Jupiterov mesec Evropa možda krije znakove života - ali pitanje da li čovek može do njih

NASA-ina letelica Europa Clipper trenutno je na putovanju dugom 1,8 milijardi milja ka Jupiteru, sa zadatkom da proceni da li ledeni mesec po kojem je dobila ime, Evropa, može da podrži život.
Jupiterov mesec Evropa možda krije znakove života - ali pitanje da li čovek može do njih
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Na osnovu podataka sa istorijskih misija Vojadžer i Galileo, naučnici znaju da Evropa krije globalni okean ispod svoje zaleđene kore, koji sadrži više nego dvostruko više vode od svih Zemljinih okeana zajedno. Tokom planiranih 49 bliskih preleta ledenog meseca, planetarni naučnici se nadaju da će letelica otkriti ogromne mlazove vode ili tople džepove na površini koje napaja ovaj podzemni okean, što bi pružilo pogodan način da se iz orbite analizira hemijski sastav skrivenog okeana, piše Space.
 
Međutim, nova studija sugeriše da plitka voda koju Europa Clipper eventualno otkrije možda ipak neće predstavljati direktan prozor u okean Evrope.
Istraživanje koje je predvodio planetarni naučnik Ludžendra Odža sa Univerziteta Ratgers ukazuje da ledena kora Evrope predstavlja mnogo ozbiljniju prepreku nego što se ranije pretpostavljalo. 
 
Kompjuterske simulacije koje modeluju fiziku kretanja vode kroz pukotine u ledu pokazuju da bi se voda koja se podiže iz okeana kretala turbulentno, brzo gubila toplotu i zamrzavala pukotine - često za svega nekoliko sati - mnogo pre nego što bi stigla do plitkih dubina.
"Postoji ledena kora, ispod nje je voda, a tu su i sve te spekulacije o tome kako ta voda može da dođe iz velikih dubina i stigne sve do površine, a da se usput ne zaledi. Upravo to je ono za šta mislimo da smo opovrgli", rekao je Odža.
 
Kako bi testirao ovaj scenario, Odžin tim napravio je kompjuterske simulacije kako bi procenio da li voda iz okeana može da se podigne kroz pukotine u kori i sakupi u plitkim rezervoarima bliže površini. Takvi rezervoari, ako bi se direktno napajali iz okeana, bili bi znatno lakši za otkrivanje i analizu letelicama koje prolaze pored nego okean zakopan kilometrima ispod površine.
 
Dok su raniji modeli pretpostavljali da voda glatko protiče kroz ove prolaze, nova studija pokazuje da fizika u stvarnim uslovima stvara mnogo haotičnije putovanje. Umesto ravnomernog toka, voda koja se podiže burno se kovitla uz ledene zidove pukotina i veoma brzo gubi toplotu.
 
"Kretaće se levo i desno, gore i dole, imaće kovitlajuće kretanje. A kada se to dogodi, ta tečna voda će se hladiti veoma, veoma brzo kako se bude približavala površini", rekao je Odža.
 
Kako se voda naglo hladi, ona ostaje u tečnom stanju ispod svoje uobičajene tačke smrzavanja u procesu koji se naziva superhlađenje. Ova pojava, navodi studija, izaziva stvaranje sitnih, kašastih kristala leda poznatih kao frazil led, koji se potom brzo nagomilavaju i zapušavaju prolaz.
 
Iako bi šire pukotine teoretski mogle da prenose veće količine vode, rezultati ukazuju da bi, kako bi se sprečilo potpuno zamrzavanje, ti kanali morali da budu "nerealno dugi ili da ih ima u velikom broju", navodi se u saopštenju univerziteta.
Ovi nalazi mogli bi da promene način na koji naučnici tumače podatke koje bude slao Europa Clipper, čiji je dolazak do Jupitera planiran za april 2030. godine, kao i podatke misije JUICE Evropske svemirske agencije. JUICE bi trebalo da stigne u julu 2031. godine kako bi proučavao Jupiter zajedno sa tri njegova meseca za koje se veruje da imaju okeane - Evropom, Ganimedom i Kalistom.
 
Ako ove letelice zaista otkriju plitke bazene tečne vode ili slične površinske strukture, Odžina studija sugeriše da su oni verovatnije nastali lokalnim topljenjem unutar same ledene kore, nego direktnim izbijanjem vode iz dubokog okeana.
 
"Ovo će pomoći budućim misijama da pravilnije protumače ono što pronađu i bolje razumeju gde treba tražiti znakove nastanjivosti", rekao je Odža.
 
Ovo istraživanje opisano je u radu objavljenom 23. jula u časopisu "Nature Astronomy".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija