Teleskop Grin Benk, na zapadu američke države Virdžinije, decenijama je mesto na kome brojni autori naučne fantastike maštaju o susretu sa vanzemaljskim civilizacijama, ali i naučnici o značajnim otkrićima.
Ali članak, objavljen u časopisu "Nature Astronomy", po ko zna koji put pokazuje da je stvarnost luđa od najbogatije mašte kada je priroda u pitanju.
Naučnici su upravo uz pomoć tog teleskopa uspeli da objasne da misteriozni snopovi radio-talasa koji dolaze do Zemlje preko ogromnih prostranstava naše galaksije potiču od dijamanata koji kruže oko udaljenih tek rođenih zvezda.
Dvadeset godina astronomi i astrofizičari nisu uspevali da objasne zašto pri određenim frekvencijama nevidljivog spektra, nebo u nekim područjima izgleda mnogo svetlije od okolnih područja. A onda su se udružili Grin Banks i australijski Teleskop Kompakt arej (Telescope Compact Array) iz Novog Južnog Velsa. Zajedničkim snagama su otkrili da mikrotalasi iz izvora udaljenog oko 500 svetlosnih godina od Zemlje potiču iz oblaka koji rotiraju oko zvezda, čiji sastav čine ogromne količine malih dijamantskih kristala.
Kristali rotiraju oko svoje ose desetine milijardi puta u sekundi, što odgovara frekvenciji mikrotalasa. Veličina mikrodijamanata nije tolika da bi njima mogao da se ukrasi prsten, ogrlica ili dijadema, već je reč o veličini milionitog dela milimetra.
Ovakve anomalije mikrotalasa prvi put je otkrio Nasin satelit COBE (Cosmic Background Explorer) 1996. godine, što je naučnicima koji su pomoću njega istraživali svemir u nevidljivom delu spektra donelo Nobelove nagrade.
Poreklo mikrotalasa godinama se objašnjavalo kao svemirska prašina sačinjena od policikličnih ugljovodonika. Međutim, ta teorija je uzdrmana kad se otkrilo da mikrotalasi do Zemlje ne stižu baš uvek iz takvih oblaka prašine.
Tada je astronom Džejn Grejvs, sa Univerziteta u Kardifu, svojim posmatranjima 14 vrlo masivnih mladih zvezda uhvatila trenutak stvaranja planeta u zvezdanim sistemima koji su se tek formirali. Ona je tada uočila da iz oblaka oko jedne od tih zvezda do nas dopire izraziti skok mikrotalasa u uskom području. Njena koleginica Ana Skajfe sa Univerziteta u Mančesteru vrlo sličnu osobinu je primetila kod druge dve zvezde.
Tri skoro identična slučaja bila su zvono za uzbunu. To su bile zvezda V892 Tau u sazvežđu Bika, HD 97048 i MWC 297 u sazvežđima Kameleon i Zmija. Oblaci oko tih zvezda zrače, ispostavilo se, na frekvencijama između 20 i 50 gigaherca, a kristali dijamanata za koje se ispostavilo da su izvor, imaju dimenzije između 0,75 i 1,1 milionitih delova milimetra.
Postojanje takvih kristala u svemiru astronomi su dokazali u aprilu, otkrićem ostataka meteorita koji je pre desetak godina eksplodirao iznad pustinje u Sudanu. Kristali su se nalazili u ostacima meteorita koje su pronašli. Uprkos sitnim dimenzijama, astronomi procenjuju da bi svi nanodijamanti koji kruže oko svake pojedinačne zvezde, kada bi se prikupili na jednom mestu, imali masu otprilike jednaku masi Merkura, odnosno stotinu milijardi milijarda tona.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Kakvih se sve gluposti neću naslušati... Moderna astronomija i teoretska fizika su postale leglo polupanih SF frikova koji lažima obezbeđuju finansiranje od novca poreskih obveznika.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Najnovije istraživanje u Velikoj Britaniji otkrilo je da je gotovo 7.000 studenata koristilo veštačku inteligenciju da bi plagiralo svoje radove, a eksperti upozoravaju da je to samo vrh ledenog brega
Naučnici su u Kolumbiji otkrili su višestruke genetske promene u demografskoj istoriji ovih prostora, kao i da ljudi koje su istraživali nemaju poznate pretke ili savremene potomke.
Robotska letelica "Solarni orbiter", koje su razvile Evropska svemirska agencija (ESA) i NASA, dobila je prve u istoriji snimke dva pola Sunca, saopštila je ESA.
Google je objavio da je popravio bezbednosni propust koji je omogućavao napadačima da otkriju privatni broj telefona i iskoriste ga za oporavak gotovo bilo kog privatnog naloga.
Nova mobilna aplikacija Steppin donela je poseban pristup bespotrebnom skrolanju po društvenim mrežama, pa je uz korišćenje ove aplikacije, da biste skrolali, potrebno da hodate.
Švajcarski tim je razvio četvoronožnog robota pokretanog AI tehnologijom, koji može da igra badminton protiv ljudskih protivnika demonstrirajući koordinaciju i preciznost.
Tehnološki gigant "Amazon" razvija softver za humanoidne robote i gradi "humanoidni park" u SAD kako bi isprobao mašine sa ljudskim likom koje bi mogle da "iskaču" iz kombija i dostavljaju porudžbine.
Akcije Tesle naglo su pale na Njujorškoj berzi posle žestokih kritika koji su međusobno uputili američki predsednik Donald Tramp i vlasnik te kompanije za proizvodnju električnih vozila Ilona Maska.
Japanska svemirska letelica Hakuto-R M2 trebalo bi u noći između četvrtka i petka da izvrši meko sletanje na površinu Meseca, saopštila je kompanija iSpace.
Kompanija Meta, vlasnik društvenih mreža Fejsbuk i Instagram, planira da do kraja 2026. godine potpuno automatizuje kreiranje i ciljanje reklama pomoću veštačke inteligencije.
U eri ubrzanog razvoja veštačke inteligencije (VI), novinari širom sveta sve češće postavljaju isto pitanje: da li tehnologija koju koristimo da bismo saznali više – može istovremeno da nas obmanjuje?
Komentari 1
Jaoooooo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar