Munje na Jupiteru mogle bi biti i do milion puta jače nego na Zemlji
Munje na Jupiter mogle bi imati više od 100 puta veću snagu od munja na Zemlji, a možda su čak i do milion puta jače, pokazuje nova studija.
Foto: Pixabay
Jupiter, najveća planeta u Sunčevom sistemu, ima srazmerno ogromne oluje, pri čemu neke od njih traju vekovima. Gotovo svaka svemirska letelica koja je do sada prošla pored Jupitera detektovala je munje, sa bljeskovima vidljivim na noćnoj strani planete, piše Space.com.
Na osnovu misija koje su mogle da detektuju samo najjače bljeskove na tamnoj strani, ranija istraživanja su sugerisala da su Jupiterove munje slične "supermunjama" na Zemlji.
Međutim, kada je NASA-ina letelica Džuno počela da kruži oko ove džinovske planete 2016. godine, njena kamera za praćenje zvezda bila je dovoljno osetljiva da detektuje ono što je izgledalo kao brojni slabiji bljeskovi slični onima na Zemlji.
Problem sa posmatranjem Jupitera na noćnoj strani jeste to što njegovi oblaci mogu zakloniti pogled na munje. To može otežati procenu njihove stvarne snage, objasnio je vodeći autor studije Majkl Vong, planetarni naučnik sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju.
U novoj studiji, Vong i njegove kolege su umesto toga analizirali podatke sa glavnog instrumenta letelice Džuno, koji može da detektuje radio-signale Jupiterovih munja. Takvi podaci mogu pružiti precizniji način za merenje snage munja, bez uticaja oblaka koji zaklanjaju pogled.
Jedan od izazova sa kojima su se istraživači suočili jeste to što Jupiter često istovremeno ima više oluja u pojasevima koji okružuju planetu. To može otežati utvrđivanje koja je oluja proizvela munju koju je Džuno detektovao. Vong je ovaj problem uporedio sa slušanjem niza pucnjeva na proslavi kineske Nove godine, bez znanja da li dolaze od kokica koje pucaju u blizini ili petardi koje eksplodiraju blok dalje.
Međutim, tokom 2021. i 2022. godine došlo je do zatišja oluja u Jupiterovom severnom ekvatorijalnom pojasu. To je omogućilo naučnicima da se fokusiraju na jednu veliku oluju u isto vreme, određujući njenu lokaciju pomoću Svemirskog teleskopa Habl, letelice Džuno i snimaka amaterskih astronoma. Vong je ove oluje nazvao "prikrivene superoluje". Slično pravim superolujama na Jupiteru, njihova aktivnost je trajala mesecima, ali za razliku od njih, njihovi oblaci su dostizali samo umerene visine.
Džuno je bio dovoljno blizu četiri takve prikrivene superoluje da analizira mikrotalasne emisije njihovih munja.
"Bilo je zaista zadovoljavajuće analizirati statistiku i videti da smo sa našim Džuno podacima zaista beležili većinu impulsa munja na radio-talasinama. Ranije je postojala sumnja da možda beležimo samo najjače impulse i propuštamo slabije", rekao je Vong za Space.com.
Bljeskovi koje su istraživači detektovali u proseku su se javljali tri puta u sekundi tokom ovih preleta. Od 613 izmerenih impulsa, izračunali su da se njihova snaga kretala od približno snage munje na Zemlji do 100 ili više puta jače.
Naučnici upozoravaju da postoje neizvesnosti u njihovim procenama jer su upoređivali emisije munja na Zemlji na jednoj radio-talasinama sa Jupiterovim emisijama na drugačijoj talasnoj dužini. Munje na Jupiteru zapravo bi mogle biti i milion puta jače od onih na Zemlji, navode oni.
Jupiterove munje mogu pomoći u objašnjenju kako funkcionišu njegova atmosfera i oluje. Slično kao na Zemlji, i Jupiter ima konvekciju - mešanje koje prenosi toplotu iz unutrašnjosti.
Vong je objasnio da konvekcija na Jupiteru funkcioniše drugačije nego na Zemlji, jer se vazduh na Zemlji uglavnom sastoji od azota, koji je teži od vode, pa je vlažan vazduh lakši od suvog. Nasuprot tome, Jupiterova atmosfera je dominantno sastavljena od vodonika, pa je vlažan vazduh teži i teže se podiže. To znači da je potrebno mnogo više energije da bi se oluja podigla na Jupiteru, ali kada uspe da dostigne vrh atmosfere, oslobađa mnogo više energije, što dovodi do jakih vetrova i intenzivnih munja.
Istraživači su sugerisali da se munje na Jupiteru verovatno formiraju slično kao na Zemlji, gde se vodena para koja se diže kondenzuje na većim, hladnijim visinama u kapljice i kristale leda koji se električno naelektrišu. Međutim, Vong je napomenuo da i dalje nije jasno zašto su Jupiterove munje snažnije.
"Da li je ključna razlika u tome što je atmosfera od vodonika umesto azota, ili je to zato što su oluje na Jupiteru više i uključuju veće razdaljine?", rekao je Vong u izjavi. Jupiterove oluje su više od 100 kilometara visoke, u poređenju sa oko 10 kilometara na Zemlji. "Ili je možda dostupna veća energija jer je kod vlažne konvekcije na Jupiteru potrebno veće nagomilavanje toplote pre nego što se stvori oluja koja proizvodi munje?"
Naučnici su svoje nalaze objavili u časopisu "AGU Advances".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Meta testira aplikaciju za pravljenje priča za decu uz pomoć veštačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija "Meta" počela je da testira novu aplikaciju StoryKit, koja uz pomoć veštačke inteligencije generiše personalizovane priče za decu.
Sve više studenata koristi veštačku inteligenciju
23.07.2026.•
2
Sve veći broj studenata u Nemačkoj koristi alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji, poput ChatGPT-a, tokom studiranja, pokazalo je istraživanje Centra za razvoj visokog obrazovanja (CHE).
Kada bi Mesec iznenada nestao - evo šta bi se dogodilo
23.07.2026.•
0
Mesec je mnogo više od običnog ukrasa na noćnom nebu. Kada bi iznenada nestao, to bi imalo dalekosežne posledice po Zemlju - uticalo bi na plimu i oseku, klimu i ekosisteme.
Modeli veštačke inteligencije OpenAI samostalno probili ograničenja i izveli sajber napad
22.07.2026.•
2
Kompanija OpenAI saopštila je da su njeni napredni modeli AI tokom bezbednosnog testiranja samostalno zaobišli ograničenja testnog okruženja, ostvarili pristup internetu i izveli hakerski napad na platformu Hugging Face.
NASA će uložiti više od dve milijarde dolara u misiju na Mars
22.07.2026.•
3
Američka Nacionalna administracija za aeronautiku i svemir (NASA) saopštila je da planira da potroši nešto više od dve milijarde dolara za razvoj i slanje svemirske letelice na nuklearni pogon na Mars.
Koliko "gigabajta" ima ljudska memorija?
21.07.2026.•
13
Ljudski mozak je sposoban da skladišti količine informacija uporedive sa sadržajem 20.000 pametnih telefona kapaciteta 128 gigabajta svaki.
Deo rakete SpaceX možda će udariti u Mesec
21.07.2026.•
0
Deo rakete SpaceX-a mogao bi slučajno da udari u Mesec početkom avgusta.
Uprkos eksploziji rakete - NASA ne odustaje od slanja ljudi na Mesec
21.07.2026.•
1
Američka svemirska agencija NASA nastavlja prema planu sa misijom Artemis III, zakazanom za 2027, koja je ključni test orbitalnog spajanja modula za sletanje na Mesec, neophodnih za buduća sletanja ljudskih posada.
Mogu li ljudi da hiberniraju na putu do Marsa - naučnici proveravaju
20.07.2026.•
2
Dugotrajna putovanja kroz svemir loša su po zdravlje. Veoma loša. Boravak u svemiru izlaže ljude opasno visokim nivoima zračenja.
Napravio "minijaturni svemir" kako bi istražio pitanje pojma vremena
20.07.2026.•
0
Fizičar Đovani Barontini je u okviru najnovije studije u laboratoriji stvorio "minijaturni svemir".
Jedna zemlja planira da do 2040. uposli 10 miliona robota-radnika
20.07.2026.•
2
Nestašica radne snage (kako stručne, tako i nekvalifikovane) predstavlja globalni problem, ali je u Japanu ova situacija dostigla kritičnu tačku.
Sletanja na Mesec mogla bi da unište tragove o poreklu života
20.07.2026.•
1
Sletanja svemirskih letelica na Mesec mogla bi da kontaminiraju drevne tragove koji bi naučnicima mogli pomoći da otkriju kako je nastao život na Zemlji, pokazuje novo istraživanje.
VIDEO Roboti dostupni za iznajmljivanje: Ali šta oni zapravo mogu da rade?
19.07.2026.•
0
U bolnicama širom SAD pacijenti i osoblje navikli su da viđaju prijateljski nastrojenog belog robota sa jednom rukom, visokog oko 120 centimetara, kako obavlja svoje zadatke.
VIDEO: Meteorit koji je pao na kuću u Nju Džersiju sadrži "vanzemaljske" aminokiseline
19.07.2026.•
1
Meteorit težak više od dva kilograma, koji je pre dve godine probio krov jedne kuće u američkoj saveznoj državi Nju Džersi, mogao bi da rasvetli kakva je drevna voda postojala u Sunčevom sistemu.
Istraživanje: Veštačka inteligencija neće potisnuti starije radnike s posla ako primene iskustvo
19.07.2026.•
1
Veštačka inteligencija neće nužno potisnuti starije zaposlene sa tržišta rada, ali će od njih zahtevati prilagođavanje i usvajanje novih digitalnih veština kako bi ostali konkurentni.
Prvi dijagnostički rendgenski snimci napravljeni tokom svemirskog leta
19.07.2026.•
0
Članovi posade jednog komercijalnog svemirskog leta prvi put su napravili dijagnostičke rendgenske snimke u orbiti, koristeći uređaj koji bi mogao da unapredi zdravstvenu zaštitu tokom dugotrajnih svemirskih misija.
Prvi put otkrivena atmosfera oko stenovite planete u nastanjivoj zoni druge zvezde
19.07.2026.•
0
Zvezde na noćnom nebu vekovima su pratile čovečanstvo, a zahvaljujući savremenim astronomskim otkrićima danas se postavlja jedno od najvećih pitanja - da li pod tim istim zvezdama postoji i vanzemaljski život?
Srbija među 29 zemalja koje su osnovale Svetsku organizaciju za AI
19.07.2026.•
1
U Šangaju je 29 zemalja, među kojima su Kina, Rusija i Srbija, potpisalo sporazum o osnivanju Svetske organizacije za saradnju u oblasti veštačke inteligencije.
Više od 75 odsto mladih u EU ima osnovne digitalne veštine, Srbija iznad proseka
19.07.2026.•
4
Skoro tri četvrtine mladih u Evropskoj uniji uzrasta od 16 do 24 godine, konkretno 74,6 odsto, ima bar osnovne digitalne veštine, a Srbija je sa 77,1 odsto iznad evropskog proseka, objavio je Evrostat.
VIDEO Prvo svetsko takmičenje u borbi humanoidnih robota: Borili se i kad su im otpali delovi
19.07.2026.•
4
Prvo svetsko takmičenje u borbi humanoidnih robota održano je u kineskom gradu Šenžen, a roboti su odmerili snage u udarcima pesnicama i nogama, pa čak i nastavili borbu nakon gubitka delova tela.
Britanske vlasti će istražiti TikTok zbog mera za bezbednost dece
17.07.2026.•
0
Britanski regulator medija Ofkom pokrenuo je istragu o TikToku kako bi utvrdio da li je njegova britanska podružnica propustila ili nastavlja da propušta da zaštiti decu od štetnog sadržaja.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar