Simulacija pokazala: Možda je ipak bezbedno nuklearkom uništiti asteroid koji ide ka Zemlji
Da li bi čovečanstvo moglo da upotrebi nuklearnu bombu kako bi skrenulo dolazeći asteroid i spasilo Zemlju, kao u filmovima o katastrofama?
Foto: Pixabay
Jedinstvena nova simulacija udara sugeriše da bi nuklearna opcija mogla biti poslednje sredstvo za sprečavanje apokalipse.
Istraživači su nedavno otkrili da svemirske stene mogu da izdrže mnogo veći stres nego što se ranije zaključivalo na osnovu eksperimenata i posmatranja. Suprotno očekivanjima, asteroidi zapravo postaju jači kada su izloženi intenzivnom udaru.
To možda zvuči obeshrabrujuće, ali ovo otkriće može poboljšati strategije planetarne odbrane jer sugeriše da će nuklearno pogođeni asteroid ostati netaknut, umesto da se raspadne na mnogo svemirskih stena koje bi padale po našoj planeti.
Kao što je detaljno opisano u nedavno objavljenom radu, tim istraživača, uključujući fizičare sa Univerziteta Oksford, sarađivao je sa Outer Solar System Company (OuSoCo), startapom za nuklearno skretanje, kako bi analizirali šta se dešava sa gvozdenom svemirskom stenom pod različitim nivoima stresa.
"Ove analize su namenjene da ispitaju promene u unutrašnjoj strukturi meteorita uzrokovane zračenjem i da na mikroskopskom nivou potvrde povećanje čvrstoće materijala za faktor 2,5, kako su pokazali eksperimentalni rezultati", objašnjava Melani Bočman, suosnivačica OuSoCo-a i suvođa istraživačkog tima, prenosi ScienceAlert.
Kao što je prikazala DART misija 2022. godine, jedan od obećavajućih načina da se spreči apokalipsa izazvana asteroidom jeste da se nadolazeća pretnja skrene kinetičkim udarcem - ljudski napravljenim kosmičkim "ovnom" koji se lansira da udari asteroid brzinom višestruko većom od brzine metka.
To je konceptualno jednostavno, ali realnost je ispunjena opasnim neizvesnostima; udar u pogrešno mesto može samo da odloži apokaliptični put asteroida ka Zemlji. Pored toga, energija udarca i materijalna reakcija asteroida mogu dovesti do neočekivanih posledica kao što su fragmentacija ili iznenadna promena u putanji.
Zato, da bi se odlučilo između udarača poput DART-a i još neproverene nuklearne opcije, branioci planete moraju da ustanove mehaničko ponašanje različitih materijala asteroida. Ovo znanje je ključno da bi se energija uspešno prenela na asteroid i promenila njegova putanja dalje od Zemlje.
Ipak, takvi podaci su oskudni, posebno oni koji prikazuju reakcije materijala u realnom vremenu. Na primer, različiti modeli daju različite vrednosti za graničnu čvrstoću, meru koliko se telo lako lomi pod stresom.
Ti modeli se mogu razlikovati i do sedam puta, u zavisnosti od toga da li testiraju lokalno (mikroskopski) ili celokupno (makroskopski). Pored toga, destruktivna priroda prethodnih testova onemogućavala je direktno merenje reakcija materijala dok su se dešavale.
"Ovo je prvi put da smo uspeli da posmatramo, nedevastirajuće i u realnom vremenu, kako se stvarni uzorak meteorita deformiše, jača i prilagođava ekstremnim uslovima", kaže Đanluka Gregori, fizičar sa Univerziteta Oksford i jedan od koautora studije.
Istraživači su koristili jedinstvenu tehniku da bi obezbedili da ne unište dokaze. Koristili su akcelerator čestica Super Proton Synchrotron u CERN-ovom postrojenju HiRadMat kako bi ozračili uzorak iz gvozdenog meteorita Campo del Cielo, pucajući na njega kratkotrajnim protonskim zracima visoke energije, pri nižim i višim intenzitetima.
Kao rezultat toga, senzori temperature i laserska Dopler vibrometrija (tehnika za analizu površinskih vibracija) otkrili su da je uzorak meteorita omekšao, savio se, a zatim iznenađujuće ponovo ojačao. Takođe je pokazivao osobinu zvanu prigušenje zavisno od brzine deformacije, što znači da što ga jače udarite, to efikasnije raspršuje energiju.
Ova metoda pruža neprocenjive podatke koji objašnjavaju zašto se razlike u graničnoj čvrstoći primećene u prethodnim laboratorijskim eksperimentima razlikuju od dokaza o fragmentaciji meteora u Zemljinoj atmosferi, i da su te razlike rezultat faktora kao što je redistribucija unutrašnjeg stresa.
Takođe ističe da se ove mehaničke osobine razvijaju u realnom vremenu i ne treba ih uzimati kao fiksne, što se često pretpostavlja u postojećim modelima skretanja asteroida. Dalja istraživanja obuhvatiće i druge vrste sastava asteroida.
Ovde su istraživači izabrali uzorak bogat gvožđem zbog njegove relativne homogenosti, ali će raznovrsnije svemirske stene pokazivati različite sposobnosti raspršivanja stresa u zavisnosti od prostorne raspodele svojih sastavnih materijala.
Konačan cilj ovog istraživanja, nadaju se naučnici, ostaće samo teorijski.
"Svet mora biti sposoban da izvede nuklearnu misiju skretanja sa velikom sigurnošću, a da ne može da sprovede test u stvarnom svetu unapred. To postavlja izuzetne zahteve za podatke o materijalima i fizici", kaže Karl-Georg Šlezinger, suosnivač OuSoCo-a i suvođa istraživačkog tima.
Međutim, ako nuklearna opcija ikada bude neophodna, verovatno neće ličiti na filmove - bez bušenja. Umesto da se asteroid napuni eksplozivima, neki fizičari predlažu detoniciju nuklearne bombe u blizini asteroida, kako bi deo njegove mase ispario i promenila mu se putanja.
Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature Communications".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Prirodni šećer koji se nalazi u malinama otkriven u oblaku blizu središta Mlečnog puta
14.07.2026.•
0
Prirodni šećer koji se nalazi u malinama i koristi se u preparatima za veštačko tamnjenje kože otkriven je u ogromnom oblaku prašine i gasa koji se nalazi blizu središta Mlečnog puta.
SpaceX korak bliže slanju 100.000 Starlink satelita u orbitu, a plan je da ih bude milion
13.07.2026.•
0
Kompanija SpaceX, u vlasništvu Ilona Maska, podnela je zahtev američkoj Federalnoj komisiji za komunikacije (FCC) za odobrenje rada sazvežđa od 100.000 satelita nove generacije "Gen3" u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO).
Kina planira izgradnju sistema ranog upozoravanja na opasne asteroide
13.07.2026.•
0
Kina je saopštila da želi da razvije "svemirsko-zemaljsku" mrežu za rano upozoravanje na asteroide, ali je za sada iznela vrlo malo detalja o tome kako bi taj sistem mogao da izgleda.
Ilon Mask stalno pominje Kardaševljevu skalu - evo šta je to
13.07.2026.•
1
Planovi Ilona Maska zasnivaju se na ideji staroj više od 60 godina - Kardaševljevoj skali, koja klasifikuje civilizacije prema količini energije koju mogu da iskoriste.
Zadivljujuće naučne činjenice zbog kojih će vam biti drago što živite upravo sad
13.07.2026.•
0
Svet oko nas krije bezbroj neverovatnih činjenica koje često prolaze neprimećeno.
VIDEO: BMW razvija sistem koji će omogućiti promenu boju karoserije pritiskom na dugme
12.07.2026.•
0
BMW nastavlja razvoj tehnologije koja bi u budućnosti mogla da omogući automobilima da menjaju boju karoserije.
I kada igrate video igre - neko vas prati
12.07.2026.•
1
Video-igre su odavno prestale da budu samo razonoda i prerasle su u veoma moćnu kulturnu industriju u kojoj milioni igrača komuniciraju, takmiče se i dele iskustva.
Razvijen AI model koji može da predvidi sklonost državnih službenika ka korupciji
12.07.2026.•
4
Istraživači Bečkog univerziteta za ekonomiju i poslovanje razvili su model zasnovan na AI, koji može da predvidi sklonost državnih službenika ka korupciji na osnovu njihovih ličnih vrednosti i stavova.
NASA traži dobrovoljce za jednogodišnju simulaciju života na Mesecu i Marsu
12.07.2026.•
3
Za sve koji su se ikada zapitali da li bi mogli da izdrže život na drugoj planeti, NASA nudi priliku da to saznaju - makar donekle.
VIDEO: Naučnici su prvi put "čuli" plazma-talase koji putuju između Saturna i Enkelada
12.07.2026.•
0
Kada bismo mogli da čujemo svemir, naši životi verovatno bi bili ispunjeni neprekidnim osećajem nelagode.
Zemlja ima svoj "mini Mesec", sada smo dobili njegov prvi snimak iz neposredne blizine
12.07.2026.•
0
Da li ste znali da Zemlja ima svoj "mini Mesec"? Reč je o asteroidu 2016 HO3, poznatom i pod imenom Kamooaleva.
Sonda New Horizons probudila se iz hibernacije gotovo 10 milijardi kilometara iza Plutona
12.07.2026.•
1
NASA-ina sonda New Horizons probudila se u dobrom stanju gotovo 10 milijardi kilometara iza Plutona, nakon što je skoro godinu dana provela u hibernaciji.
Pošto će donositi odluke u vaše ime: UN pokreću inicijativu za bezbedniju primenu AI agenata
12.07.2026.•
0
Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU), specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija za digitalne tehnologije, pokrenula je novu međunarodnu inicijativu čiji je cilj da poveća bezbednost i poverenje u AI agente.
OpenAI predstavio novu porodicu modela veštačke inteligencije GPT-5.6
11.07.2026.•
2
Kompanija OpenAI predstavila je novu porodicu modela veštačke inteligencije GPT-5.6, koja obuhvata tri verzije - Sol, Terra i Luna - namenjene različitim potrebama korisnika, od najsloženijih zadataka do ekonomičnijih pr
Gugl predstavlja novi Piksel telefon 13. avgusta
08.07.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Gugl saopštila je da će predstaviti novu generaciju Piksel telefona 13. avgusta u Njujorku.
Nemačka kompanija Alijanc ukida 1.800 radnih mesta: Uvodi se veštačka inteligencija
08.07.2026.•
1
Nemačka kompanija Alijanc planira da ukine između 1.500 i 1.800 radnih mesta u svojoj jedinici za pomoć na putovanjima i putno osiguranje Alijanc partners.
EU uvodi energetske oznake za data centre jer troše puno vode i struje
08.07.2026.•
2
EU će uvesti sistem ocenjivanja održivosti za data centre kako bi podstakla veću energetsku efikasnost u sektoru koji se ubrzano širi zbog razvoja veštačke inteligencije i sve više opterećuje elektroenergetske mreže.
Naučnici: Ako svet bude uništen, to neće biti zbog AI, već zbog nuklearne opasnosti
07.07.2026.•
1
Najveći rizik od veštačke inteligencije (AI) nosiće način na koji je ljudi koriste, a ne sama tehnologija, poručili su naučnici Džoel Mokir i Džon Martinis na konferenciji EUonAIR AI Summit u Zagrebu.
Potencijalno nastanjiva planeta pronađena na 25 svetlosnih godina od Zemlje
06.07.2026.•
1
Jedno od najboljih mesta za potragu za životom van Sunčevog sistema možda se praktično nalazi u našem kosmičkom komšiluku.
AI sastavio listu 10 poslova koje će verovatno preuzeti
06.07.2026.•
2
Zabrinutost zbog uticaja veštačke inteligencije na tržište rada sve je veća, a mnogi se pitaju da li će im nova tehnologija u budućnosti preuzeti posao.
Rusija planira da gradi laboratoriju u orbiti Zemlje
06.07.2026.•
0
Federalna medicinsko-biološka agencija Rusije (FMBA) saopštila je da je izradila i dostavila predloge za razvoj višenamenskog medicinsko-biološkog modula Ruske orbitalne stanice (ROS).
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar