Nova studija istraživala: Koliko je izvodljivo rudarenje na asteroidu?
Pre nekoliko godina, rudarenje asteroida bilo je izuzetno popularno. Sa brzim razvojem komercijalnog svemirskog sektora, činilo se da je san o komercijalizaciji svemira skoro nadohvat ruke.
U suštini, ideja o platformama i svemirskim letelicama koje bi mogle da se sastanu sa asteroidima bliskim Zemlji (NEA), da ih iskopaju i zatim prebace u svemirske livnice, bila je ravnopravna sa slanjem komercijalnih posada na Mars.
Nakon velike količine spekulacija i propalih poduhvata, ovi planovi su ostavljeni po strani dok se tehnologija ne razvije i ne ostvare drugi ključni koraci.
Ipak, san o rudarenju asteroida i dalje živi. Pored potrebe za više infrastrukture i tehničkog razvoja, potrebno je i dalje istraživanje kako bi se utvrdio hemijski sastav malih asteroida, piše ScienceAlert.
U nedavnoj studiji, tim koji predvode istraživači sa Instituta za svemirske nauke (ICE-CSIC) analizirao je uzorke C-tipa (bogatih ugljenikom) asteroida, koji čine 75 odsto poznatih asteroida. Njihova otkrića pokazuju da ovi asteroidi mogu biti ključan izvor sirovina, nudeći mogućnosti za buduće eksploatacije resursa.
Tim je predvodio dr Hosep M. Trigo-Rodrigez, teorijski fizičar sa Instituta za svemirske nauke (ICE) i Katalonskog instituta za svemirske studije (IEEC) u Barseloni.
Pridružili su mu se doktorand Pau Grebol-Tomas (takođe iz ICE i IEEC), dr Đordi Ibanjez-Insa (Geonauke Barselona), prof. Hasinto Alonso-Azkarate (Univerzitet Kastilja-La Manča), i prof. Marija Gritsevič (Univerzitet u Helsinkiju i Institut za fiziku i tehnologiju, Uralski savezni univerzitet).
Njihova studija je predstavljena u radu koji će biti objavljen 2. januara u časopisu "Monthly Notices of the Royal Astronomical Society" (MNRAS).
Karbonatni hondriti (C hondriti) redovno padaju na Zemlju, iako naučnici retko uspevaju da ih sačuvaju za proučavanje. Osim što čine samo pet odsto svih meteorita, njihova lomljiva priroda često dovodi do toga da se raspadnu i izgube. Do sada je većina pronađenih uzoraka otkrivena u pustinjama, uključujući Saharu i Antarktik.
Istraživačka grupa za asteroide, komete i meteorite pri ICE-CSIC, koju vodi Trigo-Rodrigez, proučava fizičko-hemijska svojstva asteroida i kometa i međunarodni je depozitorijum NASA kolekcije antarktičkih meteorita.
U ovoj najnovijoj studiji, istraživačka grupa je izabrala i karakterisala uzorke asteroida, koji su zatim analizirani kod profesora Hasinta Alonso-Azkaratea na Univerzitetu Kastilja-La Manča korišćenjem masene spektrometrije.
To im je omogućilo da odrede tačan hemijski sastav šest najčešćih klasa C hondrita, pružajući dragocene informacije o tome da li će eksploatacija resursa u budućnosti biti moguća.
"Naučni značaj svakog od ovih meteorita je u tome što oni predstavljaju male, nediferencirane asteroide i daju dragocene informacije o hemijskom sastavu i evolutivnoj istoriji tela iz kojih potiču. U ICE-CSIC i IEEC specijalizovani smo za razvijanje eksperimenata koji nam pomažu da bolje razumemo svojstva ovih asteroida i kako fizički procesi koji se dešavaju u svemiru utiču na njihovu prirodu i mineralogiju. Rad koji se sada objavljuje je kulminacija timskog rada", naveo je Trigo-Rodrigez.
Poznavanje količine materijala u asteroidima je od suštinskog značaja jer su oni veoma raznoliki. Iako se obično svrstavaju u tri kategorije: C-tip (karbonatni), M-tip (metalni), i S-tip (silikatni), asteroidi se takođe klasifikuju prema spektralnim karakteristikama i orbitama.
Pored toga, asteroidi su u suštini materijal preostao iz vremena formiranja Sunčevog sistema i snažno su oblikovani svojom dugom evolutivnom istorijom (oko 4,5 milijardi godina). Zbog toga je tačno poznavanje njihovog sastava ključno za utvrđivanje gde se različiti resursi (voda, rude itd.) verovatno nalaze.
Prema rezultatima tima, rudarenje nediferenciranih asteroida (za koje se veruje da su izvor hondritskih meteorita) daleko je od izvodljivog. Studija je takođe identifikovala vrstu asteroida bogatih olivinom i spinelom kao potencijalne mete za rudarske operacije.
Tim je takođe napomenuo da bi trebalo birati asteroide bogate vodom sa velikim koncentracijama minerala koji sadrže vodu. U međuvremenu, naglašavaju potrebu za dodatnim misijama za povratak uzoraka kako bi se potvrdio identitet matičnih tela pre nego što rudarenje postane realnost.
"Paralelno sa napretkom koji predstavljaju misije za povratak uzoraka, potrebne su kompanije koje mogu da naprave odlučne korake u tehnološkom razvoju neophodnom za vađenje i prikupljanje tih materijala u uslovima male gravitacije. Obrada tih materijala i otpad koji se generiše takođe bi imali značajan uticaj koji treba kvantifikovati i pravilno ublažiti", rekao je Trigo-Rodrigez.
Oni tvrde da će za to biti potreban razvoj sistema za masovno prikupljanje i metoda za ekstrakciju resursa u mikrogravitaciji.
"Za određene asteroide bogate vodom, ekstrakcija vode za ponovnu upotrebu deluje izvodljivije - bilo kao gorivo ili kao osnovni resurs za istraživanje drugih svetova. To bi takođe moglo doneti nauci veće znanje o određenim telima koja bi jednog dana mogla da ugroze naše postojanje. Dugoročno, mogli bismo čak i da rudarenjem smanjimo potencijalno opasne asteroide kako bi prestali da budu opasni Proučavanje i odabir ovakvih meteorita u našoj čistoj laboratoriji korišćenjem drugih analitičkih tehnika je fascinantno, naročito zbog raznolikosti minerala i hemijskih elemenata koje sadrže. Ipak, većina asteroida ima relativno male količine plemenitih elemenata, i zato je cilj naše studije bio da shvatimo u kojoj meri bi njihova eksploatacija bila izvodljiva", rekao je Grebol-Tomas.
Zvuči kao naučna fantastika, ali tako je delovalo i kada su prve misije za povratak uzoraka bile planirane pre trideset godina.
U svakom slučaju, prednosti rudarenja asteroida su ogromne, zbog čega je ova tema dobila toliko pažnje u protekloj deceniji. Pored plemenitih metala, mnogi asteroidi su izvor ledene vode koja bi mogla da se koristi za proizvodnju goriva za misije u duboki svemir, kao i za piće i zalivanje useva.
To bi značilo manju zavisnost od snabdevanja sa Zemlje, omogućavajući robotskim i ljudskim misijama veću samostalnost. Premeštanjem rudarenja i proizvodnje u prostor između Zemlje i Meseca, kao i u Glavni asteroidni pojas, čovečanstvo bi takođe smanjilo ekološki uticaj koji te industrije imaju na Zemlji.
Iako je javno interesovanje za rudarenje asteroida oslabljeno u poslednjoj deceniji, mnoge kompanije i danas istražuju i razvijaju potrebnu tehnologiju. Takođe, svemirske agencije poput NASA i JAXA sprovele su misije za povratak uzoraka koje su otkrile mnogo o naučnom i materijalnom bogatstvu koje asteroidi mogu sadržati.
U bliskoj budućnosti, kineska misija Tianwen-2 sastaće se sa NEA asteroidom i kometom iz Glavnog asteroidnog pojasa. Iako može proći još mnogo decenija (ili više) pre nego što se razvije industrija svemirskih resursa, mnogi su spremni da uđu u trku već sada.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Plug-in hibridi emituju do pet puta više CO2 nego što se zvanično prikazuje
04.09.2026.•
0
Nova analiza organizacije ICCT (International council on clean transportation) rađena na gotovo milion vozila, otkrila je da plag-in hibridi automobili zagađuju daleko više ugljen dioksidom nego što se do sada mislilo.
Internet veza za mobilne uređaje Starlink stiže na Balkan
04.09.2026.•
4
Uvođenje satelitske veze "Starlink Mobile" za mobilne uređaje u Mađarskoj i zemljama Balkana je jedan od sporazuma koje je mađarska telekomunikaciona i tehnološka grupa "4iG" potpisala sa američkom kompanijom "SpaceX".
VIDEO: Uber počeo da nudi vožnju autonomnim robotaksijem u Londonu
03.09.2026.•
0
Međunarodna kompanija Uber dodala je danas u svoju aplikaciju u Londonu i vožnju robot taksijem, kojim će upravljati autonomna veštačka inteligencija britanskog startapa Vejv.
Škole u Njujorku zabranile korišćenje veštačke inteligencije
02.09.2026.•
0
Državne škole u Njujorku zabranile su upotrebu veštačke inteligencije tokom školske 2026-2027. godine, potvrdio je taj školski okrug za ABC Njuz.
Evropska komisija uvodi stroža pravila za ChatGPT, Reddit i Roblox
01.09.2026.•
0
Evropska komisija objavila je da uvodi stroža pravila o upravljanju sistemskim rizicima na internetu za ChatGPT, Reddit i Roblox.
Tajne koje ljudi povere Čet Dži-Pi-Tiju sve češće postaju dokaz na sudu
31.08.2026.•
1
Razgovori koje vodimo sa četbotovima zasnovanim na veštačkoj inteligenciji nisu nužno privatni.
Soni i Vorner tužili Antropik: Optužbe za masovnu pirateriju muzike za obuku AI
31.08.2026.•
0
Kompanije Soni i Vorner tužile su Antropik i njegove osnivače, optužujući ih za jednu od "najvećih krađa intelektualne svojine u istoriji", u sporu koji bi mogao da potraje godinama.
Ako Pluton ponovo bude planeta - onda ih u Sunčevom sistemu možda ima čak 200
31.08.2026.•
1
U avgustu 2006. godine Međunarodna astronomska unija (IAU) odlučila je da Pluton više ne bude planeta, već patuljasta planeta.
Osam nebeskih prizora koje ćemo moći da vidimo iz Srbije u septembru
31.08.2026.•
0
Ljubitelji astronomije u Srbiji imaće tokom septembra nekoliko dobrih razloga da pogledaju ka nebu.
U svemir lansiran novi teleskop za istraživanje tamne energije univerzuma
30.08.2026.•
0
Najnoviji dragulj američke svemirske agencije (NASA) teleskop Roman lansiran je danas kako bi tražio planete oko drugih zvezda, istraživao tajnu tamnu energiju i ispitivao kosmos.
Novi detalji o neobičnom hakerskom napadu: Roj od 700 AI agenata pri napadu pokušao da sakrije svoje tragove
30.08.2026.•
0
Roj od 700 AI agenata, koje je stvorio OpenAI, izveo je u julu hakerski napad na popularnu platformu otvorenog koda Hugging Face.
VIDEO: Japanski avio-prevoznik predstavlja robota za pranje aviona
30.08.2026.•
0
Avio-kompanija "Japan Airlines" saopštila je da će predstaviti robota koji pere spoljašnjost aviona na aerodromu Narita, u blizini Tokija, kao prva među domaćim avio-kompanijama koja to radi.
VIDEO: SpaceX planira da u Luizijani izgradi najveći lansirni centar na Zemlji
30.08.2026.•
1
SpaceX je predstavio planove za izgradnju ogromnog svemirskog centra vrednog 100 milijardi dolara u Luizijani, odakle namerava da lansira raketu Starship hiljadama puta godišnje.
VIDEO: NASA danas lansira napredni infracrveni svemirski teleskop, možete pratiti uživo
30.08.2026.•
0
Svemirski teleskop Nancy Grace Roman, misija koju predvodi NASA, trebalo bi da bude lansiran danas, 30. avgusta u 13.26 sati po našem vremenu iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi.
Instagram uvodi vremensko ograničenje za tinejdžere
30.08.2026.•
0
Kompanija Meta uvešće nova ograničenja za tinejdžere na Instagramu i Fejsbuku, uključujući dnevni limit od dva sata i zabranu korišćenja platformi tokom noći.
Bil Gejts govorio da će AI učiniti svet boljim - sad kaže da je veoma zabrinut
30.08.2026.•
1
Godinama je suosnivač Majkrosofta Bil Gejts govorio da će veštačka inteligencija učiniti svet boljim - osloboditi ljude dela posla i ubrzati otkrića koja bi pomogla u borbi protiv bolesti i klimatskih promena.
Ovo su zemlje koje troše najviše struje na data centre
30.08.2026.•
1
Potrošnja električne energije u data centrima širom sveta raste neverovatnom brzinom. Nijedna zemlja ne doprinosi tom rastu više od Sjedinjenih Američkih Država.
Tramp osniva Svemirsku akademiju SAD
30.08.2026.•
0
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu o pokretanju Svemirske akademije SAD, nove institucije po uzoru na Vest Point i druge američke vojne akademije.
VIDEO: Izašao produženi video koji prikazuje GTA VI
28.08.2026.•
1
Kompanija "Rockstar" koja stoji iza franšize GTA, objavila je produženi video koji prikazuje deo atmosfere dugo očekivanog šestog izdanja ove popularne video igre, "Grand Theft Auto VI: Extended Look".
AI je za dve godine udvostručio prisustvo na poslu: Evo koliko vremena zaposleni uštede
27.08.2026.•
0
Upotreba veštačke inteligencije na radnom mestu u evrozoni udvostručena je za samo dve godine, pokazuje istraživanje Evropske centralne banke.
VIDEO Kineski humanoidni robot ponovo oborio rekord: Istrčao 100 metara za manje od devet sekundi
26.08.2026.•
3
Kineski humanoidni robot Tiangong Ultra istrčao je 100 metara za 8,86 sekundi u polufinalu Svetskih igara humanoidnih robota u Pekingu, čime je dodatno popravio rezultat od 9,39 sekundi ostvaren u kvalifikacijama.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar