MAT: Rast BDP-a Srbije u trećem tromesečju četiri odsto, ali je porasla inflacija

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u trećem tromesečju povećan je za četiri odsto međugodišnje, ali je povećana i inflacija, navedeno je u mesečnom časopisu Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
MAT: Rast BDP-a Srbije u trećem tromesečju četiri odsto, ali je porasla inflacija
Foto: Pixabay (ilustracija)
Privredni rast u prvih devet meseci iznosio je, kako je navedeno, oko 3,6 odsto.
 
Najveći doprinos rastu dali su uslužni sektor, trgovina i neto porezi, svrstavajući Srbiju među najbrže rastuće evropske ekonomije.
Industrijska proizvodnja je u septembru međugodišnje uvećana 3,2 odsto, a unutar nje, Prerađivački sektor za 5,1 odsto. 
 
I spoljnotrgovinska razmena nastavlja da raste, uz brži rast izvoza od uvoza. 
U prvih devet meseci 2026. robni izvoz je porastao za 8,9 odsto, a pokrivenost uvoza izvozom povećana na 82,6 odsto dok je lane, u istom periodu, iznosila 79,5 odsto. 
 
Rast robnog izvoza predvode, kako je navedeno, kapitalni i intermedijarni proizvodi, a najveći pojedinačni doprinos daje proizvodnja motornih vozila. 
 
Srbija je, prema podacima Evrostata, u septembru zabeležila najveći međugodišnji rast realnog prometa u trgovini na malo među evropskim zemljama.
 
Rast neto zarada u avgustu 2026. iznosio je 8,7 odsto, realno u odnosu na isti period prethodne godine. Prosečna neto zarada u julu bila je, kako je istaknuto 9,3 odsto veća od vrednosti prosečne potrošačke korpe. 
 
"Inflacija je u septembru iznosila 4,1 odsto međugodišnje, pri čemu je njeno ubrzanje delom posledica baznog efekta iz prethodne godine po osnovu primene uredbe o ograničenju trgovačkih marži", istakli su stručnjaci MAT-a. 
 
U avgustu i septembru 2026. u Srbiji je registrovana mesečna inflacija od 0,5 odsto i 0,2 odsto, te međugodišnja inflacija od 2,2 odsto i 4,1 odsto, dok je u evrozoni bila 3,8 odsto. 
 
Od 27 zemalja članica EU, veću međugodišnju inflaciju nego Srbija u septembru 2026. imalo je devet zemalja (Rumunija, Litvanija, Bugarska, Kipar, Luksemburg, Grčka, Španija, Belgija i Hrvatska), pri čemu su najveće stope zabeležene u Rumuniji (6,5 odsto), Litvaniji (6,1 odsto) i Bugarskoj (5,6 odsto). 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Posmatrač

    09.11.2026 • 13:59
    Kao satić
    Dakle, privreda je do septembra radila kao satić, bolje, mnogo bolje nego velika većina EU zemalja. Ako je sve bilo grozno, užasno, korumpirano, bedan život jer nemam i četvrti auto u kući i niko me neće za direktora, kako se to desilo? Ko je za to kriv ili prav? Odmah uhapsiti!
    Dalje, naslov- ali inflacija, grozno, iako su prošle godine sa kojima se poredi ovaj mesec bile ograničene marže a time i cene. Ne sećate se?
    Ali, čemu i kome govoriti? Može jedno hapšenje ili bar bankrot banke?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

NBS: Dinar je stabilan

Kurs dinara je stabilan, a Narodna banka Srbije tu stabilnost, kao i do sada, čuva svim instrumentima kojima raspolaže, saopštila je centralna banka.

NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto