Otkrivena nova vrsta zvezda

Stručnjaci smatraju da novootkrivene zvezde imaju površinu prekrivenu ugljenikom i kiseonikom, što implicira da i dalje sagorevaju helijum.
Otkrivena nova vrsta zvezda
Foto: Pixabay
Kosmički fenomen je pokriven zapravo nusproizvodom helijuma koji sagoreva i verovatno je rezultat spajanja zvezda.
Uobičajene zvezde imaju površinu koja se sastoji od vodonika i helijuma, ali one koje su otkrili profesor Klaus Verner i drugi nemački astronomi na Univerzitetu u Tibingenu, imaju površinu prekrivenu ugljenikom i kiseonikom - pepelom od sagorevanja helijuma.
"Nove zvezde" takođe imaju drugačije parametre poput temperature i poluprečnika, koji ukazuju na to da je kod njih i dalje prisutno sagorevanje helijuma u jezgrima.
 
"Verujemo da su se zvezde koje su otkrile naše nemačke kolege možda formirale u veoma retkoj vrsti spajanja dve zvezde - belih patuljaka", rekao je dr Miler Bertolami sa Instituta za astrofiziku La Plate, vodeći autor rada koji bi mogao da objasni njihovu reakciju.
 
Beli patuljci su ostaci većih zvezda koje su potrošile svoje nuklearno gorivo i veoma su mali i gusti. Kada su ovi patuljci u bliskim binarnim sistemima, zbog gravitacionih talasa, mogu se povremeno spojiti.
 
"Obično spajanja belih patuljaka ne dovode do formiranja zvezda obogaćenih ugljenikom i kiseonikom. Ali verujemo da, za binarne sisteme formirane sa vrlo specifičnim masama, beli patuljak bogat ugljenikom i kiseonikom može biti drugačiji, i završiti bogat helijumom, što dovodi do formiranja ovih zvezda", objasnio je dr Bertolami.
 
Nijedan trenutni model poznatih zvezda ne može u potpunosti da objasni novootkrivene zvezde. Potrebno je više modela da se proceni i definitivno utvrdi da li se opisana spajanja zaista mogu desiti.
 
"Obično očekujemo da zvezde sa ovim površinskim sastavima već završe sa sagorevanjem helijuma u svojim jezgrama i da budu na putu da postanu beli patuljci. Ove nove zvezde predstavljaju ozbiljan izazov za naše razumevanje evolucije zvezda", objasnio je profesor Verner.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • mrva

    23.02.2022 08:25
    za to vreme, na jednom zrncetu prasine koje pluta svemirom, tamo neka vrsta zvana ljudi medjusobno se grize i misle da su mnogo bitni

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.

Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"

Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.

Uran i Neptun bi mogli biti puni stena

Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.

Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana

Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.

Zemlja bez (mnogo) inovacija

Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.