilo energenata, bude što manja, a tamo gde je moguće, da zavisnost bude obostrana.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija