Munje na Jupiteru mogle bi biti i do milion puta jače nego na Zemlji
Munje na Jupiter mogle bi imati više od 100 puta veću snagu od munja na Zemlji, a možda su čak i do milion puta jače, pokazuje nova studija.
Foto: Pixabay
Jupiter, najveća planeta u Sunčevom sistemu, ima srazmerno ogromne oluje, pri čemu neke od njih traju vekovima. Gotovo svaka svemirska letelica koja je do sada prošla pored Jupitera detektovala je munje, sa bljeskovima vidljivim na noćnoj strani planete, piše Space.com.
Na osnovu misija koje su mogle da detektuju samo najjače bljeskove na tamnoj strani, ranija istraživanja su sugerisala da su Jupiterove munje slične "supermunjama" na Zemlji.
Međutim, kada je NASA-ina letelica Džuno počela da kruži oko ove džinovske planete 2016. godine, njena kamera za praćenje zvezda bila je dovoljno osetljiva da detektuje ono što je izgledalo kao brojni slabiji bljeskovi slični onima na Zemlji.
Problem sa posmatranjem Jupitera na noćnoj strani jeste to što njegovi oblaci mogu zakloniti pogled na munje. To može otežati procenu njihove stvarne snage, objasnio je vodeći autor studije Majkl Vong, planetarni naučnik sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju.
U novoj studiji, Vong i njegove kolege su umesto toga analizirali podatke sa glavnog instrumenta letelice Džuno, koji može da detektuje radio-signale Jupiterovih munja. Takvi podaci mogu pružiti precizniji način za merenje snage munja, bez uticaja oblaka koji zaklanjaju pogled.
Jedan od izazova sa kojima su se istraživači suočili jeste to što Jupiter često istovremeno ima više oluja u pojasevima koji okružuju planetu. To može otežati utvrđivanje koja je oluja proizvela munju koju je Džuno detektovao. Vong je ovaj problem uporedio sa slušanjem niza pucnjeva na proslavi kineske Nove godine, bez znanja da li dolaze od kokica koje pucaju u blizini ili petardi koje eksplodiraju blok dalje.
Međutim, tokom 2021. i 2022. godine došlo je do zatišja oluja u Jupiterovom severnom ekvatorijalnom pojasu. To je omogućilo naučnicima da se fokusiraju na jednu veliku oluju u isto vreme, određujući njenu lokaciju pomoću Svemirskog teleskopa Habl, letelice Džuno i snimaka amaterskih astronoma. Vong je ove oluje nazvao "prikrivene superoluje". Slično pravim superolujama na Jupiteru, njihova aktivnost je trajala mesecima, ali za razliku od njih, njihovi oblaci su dostizali samo umerene visine.
Džuno je bio dovoljno blizu četiri takve prikrivene superoluje da analizira mikrotalasne emisije njihovih munja.
"Bilo je zaista zadovoljavajuće analizirati statistiku i videti da smo sa našim Džuno podacima zaista beležili većinu impulsa munja na radio-talasinama. Ranije je postojala sumnja da možda beležimo samo najjače impulse i propuštamo slabije", rekao je Vong za Space.com.
Bljeskovi koje su istraživači detektovali u proseku su se javljali tri puta u sekundi tokom ovih preleta. Od 613 izmerenih impulsa, izračunali su da se njihova snaga kretala od približno snage munje na Zemlji do 100 ili više puta jače.
Naučnici upozoravaju da postoje neizvesnosti u njihovim procenama jer su upoređivali emisije munja na Zemlji na jednoj radio-talasinama sa Jupiterovim emisijama na drugačijoj talasnoj dužini. Munje na Jupiteru zapravo bi mogle biti i milion puta jače od onih na Zemlji, navode oni.
Jupiterove munje mogu pomoći u objašnjenju kako funkcionišu njegova atmosfera i oluje. Slično kao na Zemlji, i Jupiter ima konvekciju - mešanje koje prenosi toplotu iz unutrašnjosti.
Vong je objasnio da konvekcija na Jupiteru funkcioniše drugačije nego na Zemlji, jer se vazduh na Zemlji uglavnom sastoji od azota, koji je teži od vode, pa je vlažan vazduh lakši od suvog. Nasuprot tome, Jupiterova atmosfera je dominantno sastavljena od vodonika, pa je vlažan vazduh teži i teže se podiže. To znači da je potrebno mnogo više energije da bi se oluja podigla na Jupiteru, ali kada uspe da dostigne vrh atmosfere, oslobađa mnogo više energije, što dovodi do jakih vetrova i intenzivnih munja.
Istraživači su sugerisali da se munje na Jupiteru verovatno formiraju slično kao na Zemlji, gde se vodena para koja se diže kondenzuje na većim, hladnijim visinama u kapljice i kristale leda koji se električno naelektrišu. Međutim, Vong je napomenuo da i dalje nije jasno zašto su Jupiterove munje snažnije.
"Da li je ključna razlika u tome što je atmosfera od vodonika umesto azota, ili je to zato što su oluje na Jupiteru više i uključuju veće razdaljine?", rekao je Vong u izjavi. Jupiterove oluje su više od 100 kilometara visoke, u poređenju sa oko 10 kilometara na Zemlji. "Ili je možda dostupna veća energija jer je kod vlažne konvekcije na Jupiteru potrebno veće nagomilavanje toplote pre nego što se stvori oluja koja proizvodi munje?"
Naučnici su svoje nalaze objavili u časopisu "AGU Advances".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Veštačka inteligencija bi uskoro mogla trošiti više vode nego što čovečanstvo popije
08.06.2026.•
0
Jedan od argumenata koji se često koristi za umirivanje zabrinutosti zbog rastuće potrošnje energije i resursa u data centrima jeste da će modeli veštačke inteligencije (AI) u budućnosti zahtevati manje resursa.
Sve manje verovatno da je Jupiterov mesec Evropa nastanjiv
08.06.2026.•
0
Ledeni Jupiterov mesec Evropa, ispod čije se debele ledene površine verovatno krije ogromni slani okean, godinama je bio jedan od glavnih kandidata u potrazi za životom izvan Zemlje.
Potvrđeno: Nema znakova vanzemaljske tehnologije na kometi 3I/Atlas
08.06.2026.•
1
Institut SETI saopštio je da opsežna radio-snimanja njegovim teleskopom u Severnoj Kaliforniji nisu pronašla nikakve znakove tehnologije van ovog sveta kod najnovijeg međuzvezdanog posetioca našeg Sunčevog sistema.
Prva vakcina na svetu dizajnirana uz pomoć veštačke inteligencije testirana na ljudima
06.06.2026.•
1
Veštačka inteligencija iskorišćena je za razvoj nove vrste vakcine koja bi u budućnosti mogla da štiti od velikog broja virusa i pomogne u sprečavanju pandemija, tvrde istraživači sa Univerziteta u Kembridžu.
Eksperiment u svemiru sa embrionima miša otvara pitanja o razvoju života van Zemlje
05.06.2026.•
2
Naučnici iz Kine istražuju razvoj embriona sisara u svemirskim uslovima nakon što su materijali mišjih embriona vraćeni na Zemlju u okviru misije Šendžou-22, prenela je Sinhua.
NASA proglasila mrtvom letelicu Mejven koja je posmatrala Mars
03.06.2026.•
0
Posle šest meseci odsustva bilo kakvog signala sa letelice Mejven Američke svemirske agencije NASA kod planete Mars, letelica je proglašena mrtvom.
Meta uvodi strože mere za zaštitu tinejdžera na Instagramu, Fejsbuku i Mesindžeru
02.06.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Meta saopštila je danas da uvodi strože mere za zaštitu tinejdžera na platformama Instagram, Fejsbuk i Mesindžer.
Počela sa radom Sajber straža - sajt za prijavljivanje internet prevara
01.06.2026.•
2
Počela je sa radom nacionalna platforma "Sajber straža", namenjena prijavi i prevenciji različitih oblika visokotehnološkog kriminala.
Nemačka uvodi obavezu: Striming giganti moraće da ulažu u domaću filmsku industriju
28.05.2026.•
0
Veliki provajderi striming usluga kao što su Netfliks, Amazon prajm ili Dizni+ ubuduće će morati da ulože najmanje osam odsto svojih godišnjih prihoda ostvarenih u Nemačkoj u nemačku filmsku industriju.
Papa Lav XIV: Neka oružja sa AI su praktično van ljudske kontrole
25.05.2026.•
2
Papa Lav XIV upozorio je da su neki autonomni sistemi naoružanja kojima upravlja veštačka inteligencija (AI) "praktično van svakog domašaja ljudske kontrole".
VIDEO: Google predstavio nove AI modele Gemini i Omni za simulaciju fizičkog sveta
20.05.2026.•
1
Kompanija Google predstavila je novu verziju svog sistema veštačke inteligencije Gemini, kao i model Omni za simulaciju fizičkog sveta.
VIDEO: Evropska svemirska agencija lansirala satelit Smajl
19.05.2026.•
0
Evropska svemirska agencija uspešno je lansirala satelit Smajl koji će u okviru tri godine duge misije iz orbite detaljno proučavati magnetno polje Zemlje i interakciju tog prirodnog zaštinog omotača sa solarnim olujama.
Naučnici sve bliže brisanju loših sećanja: Da li bi trebalo to da radimo?
18.05.2026.•
3
Možda ćemo uskoro moći zauvek da izbrišemo bolna sećanja. Ali zaboravljanje ima svoju cenu.
Instagram ukinuo end-to-end enkripciju poruka
18.05.2026.•
0
Korisnici Instagrama više ne mogu da šalju privatne direktne poruke, jer je ta funkcija isključena širom sveta.
Afrika se polako deli, buduća mapa sveta mogla bi da izgleda drugačije
17.05.2026.•
1
Ispod površine podsaharske Afrike odvija se proces koji bi za nekoliko miliona godina mogao potpuno da izbriše mapu sveta kakvu poznajemo.
Super-Zemlje sve češće locirane, ali prave kopije Zemlje i dalje izmiču naučnicima
17.05.2026.•
1
Naučnici sve češće otkrivaju takozvane "super-Zemlje", ali planete koje bi zaista bile gotovo identične našoj Zemlji i dalje ostaju veoma teško uočljive, upozoravaju astronomi.
Prijateljski nastrojeni četbotovi prave više grešaka i više nerviraju korisnike
17.05.2026.•
0
Dve akademske studije pokazale su da "prijateljski" četbotovi nisu uvek toliko korisni koliko se očekuje.
VIDEO Tojotin robot pogađa slobodnjake bolje od NBA zvezda
17.05.2026.•
0
Najveći svetski proizvođač automobila ozbiljno se bavi i razvojem humanoidnih robota.
WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu
15.05.2026.•
3
Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.
Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"
15.05.2026.•
0
Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.
Uran i Neptun bi mogli biti puni stena
14.05.2026.•
2
Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar