Američki naučnici koji su stvorili prve žive robote kažu da oblici života, poznati kao ksenoboti, sada mogu da se razmnožavaju, i to na način nepoznat kod biljaka i životinja.
Nastali od matičnih ćelija afričke kandžaste žabe (Xenopus laevis) po kojoj su dobili ime, ksenoboti su manji od milimetra.
Ove loptice prvi put su predstavljene 2020. godine nakon što su eksperimenti pokazali da mogu da se kreću, rade zajedno u grupama i samoisceljuju. Sada su naučnici sa Univerziteta Vermont, Univerziteta Taft i Instituta Vajz za biološki inspirisano inženjerstvo Univerziteta Harvard objavili kako su otkrili potpuno novi oblik biološke reprodukcije, različit od bilo koje životinje ili biljke poznate nauci, piše CNN.
"Bio sam zapanjen time. Žabe imaju svoj način razmnožavanja, ali kada odvojite ćelije od ostatka embriona i omogućite im priliku da shvate kako da opstanu u novom okruženju, ne samo da će pronaći nov način kretanja nego i novi način razmnožavanja", rekao je Majkl Levin, profesor biologije i direktor "Allen Discovery" Centra na Univerzitetu Taft, koji je bio suvođa novog istraživanja.
Kako su napravljeni ksenoboti?
Matične ćelije su nespecijalizovane ćelije koje se mogu razviti u različite tipove ćelija. Kako bi napravili ksenobote, istraživači su sastrugali žive matične ćelije sa žabljih embriona i ostavili ih da se inkubiraju. Nema manipulacije genima.
"Većina ljudi misli da su roboti napravljeni od metala i keramike, ali nije toliko važno od čega je robot napravljen, nego štoaradi, odnosno radi li u korist ljudi. U tom smislu radi se o robotu, ali je očito i organizam napravljen od genetski nemodifikovane žablje ćelije", rekao je Džoš Bongard, profesor informatike i robotike na Univerzitetu u Vermontu i glavni autor studije.
Bongard je rekao kako su otkrili da se ksenoboti, koji su u početku bili u obliku kugle i napravljeni od oko 3.000 ćelija, mogu da se razmnožavaju. Ali to se događalo retko i samo u određenim okolnostima. Ksenoboti su koristili "kinetičku replikaciju", proces za koji je poznato da se događa na molekularnom nivou, ali nikad pre nije primećen na nivou celih ćelija ili organizama.
Pomogao i superračunar
Uz pomoć veštačke inteligencije istraživači su zatim testirali milijarde oblika tela kako bi ksenoboti bili efikasniji u ovoj vrsti replikacije. Superračunar je osmislio C-oblik koji je nalikovao Pakmanu, videoigrici iz 80-ih. Otkrili su da je sposoban da pronađe sićušne matične ćelije u Petrijevoj šolji, skupi ih stotine u svojim ustima, a nekoliko dana kasnije skup ćelija postao je novi ksenobot.
"Veštačka inteligencija nije programirala ove mašine na način koji obično zamišljamo, pisanjem koda. Oblikovala je i osmislila ovaj Pakmanov oblik. Taj oblik je, u suštini, program. Oblik utiče na to kako se ksenoboti ponašaju da bi pojačali ovaj neverovatno iznenađujući proces", rekao je Bongard za CNN.
Ksenoboti su vrlo rana tehnologija, nešto poput prvih računara iz 40-ih godina prošlog veka i još nemaju nikakvu praktičnu primenu. Međutim, ova kombinacija molekularne biologije i veštačke inteligencije potencijalno bi mogla da se koristi u nizu zadataka u telu i životnoj sredini, tvrde istraživači. To može uključivati prikupljanje mikroplastike u okeanima, inspekciju korenskog sistema i regenerativnu medicinu.
Iako bi mogućnost samorepliciranja biotehnologije mogla izazvati zabrinutost, istraživači su naglasili da su žive mašine u celosti ograničene na laboratoriju i da se lako gase, budući da su biorazgradive i regulišu ih stručnjaci za etiku.
Istraživanje je delimično finansirala Agencija za odbrambene napredne istraživačke projekte, američka agencija koja nadzire razvoj tehnologije za vojnu upotrebu.
Studija je u ponedeljak objavljena u recenziranom naučnom časopisu PNAS.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Francuska astronautkinja Sofi Adeno izvešće 18. avgusta svoju prvu svemirsku šetnju, što će ujedno biti prvi takav poduhvat jedne Francuskinje, saopštila je američka svemirska agencija NASA.
Kineske kompanije činile su više od 97 odsto svih isporuka humanoidnih robota u svetu u prvoj polovini 2026. godine, navodi se u izveštaju američke analitičke agencije SAG (Smart Analytics Global).
Rekordnih 2.056 robota iz 666 timova takmičiće se u širokom spektru disciplina na Svetskim igrama humanoidnih robota 2026. u Pekingu od 22. do 26. avgusta.
Društvena mreža i kompanija Instagram, u vlasništvu korporacije Meta, predstavila je novi tekstualni logo, odnosno način na koji se ispisuje naziv platforme.
Kompanija Meta saopštila je da je od decembra do juna ove godine ukinula više od 750.000 naloga na Instagramu i Fejsbuku za koje sumnja da pripadaju korisnicima u Australiji mlađim od 16 godina.
Ne bismo vam zamerili ako ste potpuno zaboravili da je Ilon Mask prošle godine pokušao da napravi alternativu Vikipediji jer je smatrao da je ona previše "woke".
Kina planira da robotske pse pošalje na Mesec, gde bi mogli da istražuju teren, prenose materijal, pomažu u izgradnji infrastrukture i obavljaju poslove koji bi za astronaute bili previše opasni.
Vlasnici nekada najpopularnije društvene mreže na svetu Myspace najavili su da bi ova platforma mogla da se vrati u život, na talasu nostalgije i zamora od algoritama.
Nauka je značajno produžila životni vek i poboljšala kvalitet života širom sveta zahvaljujući lečenju bolesti, razvoju novih medicinskih postupaka i unapređenju ishrane.
Nakon gotovo 50 godina jurnjave kroz svemir, starost počinje da uzima danak svemirskim letelicama Voyager, a njihova komunikacija sa Zemljom na ogromnoj udaljenosti sve je teža.
Japanska agencija za istraživanje svemira (JAKSA) uspešno je jutros u 4.23 časa lansirala raketu H3 sa satelitom za pozicioniranje Mičibiki 7 iz svemirskog centra Tanegasima u prefekturi Kagošima.
U sredu, 12. avgusta, dogodiće se jedno od najiščekivanijih astronomskih dešavanja ove godine - potpuno pomračenje Sunca, koje će biti vidljivo iz pojedinih delova Evrope.
Misija spasavanja jedne od ključnih NASA-inih svemirskih opservatorija od pada na Zemlju naišla je na ozbiljne probleme, ali još postoji nada da će misija uspeti.
NASA-ina letelica Europa Clipper trenutno je na putovanju dugom 1,8 milijardi milja ka Jupiteru, sa zadatkom da proceni da li ledeni mesec po kojem je dobila ime, Evropa, može da podrži život.
Komentari 2
Ljud
Što manje ljudi, što više robota. Oni se neće buniti ni zbog čega.
Igor
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar