Autogolovi Ministarstva kulture: "Kafanska" komunikacija sa neistomišljenicima

Aktuelno Ministarstvo kulture i informisanja na čelu sa ministrom Vladanom Vukosavljevićem tokom svog mandata svađalo se sa onima sa kojima je trebalo dobro da sarađuje. Najnovije: na nadasve ružan i neprimeren način komuniciralo je sa novinarom Nedimom Sejdinovićem i rediteljem Gorčinom Stojanovićem.
Autogolovi Ministarstva kulture: "Kafanska" komunikacija sa neistomišljenicima
Foto: 021.rs
Naslov ovog teksta mogao bi da bude "Zašto Ministarstvo kulture reži?" ili "Zašto nije moguća pristojna komunikacija sa Ministarstvom kulture i informisanja?". Upravo taj zadati ton naslova određivao bi i dalji ton komunikacije ovog teksta i čitaoca: da li tu komunikaciju kanimo spustiti u kal dnevnog tabloidnog jezika koji skreće pažnju sa suštine priče, ili pak pokušavamo da mu nađemo pristojan ton kakav bi priličio, ne samo javnoj komunikaciji, nego razgovoru među normalnim ljudima, na svim nivoima.
 
Čini se da upravo taj prvi ton uporno nameće aktuelni, a odlazeći saziv Ministarstva kulture i informisanja koje, nažalost, nije uspelo da uspostavi pristojan diskurs sa javnošću. Ostaće upamćeno po nekoliko preko nepotrebnih autogolova i po tome što je na sami pomen bilo kakve, pa i najbenignije kritike, podizalo ton za nekoliko nepotrebnih oktava i njime upravo potvrđivalo tezu s početka teksta.
 
Postavlja se ozbiljno pitanje zbog čega nije moguća normalna komunikacija sa predstavnicima vlasti i zašto se svaka kritika doživljava kao atak koji se pretvara u bombardovanje nepristojnim rečnikom, koji priču odvodi u pravcu koji nema veze sa temom zbog koje je sve i počelo?
 
Bosnić Đurić: Tabloidno bombardovanje osvetničkim diskursom
 
Kulturološkinja Aleksandra Bosnić Đurić smatra da se drugačiji ton ne može očekivati, jer je tabloidno bombardovanje osvetničkim i nepristojnim diskursom postalo druga priroda onih koji u Srbiji danas predstavljaju vlast.
 
"Ministarstvo kulture i informisanja u Srbiji, kao deo aktuelnog državnog aparata, režima, ne može da bude ostrvo za sebe i jasno je da ne može da funkcioniše izvan, duže od osam godina, utvrđivane komunikacijske prakse prema svima onima koji u malobrojnim preostalim nezavisnim medijima ili na društvenim mrežama iznose svoj kritički i drugačiji stav. Bojim se da je situacija u kojoj su građani korektiv vlasti, pa dakle, i Ministarstva kulture i informisanja zapravo - nemoguća, jer je to tabloidno bombardovanje osvetničkim i nepristojnim diskursom postalo druga priroda onih koji u Srbiji danas predstavljaju vlast", poručuje Bosnić Đurić za 021.rs.
 
  
 
Ona je stava da bi za države sa iole demokratskom praksom lične i banalne uvrede kakve smo mogli da čitamo bile nezamislive i nemoguće. Nedostatak slobode mišljenja i govora, ukazuje Bosnić Đurić, neminovno ilustruje autoritarni kapacitet vlasti. Dodaje da takve reakcije nadležnih ne bi trebalo da se prećutkuju i da bi odgovor kulturne javnosti i građana trebalo da bude "neprekidno dekonstruisanje ovog degradirajućeg modela".
 
"Sklonost da se inverziraju istina i činjenično stanje stvari, sklonost da se stigmatizacijama i tabloidnim diskvalifikacijama devalviraju svi oni koji se usude da kritikuju režim, u ovom slučaju aktuelnu kulturnu politiku, baš kao i sklonost da se zloupotrebljavaju i prisvajaju dela umetnika, onako kako je to pokušano da se učini sa delom reditelja Igora Vuka Torbice, zaslužuje nedvosmislenu osudu i otpor svih onih koji su u ovom trenutku protagonosti kulturnog polja u ovoj zemlji", navodi Bosnić Đurić.
 
Ždrnja: Mediji najodgovorniji za promociju neprihvatljive komunikacije
 
Prodekanka za nastavu novosadske Akademije umetnosti Vesna Ždrnja smatra da je sve na medijima, da upravo oni mogu da preokrenu ton javne komunikacije, samo da hoće, a neće. Ukazuje na to da prati kulturnu i medijsku scenu u Srbiji već 35 godina.
 
"Moje zapažanje je da je u određenim našim čaršijskim krugovima (mada, moram priznati da u ovom slučaju, bez i trunke nekakvog provincijskog kompleksa, mislim isključivo na beogradske čaršijske krugove) uvek postojala ta, 'neprimerena komunikacija'. Radilo se uglavnom o jednom kafanskom kvaziintelektualnom nadmetanju koje se kretalo u širokom rasponu od duhovitosti do prostačkog vređanja i omalovažavanja, u zavisnosti od toga ko su akteri komunikacije. Sada se ta komunikacija, koja određenim akterima uopšte nije strana, jednostavno preselila na javnu scenu. Kako? Pa, preko društvenih mreža. Pogledajte Tviter i Fejsbuk i sve će biti jasno: to je ‘kafanska’ komunikacija našeg vremena", smatra Vesna Ždrnja. 
 
  
 
Drugo pitanje je, kaže sagovornica 021.rs, kako se dogodilo da jedan javni medij, kao što su društvene mreže, ljudi počnu da doživljavaju kao svoj privatni prostor. Ono što jeste zanimljivo jeste to kako je došlo do toga da svi javni akteri, i iz oblasti kulture, ali i iz drugih oblasti, pa i neki institucionalni akteri, počnu da smatraju tu kafansku komunikaciju, često uvredljivu, ponekad nasilničku i retko dosetljivu ili duhovitu, prihvatljivom za javnost? 
 
"Ne znam da li će vam se svideti moj odgovor, ali direktnu odgovornost za to snose mediji. Ne postoji nijedan medij u našem društvu koji promoviše bilo kakvu komunikaciju na višem nivou. Ponekad se stekne utisak da ćete, ako nećete da prihvatite taj, uslovno rečeno, 'kafanski model', ostati potpuno nevidljivi za medije", dodaje Ždrnja.
 
Stava je da su mediji najodgovorniji za promociju neprihvatljive komunikacije u javnosti i da su oni jedini koji je mogu promeniti ili prekinuti. To bi učinili tako što bi odbili da objave bilo šta što sadrži lične uvrede, što se ne bavi temom, nego napadima na ličnost, što sadrži neprimereni rečnik... 
 
"Jednostavno, urednik napiše 'Izvinjavamo se, gospodine/gospođo, ali vaš rečnik i način obraćanja nisu prihvatljivi za naš časopis/portal/televiziju. Rado ćemo objaviti vaše mišljenje, ako ga upristojite.' Oni koji ne žele da prihvate određeni nivo javne komunikacije, ne bi trebalo da dobiju ni pažnju javnosti. Tako ja vidim rešenje. Kad će se to desiti? Nikad. Jer, mediji su naučili publiku na taj nivo komunikacije i svi do jednog bi se pogasili kad bi od njega odustali.
 
Dakle, to je jedna fina sinergija između čaršijskih 'drugara' koji se pljuju za kafanskim stolom i čaršijskih 'dobošara' koji sa radošću to onda raznose dalje. Dok se publika ili skandalizuje, ili smeje, već u skladu sa ličnim afinitetima. Ja ne vidim šansu da se to u skoro vreme promeni. Možemo mi da se iščuđavamo dokle hoćemo, ali svaki medij u Srbiji će tako nešto sa radošću objaviti,  i ne postoji ni jedan jedini koji će se od takve komunikacije distancirati", zaključuje Ždrnja.
 
Janjić: Prilagođavanje tabloidnom načinu etiketiranja političkih neistomišljenika
 
Urednik portala Fake News Tragač Stefan Janjić nedopustivim smatra nivo jezika koji dolazi iz Ministarstva kulture i infomisanja, te sumnja da je preokret u vidu bahatog tona koji u poslednje vreme slušamo rezultat ambicija ministra u novoj vladi.
 
"Na početku mandata gospodina Vladana Vukosavljevića, po načinu izražavanja i načinu njegove komunikacije sa javnošću, stekao sam utisak da se on u velikoj meri razlikovao od ostalih ministara. Nije bilo etiketiranja, ni uvreda, pokazivao je da je iznad šablona u koji je upala većina ministara. Vukosavljević se u jednom trenutku suprotstavio ideji rijaliti programa, pa je bio i kritikovan na režimskoj TV Pink. Međutim, nakon tog perioda sam ministar je nekako počeo da se izražava jezikom 'otvorenih pisama' sa TV Pink, jezikom koji ne dolikuje nijednoj instituciji, a pogotovo instituciji koja se zove Ministarstvo kulture. Toga bi ministar, mislim, morao da bude svestan", navodi Janjić.

Ukazuje na to da su se gafovi desili i na polju kulture, kao i na polju informisanja, a kod onog što dolazi u vidu saopštenja, izjava i reakcija iz Ministarstva, postoji suštinsko nerazumevanje. Podseća na slučaj otmice devojčice Monike Karimanović, kada je ministar Vukosavljević u isti koš stavio tabloide i list "Vreme" koji je fenomenološki pisao o diskursu i narativu tabloida u vezi sa otmicom. 
 
"Ovih dana vidimo i najnovije primere neprimerene komunikacije iz Ministarstva, možemo videti neku vrstu bahatog i necivilizovanog obraćanja. Rekao bih zapravo da, čak i ako neko na račun Ministarstva kulture uputi oštrije reči od onih koje bi bile primerene, Ministarstvo je to koje mora da spusti loptu, da razmisli kako će da formuliše svoj odgovor, jer je Ministarstvo institucija koja na neki način mora da odražava duh celokupne zemlje i demokratičnog nivoa komunikacije. To što se sada dešava je nedopustivo", dodaje naš sagovornik.
 
Janjić za 021.rs kaže da zaokret u komunikaciji ministra tumači njegovim preporučivanjem za novu vladu i novi mandat. Diskursom kojim komunicira iz Ministarstva prilagođava se načinu komuniciranja većine drugih političara na visokim pozicijama i tabloidnom načinu etiketiranja političkih neistomišljenika, zaključuje Janjić.
  • Prvi pravi botfucker

    29.07.2020 09:08
    Koje je to ministarstvo sa onim ikonama pozadi? Zato nam je takva (ne)kultura. Postoji jos puno lepih stvari osim ovoga.
  • Igor

    29.07.2020 08:55
    Vlast je čudna roba. Pročitati Nušuća. Čak i mala menja lice. U Bg se ljudi još i bune, kako god, pa kakar i preko fb. Ovde kod nas u našem malom selu kome uvek smeta Bege, svi ćute, parice redovno ležu, nema pobune, ni na svom ličnom fb profilu. Vrhunac pobune je anonimno na 021 potpisati se sa Limanac S druge strane,, gde su umetnuci sada, u NS? Zašto nema neke inicijative od njih?
  • zašto smo dozvolili

    29.07.2020 08:39
    "najodgovorniji su mediji", a za stanje u medijima i celokupnom ambijentu najodgovorniji je njihov spiritus movens koji je privatizovao i uknjižio na svoje ime celu državu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost

Slika Van Goga prodata za 4,5 miliona evra

Slika holandskog umetnika Vinsenta van Goga "Portret seljanke u beloj kapi" prodata je na godišnjem sajmu umetnosti i antikviteta TEFAF u Mastrihtu za više od 4,5 miliona evra.