
Naučnici otkrili kosmičku česticu 30 puta veće energije: Moćna i lako provodljiva
Naučnici su otkrili česticu, vrste neutrina, koja je stigla je na Zemlju skoro brzinom svetlosti i sa 30 puta većom energijom od ikada otkrivenog neutrina.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Ovo je prvi čvrst dokaz da neutrini sa tako visokom energijom mogu da nastanu u univerzumu.
Astronomi koji koriste džinovsku mrežu senzora, koja je još u izgradnji na dnu Sredozemnog mora, pronašli su kosmičku "sablasnu česticu" najveće energije do sada otkrivenu.
Neutrino, kako je čestica formalno poznata, ima energiju 30 puta veću od bilo kog od nekoliko stotina ranije otkrivenih neutrina.
Ove sićušne čestice visoke energije iz svemira često se nazivaju "sablasnim" jer su izuzetno nestalne ili isparljive i prolaze kroz bilo koju vrstu materije bez promene, prenosi RTS.
Neutrini, koji na Zemlju stižu iz dalekih krajeva kosmosa, gotovo da nemaju masu. Čestice putuju kroz najekstremnija okruženja, uključujući zvezde, planete i čitave galaksije, a ipak njihova struktura ostaje netaknuta.
Analiza neutrina čiji je autor "KM3NeT Collaboration", koja uključuje više od 360 naučnika iz celog sveta, objavljena je u sredu u časopisu Nejčer.
"Neutrini su specijalni kosmički glasnici, koji nam donose jedinstvene informacije o mehanizmima uključenim u najenergetskije fenomene i omogućavaju nam da istražimo najudaljenije krajeve Univerzuma", rekla je koautorka studije Roza Koniljone, zamenik portparola KM3NeT i istraživač na italijanskom INFN Nacionalnom institutu za nuklearne nauke.
KM3NET DETECTS THE HIGHEST ENERGY NEUTRINO EVER OBSERVED
— KM3NeT Neutrino (@km3net) February 12, 2025
This #KM3NeT_UHEevent KM3-230213A is estimated to have a record neutrino energy of 220 PeV, or 220 million billion electronvolts
➡️For details: https://t.co/c27rDNEh0S
#RecordNeutrino pic.twitter.com/KLyyBa0jRT
Rekordni neutrino, nazvan KM3-230213A, imao je energiju od 220 miliona milijardi elektron-volti. Ova zapanjujuća količina čini ga oko 30.000 puta moćnijim od onoga za šta je sposoban akcelerator čestica Velikog hadronskog sudarača u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) u blizini Ženeve u Švajcarskoj - poznat po superpunjenju čestica do brzine svetlosti, ističu autori studije.
Čestice putuju skoro brzinom svetlosti kroz kosmos
"Jedan način na koji volim da razmišljam o tome je da je energija ovog pojedinačnog neutrina ekvivalentna energiji oslobođenoj cepanjem ne jednog atoma uranijuma, ili deset takvih atoma, ili čak milion njih", rekao je koautor studije dr Bred K. Gibson u izjavi za Si-En-En.
"Ovaj mali neutrino imao je toliko energije koliko i energija oslobođena cepanjem jedne milijarde atoma uranijuma... zapanjujući broj kada uporedimo energije naših nuklearnih fisionih reaktora sa ovim jednim eteričnim neutrinom", rekao je on.
Čestica pruža neke od prvih dokaza da se takvi visokoenergetski neutrini mogu stvoriti u univerzumu. Tim veruje da je neutrino došao izvan galaksije Mlečni put, ali tek treba da identifikuju njegovu tačnu tačku porekla, što postavlja pitanje šta je stvorilo neutrino i poslalo ga da leti kroz kosmos - možda i kroz ekstremno okruženje kao što je supermasivna crna rupa, eksplozija gama zraka ili ostatak supernove.
Revolucionarna detekcija otvara novo poglavlje neutrina u astronomiji, kao i novi prozor za posmatranje svemira, rekao je koautor studije Paskal Kojl, portparol KM3NeT i istraživač u Centru za fiziku čestica u Marselju.
"KM3NeT je počeo da istražuje niz energija i osetljivosti gde otkriveni neutrini mogu da potiču od ekstremnih astrofizičkih fenomena", napominje Kojl.
Svaka jedinica za neutrino teleskopa, ili KM3NeT, sastoji se od više digitalnih optičkih modula.
Svetlost u okeanu
Neutrine je teško otkriti jer često ne stupaju u interakciju sa svojom okolinom - ali imaju interakciju sa ledom i vodom. Kada neutrini stupaju u direktnu interakciju sa detektorima, oni zrače plavičasto svetlo koje može da uhvati obližnja mreža digitalnih optičkih senzora ugrađenih u led ili uronjenih u vodu.
Na primer, "AjsKjub" Neutrino opservatorija na Južnom polu uključuje mrežu od više od 5.000 senzora ugrađenih u antarktički led. Detektor radi od 2011. godine, a otkrio je stotine neutrina. Naučnici su uspeli da prate neke od njih do njihovih kosmičkih izvora, kao što je blazar ili usijano jezgro aktivne galaksije.
Detektori u Sredozemnom moru u februaru 2023. otkrili su kosmički neutrino koji je došao sa nepoznate tačke u svemiru.
Međunarodni tim je početkom 2010-ih osmislio ideju o mreži detektora - poznatih kao Kubni kilometar neutrino teleskop, ili KM3NeT - koji bi mogli da pokupe neutrine u dubinama okeana. Instalacija mreže počela je 2015. godine.
KM3NeT je napravio rekordno otkriće 13. februara 2023. godine, kada je čestica osvetlila jedan od svoja dva detektora. ARCA, ili istraživanje astročestica sa kosmicima u ponoru, na dubini od 3.450 metara, dok je ORCA, ili istraživanje oscilacija sa kosmicima u ponoru, na dubini od 2.450 metara na dnu Sredozemnog mora.
ARCA detektor, kod sicilijanske obale u blizini Kapo Pasera, u Italiji, dizajniran je da uhvati visokoenergetske neutrine, dok je ORCA, u blizini Tulona u jugoistočnoj Francuskoj, namenjen potrazi za niskoenergetskim neutrinama.
KM3NeT, koji uključuje mrežu senzora usidrenih za morsko dno, i dalje se gradi. Ali dovoljno detektora je bilo na mestu da pokupe neutrin visoke energije, ističu autori studije.
ARCA detektor je radio sa samo 10% planiranih komponenti na mestu kada je pratila skoro horizontalnu putanju čestice kroz ceo teleskop, dajući signale u više od jedne trećine aktivnih senzora. Detektor je zabeležio preko 28.000 fotona svetlosti proizvedenih od naelektrisane čestice. Neutrino putuje kroz mrežu detektora, daje signale i emituje plavičasto svetlo.
Misteriozno, moćno poreklo
"Ako bi energija unutar neutrina bila pretvorena u nama blisko razumevanje, iznosila bi 0,04 džula, ili energija ping-pong loptice koja je pala sa visine od jedan metar", objašnjava koautor studije Art Hejbor, koordinator za fiziku u KM3NeT-u i profesor na Holandskom nacionalnom institutu za subatomsku fiziku i Univerzitetu u Amsterdamu.
Ta količina energije bi mogla da napaja malo LED svetlo na oko jednu sekundu.
"Dakle, to nije velika količina energije, ali činjenica da je takva analogija sa svakodnevnim svetom uopšte moguća je sama po sebi izuzetna. Sva ova energija bila je sadržana u jednoj jedinoj, elementarnoj čestici", ističe Hejbor.
Svaka velika jedinica za detekciju je ispunjena sa 18 sfernih optičkih modula. Na skali čestica, neutrino se smatra ultra-energetskim, sa otprilike milijardu puta većom energijom od fotona vidljive svetlosti, prema autorima studije.
Otkrivanje neutrina na Zemlji omogućava istraživačima da ih prate do njihovih izvora. Razumevanje odakle dolaze ove čestice moglo bi da otkrije više o poreklu misterioznih kosmičkih zraka, za koje se dugo smatralo da su primarni izvor neutrina kada zraci udare u Zemljinu atmosferu.
Najsnažnije čestice u univerzumu, kosmički zraci bombarduju Zemlju iz svemira. Ovi zraci se uglavnom sastoje od protona ili atomskih jezgara, i oslobađaju se širom univerzuma jer šta god da ih proizvodi toliko je moćan akcelerator čestica da prevazilazi mogućnosti Velikog hadronskog sudarača. Neutrini bi mogli da pomognu astronomima da otkriju odakle dolaze kosmički zraci i šta ih pokreće širom univerzuma.
Istraživači veruju da je nešto snažno oslobodilo novopronađeni neutrino, kao što je eksplozija gama zraka ili interakcija kosmičkih zraka sa fotonima iz kosmičke mikrotalasne pozadine, što je zaostalo zračenje od Velikog praska pre 13,8 milijardi godina.
Tokom studije, autori su takođe identifikovali 12 potencijalnih blazara koji bi mogli biti odgovorni za stvaranje neutrina. Blazari su kompatibilni sa procenjenim pravcem iz kojeg je čestica putovala, na osnovu podataka koje su prikupili detektori i unakrsni podaci sa gama-zraka, rendgenskih i radio teleskopa. Ali potrebno je više istraživanja.
Više jedinica neutrino teleskop raspoređeno je na dno Sredozemnog mora poslednjih godina kako bi pomoglo u potrazi za neutrinima.
"Mnoga otkrića kosmičkih neutrina ne uspevaju da pokažu snažnu korelaciju sa katalogizovanim objektima, možda ukazuju na izvorne populacije koje su veoma udaljene od Zemlje, ili nagoveštavajući još neotkrivenu vrstu astrofizičkog objekta", napominje Erik K. Blaufus, naučnik-istraživač i astrofizičar čestica na odseku za fiziku Univerziteta u Merilendu koji nije bio uključen u studiju.
"Iako će za potpuno razumevanje porekla ovog događaja biti potrebno vreme, to ostaje izvanredna poruka dobrodošlice za KM3NeT", dodaje Blaufus.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
OpenAI uvodi ograničenja za maloletnike u vezi sa temama o seksu i samopovređivanju
18.09.2025.•
0
Američka kompanija za razvoj veštačke inteligencije OpenAI uvela je niz novih pravila za korisnike četbotova mlađe od 18 godina, koja podrazumevaju i ograničavanje razgovora o seksualnim temama i samopovređivanju.
VIDEO: U Kini se sudarila dva leteća automobila
18.09.2025.•
2
Dva leteća automobila kineskog proizvođača Xpeng Inc. sudarila su se tokom probnog leta za aeromiting u gradu Čangčuen, što je ponovo otvorilo raspravu o sigurnosti eVTOL tehnologije, prenosi Blumberg.
Otkriven novi kvazimesec u blizini Zemlje - najmanji do sada
18.09.2025.•
0
Astronomi su identifikovali novi kvazimesec nazvan 2025 PN7, mali svemirski kamen koji se, prema procenama, već oko šest decenija nalazi u orbiti bliskoj Zemljinoj.
Sunce postaje sve aktivnije: To može da utiče na svemirsko vreme i tehnologiju na Zemlji
17.09.2025.•
1
U poslednjih 16 godina Sunce je postalo sve aktivnije što bi moglo da utiče na svemirsko vreme i tehnologiju na Zemlji, pokazalo je najnovije istraživanje američke svemirske agencije NASA.
Nova prevara na Whatsapp-u: Korisnici upozoreni čega da se pripaze
16.09.2025.•
0
Nova fišing kampanja, koja cilja korisnike društvene mreže Whatsapp, preko lažne šeme glasanja može dovesti do krađe naloga na toj mreži.
Maskov Starlink u prekidu, pogođen i front u Ukrajini
15.09.2025.•
1
Satelitski internet servis Starlink američkog milijardera Ilona Maska ima prekid u radu, saopšteno je na vebsajtu servisa.
Zbog prvog spama na svetu se obogatio, ali i dobijao pretnje
14.09.2025.•
0
Lorens Kanter, čovek kog mnogi smatraju začetnikom e-mail spama, prvi put je otvoreno progovorio o svojoj odluci iz 1994. godine koja je "zapalila internet".
Šta je teorija mrtvog interneta?
14.09.2025.•
2
Internet je prepun teorija zavere, od kojih se većina vrlo brzo razotkrije kao neutemeljena.
VIDEO: Naučnici pozvali planinare da traže meteorite u Škotskoj - ali nemaju puno vremena
14.09.2025.•
0
Planinari u Škotskoj pozvani su da se priključe potrazi za fragmentima meteorita koji je 3. jula osvetlio nebo i stvorio spektakularnu vatrenu kuglu.
Youtube pokrenuo funkciju automatskog sinhronizovanja videa na više jezika
14.09.2025.•
0
Platforma Youtube pokrenula je funkciju dodavanja zvuka u video-snimke na više jezika, tako da milioni kreatora sadržaja sada mogu da dopru do šire publike.
Na Tibetu izvedena prva 5G robotska operacija sa udaljenosti od 4.000 kilometara
14.09.2025.•
0
Kineski lekari su u gradu Nakču, na nadmorskoj visini većoj od 4.500 metara, u kineskoj autonomnoj oblasti Siđang odnosno Tibetu, uspešno izveli prvu robotsku urološku operaciju na daljinu koristeći 5G mrežu.
Francuski parlament preporučio zabranu društvenih mreža mlađima od 15 godina
11.09.2025.•
1
Izveštaj francuskog parlamenta o Tiktoku preporučio je zabranu društvenih mreža za decu mlađu od 15 godina i uvođenje "digitalnog policijskog časa" za mlade uzrasta od 15 do 18 godina.
Danska studija pokazala: Snepčet dozvoljava dilerima da otvoreno prodaju drogu deci
11.09.2025.•
0
Danska istraživačka organizacija Digitalna odgovornost optužila je Snepčet da je dozvolio ogromnom broju dilera droge da otvoreno posluju na toj društvenoj platformi, što deci olakšava kupovinu različitih vrsta droge.
VIDEO: Apple predstavio iPhone 17 pro, početna cena 1.099 dolara
10.09.2025.•
1
Američka tehnološka kompanija Apple je predstavila nove proizvode, među kojima i nov model iPhone 17 pro, čije je početna cena na američkom tržištu 1.099 dolara, što je 100 dolara više od prošlogodišnjeg iPhone 16 pro.
Turska ograničila pristup društvenim mrežama nakon poziva opozicije na proteste
08.09.2025.•
1
Netblocks, globalni posmatrač interneta koji radi na preseku digitalnih prava, saopštio je da je pristup onlajn platformama, među kojima su X, Youtube, Instagram, Facebook, TikTok i WhatsApp, ograničen u Turskoj.
Na asteroidu Rjugu pronađen mineral kakvog nema na Zemlji
07.09.2025.•
0
Japanska misija Hayabusa2, koja je 2020. godine na Zemlju donela uzorke s asteroida Rjugu, otkrila je materijal stariji od ičega pronađenog na našoj planeti.
Istraživanje: Chatbotovi sve češće šire dezinformacije, evo koji najčešće
07.09.2025.•
0
Deset najkorišćenijih chatbotova zasnovanih na veštačkoj inteligenciji u proseku daje netačne informacije u trećini svojih odgovora, navodi se u najnovijem istraživanju američke kompanije Newsguard.
VIDEO: Teleskop "Džejms Veb" snimio spektakularno "zvezdano porodilište"
07.09.2025.•
0
NASA je objavila novu fotografiju koju je napravio svemirski teleskop Džejms Veb, a na kojoj se vidi na hiljade mladih zvezda unutar Jastogove magline, udaljene oko 5.500 svetlosnih godina od Zemlje.
VIDEO: Robot izvodi pokrete poput čoveka, kopirao slavljenički potez Ronalda
07.09.2025.•
0
Američki istraživači razvili su okvirni program koji omogućava humanoidnim robotima da obavljaju složene zadatke koristeći podatke o ljudskom kretanju.
Manastir Tumane uveo na svom sajtu AI četbota Tumanka
07.09.2025.•
2
Manastir Tumane uveo je na svom zvaničnom sajtu AI četbota Tumanka.
Google-u preti kazna od 425,7 miliona dolara jer je špijunirao telefone korisnika
07.09.2025.•
0
Američki savezni sud naložio je kompaniji Google da plati 425,7 miliona dolara zbog nedozvoljenog špijuniranja pametnih telefona ljudi tokom skoro decenije.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar