Profesor Đukić o tome može li se ući u trag novcu iznetom iz Alta banke: "Može, ali..."

Profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić ocenio je da je moguće ući u trag novcu Alta banke, ali da je skeptičan kako kako to učiniti ukoliko je u međuvremenu korišćena kriptovaluta.
Profesor Đukić o tome može li se ući u trag novcu iznetom iz Alta banke: "Može, ali..."
Foto: 021.rs
"Taj novac, ukoliko se već nije raspršio sa računa korespondentske banke, a pominje se Stopanska banka u Bitolju koju je Davor Macura praktično kupio pre toga u Skoplju. Znači, moguće je preko međudržavne saradnje, saradnje centralnih banaka i saradnje komisija za sprečavanje pranja novca i službi koje se bave time ući potpuno u trag novcu. Ono gde sam ja jedino skeptičan, to je kako to učiniti ukoliko je u međuvremenu korišćena kriptovaluta, da se to munjevito transferiše i vrlo brzo pređe ko zna koliko kanala", rekao je Đukić za N1.
 
Upitan o tome kako se iz trezora neke banke iznese 380 miliona evra, Đukić je naveo da se mora ući u internu proceduru - ko je dao nalog da se iznese i ko je mogao uopšte da uđe u trezor.
"Zna se koja su poverljiva lica, koja striktno operišu sa mogućnošću da se pristup da trezoru. I ono što je ključno - da li postoji trag ko je potpisao iz Centralne banke odobrenje ili saglasnost da se tolika količina keša, bilo u celini ili parcijalno, iznosi iz zemlje, jer propisi su vrlo rigorozni i oni daju mogućnost da se u potpunosti proverava izvorište novca i kako ono prelazi granicu. Taj ko prima ili hoće da primi taj keš, on mora da jasno kaže po kom osnovu je to deponovano u toj korespondentskoj banci", rekao je Đukić.
 
Na pitanje ko je mogao ili trebalo da zna o tome da se iz banke odliva novac negde, Đukić je istakao da Zakon o Narodnoj banci Srbije i Zakon o bankarstvu vrlo precizno definišu proceduru unutar banke.
"Prvo, ko je odgovoran od članova i predsednika izvršnog odbora, predsednika upravnog odbora, u ovom slučaju to je uhapšeni gospodin Davor Macura. Zatim, u upravnom odboru svake banke sede dva nezavisna lica koja ne smeju biti akcionari, niti posedovati bilo kakve vlasničke udele, jer su oni ti koji treba da se staraju o tome da banka posluje u skladu sa propisanim procedurama. Ono što je meni odmah bilo indikativno i što je trebalo Narodna banka Srbije da radi, jeste da uradi preventivnu kontrolu, bez ikakvog saopštavanja javnosti. Prvi indikator jeste bila ogromna količina keša koja se kretala prema ovom što je objavljeno sada, na kraju drugog kvartala - 38,8 odsto u aktivi", rekao je Đukić.
 
Dodao je da je to neobično visoko.
 
"Pet najvećih banaka u Srbiji imale su udeo gotovine od 16,4 do najviše 21,6", dodao je on.
 
Drugi indikator je, kako je ocenio Đukić, ekspanzija te Alta grupe.
 
"Zašto vam to kažem? Banka je patuljasta. Ona udeo u bankarskoj industriji Srbije ima ispod tri odsto. A toliko ekspanzije, kupovine banaka spolja, kupovine osiguranja spolja. Zatim planiranje izgradnje velelepnih objekata, kupovina zemljišta iz stečaja četiri propale banke", rekao je Đukić.
 
Govoreći o NBS-u, Đukić je ocenio da odgovorni unutar centralne banke "jednostavno prebacuju odgovornost jedni na druge, a da onda dolazi noćna sednica".
 
"I ono što je isto tako ključno: mi nemamo informaciju u javnosti ko je dao nalog i potpisao da ta banka može da iznese novac van granica Srbije. U tom smislu, vidite, mora apsolutno da se raščisti jedna stvar, a to je da više Srbija ne uđe u ovu klopku da jedna partija ima apsolutnu dominaciju ima preko institucija, u ovom slučaju Narodne banke, gde guverner kontroliše viceguvernere. Zašto? Pa zato što ih on predlaže, Skupština imenuje. Kome su oni podređeni? Pa guverneru. U tom smislu, takvo jedno nakazno rešenje pobednička Studentska lista mora da onemogući izmenama i dopunama zakona i kriterijumima izbora ljudi koji će tu sedeti", rekao je on.
Đukić je naveo i da stečajni upravnik mora "munjevito da obavlja taj posao" i da se što pre stečajni postupak okonča.
 
"Ovi koji duguju banci, oni moraju da vraćaju kredite. Što znači i iz priliva i mogućnosti da se prodaju kompanije uz diskont, one gde je većinski vlasnik praktično čovek koji je bio i jedini vlasnik kompanije, da se iz tih sredstava, velikim deponentima koji imaju uložena sredstva veća od 50.000 evra, povrati deo toga", rekao je on.
 
Komentarišući da su mnogi građani stavljali novac na štednju u Alta banci jer su nudili veće kamate, Đukić je istakao da je "neverovatna kratkovidost građana".
 
"Zar nije bilo dovoljno u prošlosti propasti banaka koje su nudile tako primamljive kamatne stope? Na čemu se to završilo? I jednostavno, ponovo ljudi hoće neki prinos koji je neprirodan u odnosu što bi trebalo da steknu svojim radom i pomoći. Ne može. I ja hoću da vam kažem, vrlo otvoreno, kao ekonomista i profesor Univerziteta u Beogradu: moraju se svi oni kazniti koji posežu za hazardnim moralom. Znači, kockaj se sa svojim novcem i ukoliko nisi bio oprezan, pa uložio tamo gde je možda za pola procentnog poena niže, snosi odgovornost za to. Mi jedanput moramo da prevaspitamo građane da ne može visoki prinos ili kamata da ide bez rizika da će banka doći u situaciju Alta banke koja je, kao što vidite, zaista patuljasta za bankarsko tržište. I bankarsko tržište Srbije nije ugroženo", rekao je on.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Damir

    03.11.2026 • 10:23
    Sve
    Se moze kad se hoce ni sanjali nisu da ce biti iza brave svi koji su unistavali drzavu za svoj licni interes
  • Naravno

    03.11.2026 • 10:23
    @Moze
    Naravno da će da bude Mlađa 2.0. A ovaj što prodaje čarape na zidiću pored pijace je ozbiljan kriminalac i ne može to da se dopusti u pravnoj državi
  • Paja

    03.11.2026 • 10:19
    Koliko ste naivni!!?? Da li mislite da je na zapadu, gde kao imate vladavinu prava, dugaciije? U EU je nivo osiguranija depozita 250k eur, ako se dobro secam. Secate se 2008, kada su sve banke otisle pod led, a americki Fed nastampao preko noci 16 bilona dolara da spasi svetski finansijski sistem? Kipar, ne secam se 20212 ili 2015, kad su prvo svi ostali bez svega pa im vratili po 150k eura, a tri godine su podizali po oko 200 e nedeljno? Svi treba da budu sretni sto ce dobtii i tih 50k. Srbija je gotovo 120 mlrd eur u dugu, 80% populacije direktno ili indirektno na budzetu... SL prica da ce za 1-2 godine polako da stabilizuju privredu i finansijski sistem. Da li vi neko cita vesti iz sveta?? Pre neki dan je izbrisano 1 bilion dolara sa US berzi, po evropi pale gradove zbog troskova zivota, vode se ratovi za resurse i naftu, a ovde ljudi pisu kao naivne sobarice koje ocekuju ne znam sta... Srbija je u stecaju, a kako ce se to odigrati, u nastavku programa...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Beogradska berza obustavila pristup Alta banci

Izvršni direktor Beogradske berze Lazo Ostojić doneo je odluku o privremenoj obustavi prava pristupa trgovačkom sistemu članu berze Alta banka AD Beograd, objavljeno je na sajtu Beogradske berze.