Broj smrti izazvanih zagađenjem vazduha duplo veći nego što se mislilo

Više od osam i po miliona ljudi je 2018. umrlo od zagađenja izazvanog sagorevanjem fosilnih goriva, pokazuje nova zajednička studija Harvarda i tri prestižna britanska univerziteta, što je znatno više nego što su ranija istraživanja sugerisala.
Broj smrti izazvanih zagađenjem vazduha duplo veći nego što se mislilo
Foto: Pixabay
To znači da je zagađenje vazduha izazvano sagorevanjem fosilnih goriva odgovorno za gotovo 20 procenata smrti na svetskom nivou, piše portal Klima101.
 
Istraživanje objavljeno u časopisu Environmental Research je pokazalo da najvišu stopu smrtnosti imaju regioni sa najvećim zagađenjem vazduha povezanim sa fosilnim gorivima, kao što su istočna Evropa, jugoistok Azije i istočni deo Severne Amerike.
 
Ova studija znatno povećava prethodne procene o broju ljudi koji umire zbog zagađenja vazduha.
 
Veliko istraživanje o uzrocima smrti na globalnom nivou iz 2019. je procenilo da je ukupan broj umrlih od spoljašnjeg zagađenja vazduha oko 4,2 miliona. U ovu brojku su, pored sagorevanja fosilnih goriva uključene i smrti povezane sa ostalim izvorima zagađenja poput dima šumskih požara i paljenja strnjike.
 
Čak 8,7 miliona smrti u 2018. godini
 
Kako su onda istraživači došli do čak 8,7 miliona smrti u 2018. samo od sagorevanja fosilnih goriva?
 
Prethodna istraživanja su se u najvećoj meri oslanjala na podatke osmotrene satelitima i očitavanja sa mernih stranica kako bi procenila prosečne godišnje koncentracije PM2,5 čestica na globalnom nivou. Međutim, iz ovih očitavanja nije bilo moguće razlikovati čestice nastale sagorevanjem fosilnih goriva, od onih koje su uzrokovane prašinom ili dimom šumskih požara.
 
"Uz pomoć satelitskih podataka vidite samo jedan delić slagalice", ukazala je Loreta Mikli sa Harvarda, jedna od autorki studije. 
 
"Koristeći satelite je teško napraviti razliku između različitih tipova čestica a možete se susresti i sa velikim ‘rupama’ u podacima", dodala je.
 
Kako bi prevazišli ovaj izazov, istraživači su koristili pouzdani globalni 3D model pod imenom GEOS-Chem koji je u stanju da pokaže nivoe zagađenja u visokoj rezoluciji od 50 puta 60 kilometara.
 
"Umesto da se oslanjamo na proseke zagađenja koji pokrivaju velike regione, želeli smo da mapiramo gde se zagađenje nalazi, kao i gde ljudi žive, kako bismo mogli tačno da znamo kakav vazduh ljudi udišu", rekao je Karn Vohra, vodeći autor studije sa Univerziteta u Birmingemu.
 
Nakon što su mapirali zagađenje, istraživači su te podatke obradili koristeći najnovija saznanja o zdravstvenim problemima koji su izazvani zagađenjem vazduha. Iako je nepovoljan uticaj čestičnog zagađenja na zdravlje odavno poznat, ispostavilo se da su prethodna istraživanja potcenila efekat na zdravlje koji imaju relativno niži nivoi zagađenja, kao i izuzetno visoke koncentracije zagađujućih materija.
 
"Kada razgovaramo o opasnostima povezanim sa sagorevanjem fosilnih goriva često se fokusiramo samo kontekst klimatskih promena i emisije ugljen-dioksida zanemarujući potencijalni uticaj na zdravlje ostalih polutanata koji su emitovani zajedno sa gasovima sa efektom staklene bašte", rekao je Džoel Švarc, jedan od kreatora novog modela za procenu uticaja zagađenja vazduha na zdravlje koji je korišćen u istraživanju.
 
"Nadamo se da ćemo kvantifikacijom posledica po zdravlje koje nastaju usled sagorevanja fosilnih goriva moći da pošaljemo jasnu poruku kreatorima politika i ostalim zainteresovanim stranama o koristima prelaska na alternativne izvore energije", dodao je on.
 
Još jedna od autorki istraživanja, Eloi Mare, ukazuje da ova saznanja dodatno doprinose ogromnoj količini dokaza koja pokazuju da zavisnost od fosilnih goriva ugrožava globalno zdravlje.
 
"Ne možemo čiste savesti nastaviti da se oslanjamo na fosilna goriva dok su nam istovremeno dostupne čistije alternative, posebno sada kada znamo da postoje tako ozbiljne zdravstvene posledice", zaključila je ona.
 
U Srbiji se struja pretežno proizvodi sagorevanjem uglja i naše termoelektrane su među najvećim zagađivačima u Evropi.
  • Hektor

    14.02.2021 00:37
    Kontrolu materijala koji se loži i kvalitet vazduha kontroliše inspekcija za zaštitu životne sredine, a ne komunalna policija.
  • Mirko

    13.02.2021 20:41
    Komunalna policija
    Zasto se komunalna policija ne bavi kontrolom ogreva u lozistima? Cela Grbavica je u vecernjim satima zagadjena iz 4 dimnjaka koji truju sve gradjane. Recimo dimnjak farbare Domena u A.Santica iz kojeg izlazi smrad paljene hemije i plastike ili dimnjak kuce na uglu Gogoljeve i D.Kisa... .
  • Leso

    13.02.2021 16:13
    Odokativne metode
    Dokaz koliko su zvanične statistike tačne, da na pominjem iste u Srbiji.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Sojuz lansiran prema svemirskoj stanici

Ruska svemirska letelica Sojuz s ruskim kosmonautom i dvema astronautkinjama, beloruskom i američkom, lansirana je s kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu prema Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS).