Violina koja je nekada pripadala Albertu Ajnštajnu prodata je na aukciji za 860.000 funti.
Veruje se da je Cuntererova violina iz 1894. godine bila Ajnštajnova prva violina i prvobitno se očekivalo da će dostići oko 300.000 funti kada je prodata na aukciji u Engleskoj.
Filozofska knjiga koju je Ajnštajn poklonio prijatelju takođe je prodata za 2.200 funti.
Sve cene će imati dodatnih 26,4 odsto provizije, što znači da će konačna cena violine biti iznad milion funti.
U aukcijskoj kući "Dominik vinter" veruju da bi, kada se doda provizija, prodaja mogla biti najviša ikada za violinu koja ranije nije bila u vlasništvu koncertnog violiniste ili koju nije napravio Stradivarijus - pri čemu je prethodni rekord držao instrument koji je verovatno korišćen na brodu "Titanik".
Kris Alberi, specijalista za istorijske suvenire, opisao je prodaju, koja je završena za oko 10 minuta, kao "poseban trenutak".
"Imali smo tri telefonska ponuđača koja su bila uključena do samog kraja", rekao je Alberi za BBC.
On je pojasnio da mnogi ljudi nisu bili svesni da je Ajnštajn svirao violinu.
"Ajnštajn je oduvek govorio da bi, da nije bio naučnik, voleo da je bio muzičar. Počeo je da uči violinu sa četiri godine i svirao je svaki dan tokom života", rekao je Alberi.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Slika Kloda Monea "Jutro u Veteju", naslikana 1901. godine, prodata je na aukciji za skoro 10,2 miliona evra u Parizu, što je rekordna cena postignuta u Francuskoj za delo ovog umetnika poslednjih godina.
Lila Greguš i Žolt Mendrei zablistali su u hit predstavi Novosadskog pozorišta "Balkanski špijun", osvajajući publiku snažnim emocijama i upečatljivim glumačkim ostvarenjima.
Dok su u prošlosti trgovci i aukcijske kuće možda zatvarali oči pred sumnjivim poreklom izuzetnih umetničkih dela, tokom protekle dve decenije norme i procedure tržišta su se znatno pooštrile.
Asocijacija Nezavisne kulturne scene Srbije (NKSS) odbila je poziv programskog tima specijalizovane izložbe "EXPO 2027" za saradnju na kreiranju programa.
Gotovo 400 kulturnih radnika u Meksiku potpisalo je otvoreno pismo u kojem od meksičke vlade traže objašnjenje o planovima da se u Španiju pošalje jedna od najznačajnijih svetskih zbirki meksičke umetnosti 20. veka.
Iz Fondacije "Manjani Roka" u Italiji, u oblasti Parme, ukradena su umetnička dela vredna nekoliko miliona evra i to ne samo Renoarove "Ribe" već i dela Sezana i Matisa.
Slika italijanskog umetnika Amedea Modiljanija, čija je autentičnost decenijama bila predmet sporova, biće ponuđena na prodaju na sajmu umetnosti u Hongkongu po ceni od oko 13,3 miliona dolara.
Predstava "Dora ili ko će da prošiva prsluke" rediteljke Andreje Kargačin biće izvedena na ovogodišnjem Bečkom pozorišnom festivalu ("Wiener Festwochen").
Metropoliten muzej umetnosti u Njujorku saopštio je da je nabavio nedavno ponovo otkrivenu renesansnu sliku "Bogorodica sa detetom i Svetim Jovanom Jevanđelistom".
Italijanski ministar kulture zatražio je ostavku predstavnice vlade u upravnom odboru Bijenala u Veneciji nakon što je Rusija najavila povratak svog nacionalnog paviljona na izložbu 2026. godine.
Iransko ministarstvo kulturne baštine i turizma saopštilo je da je najmanje 56 muzeja i istorijskih mesta širom Irana oštećeno, dve nedelje od početka rata protiv Izraela i Sjedinjenih Država.
Evropska unija će uvesti sankcije ako Venecijansko bijenale ne povuče svoju odluku da dozvoli Rusiji da učestvuje na međunarodnoj izložbi savremene umetnosti.
Hiljade pisaca objavilo je "praznu" knjigu pod nazivom "Ne kradi ovu knjigu" u znak protesta protiv kompanija za veštačku inteligenciju (AI) koje koriste njihov rad bez dozvole i naknade.
Freska "Strašni sud", delo italijanskog renesansnog umetnika Mikelanđela u Sikstinskoj kapeli, u procesu je restauracije, prvi put posle nekoliko decenija.
Američki pisac Den Simons, jedan od najznačajnijih autora naučne fantastike i horora, koji je slavu stekao romanom "Hiperion" (1989), umro je u 77. godini od srčanog udara.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar