Nedavno otkrivena kometa mogla bi uskoro da zasija na nebu
Nedavno otkrivena kometa uzbudila je astronome, sa potencijalom da postane spektakularan prizor početkom aprila.
C/2026 A1 (MAPS) je uočena od strane tima od četvoro amaterskih astronoma pomoću daljinski upravljanog teleskopa u pustinji Atakama 13. januara.
Brzo je postalo jasno da novootkriveni objekat pripada grupi kometa poznatoj kao Kreutz komete koje dodiruju Sunce. Ove uključuju mnoge od najsvetlijih i najspektakularnijih kometa koje su ikada viđene.
Kometa MAPS se kreće po ekstremno izduženoj orbiti oko Sunca i juri ka vatrenom susretu sa našom zvezdom. Početkom aprila, kometa će proći na samo 120.000 km od Sunčeve površine.
Ako kometa preživi, mogla bi postati spektakularan prizor na večernjem nebu početkom aprila. Možda će čak biti vidljiva i usred dana kada joj se putanja najviše približi Suncu - osim ako se ne raspadne pre toga.
Pa šta to ove komete koje dodiruju Sunce čini tako uzbudljivima i šta možemo da očekujemo?
Fragmenti mega-komete
Tokom poslednjih 2.000 godina, niz spektakularnih kometa krasio je naše nebo. Pojavljuju se bez najave, svetlucajući veoma blizu Sunca na nebu. Neke postaju dovoljno svetle da budu vidljive usred dana golim okom.
Istorijski, najsvetlije komete često su nazivane "Velike komete". Velika kometa iz 1965. godine - C/1965 S1 (Ikeja-Seki) - bila je najsvetlija kometa 20. veka. Otkrivena je samo mesec dana pre najbližeg prolaska pored Sunca, zasijala je koliko i pun Mesec i bila lako vidljiva danju golim okom.
Velika kometa iz 1882. godine, C/1882 R1, bila je još impresivnija. U svom najsvetlijem trenutku, bila je stotinu puta svetlija od punog Meseca, blistajući na nebu mesecima, prenosi SceinceAlert.
Danas znamo da sve ove svetle komete iz poslednja dva milenijuma - porodica Kreutz kometa - imaju zajedničko poreklo. U nekom trenutku u prošlosti (verovatno u 3. ili 4. veku pre nove ere), džinovska kometa, veće od 100 km u prečniku, prošla je opasno blizu Sunčeve površine. U nekom trenutku nakon tog bliskog susreta, daleko od Sunca, ta kometa se raspala na dva velika fragmenta i mnogo manjih delova.
Nekoliko vekova kasnije, u 3. veku nove ere, ti delovi su se vratili na svom dugom putovanju oko Sunca. Izveštaji iz 363. godine nove ere ukazuju da je možda više kometa bilo vidljivo golim okom usred dana u isto vreme. Ti povratni delovi su se ponovo fragmentisali.
U jedanaestom veku dva najveća preostala dela drevne mega-komete ponovo su prošla pored Sunca, postavši Velike komete iz 1106. i 1138. godine. Opet su se fragmentisali - i proizvodi tih raspada viđeni su kao niz kometa tokom poslednja dva veka.
Vreme je za jednu veliku
Danas, porodica Kreutz kometa sadrži ogroman broj manjih kometa koje se raspadnu na putu ka Suncu, kao i veće komade koji mogu da prirede fantastičan spektakl.
NASA-in opservatorijum za Sunce i heliosferu, SOHO, uočio je hiljade Kreutz fragmenata tokom godina - sićušnih ledenih stena veličine metar ili desetina metara. Veći fragmenti dolaze ređe.
Poslednja veća Kreutz kometa bila je vidljiva 2011. godine. Otkriće je pripalo astronomu iz Kvinslenda Teriju Lavdžoju a kometa je jedva preživela bliski prolaz pored Sunca, zasijavši poput planete Venere krajem decembra 2011.
Prema predviđanjima češko-američkog astronoma Zdenjeka Sekanine, mogli bismo videti dve velike, spektakularne Kreutz komete u narednim decenijama, s tim da bi jedna mogla stići u narednih par godina. Ta kometa bi bila sestra Velikih kometa iz 1965. i 1882. godine i fragment Velike komete koju su kineski posmatrači videli 1138. godine.
Ulazi kometa MAPS
I to nas dovodi do novootkrivene komete C/2026 A1 (MAPS). Kreće se po orbiti tipičnoj za Kreutz komete koje dodiruju Sunce i već drži jedan rekord. U trenutku otkrića, kometa MAPS bila je najdalja od Sunca među svim do tada otkrivenim kometama.
To sugeriše da bi mogla biti veći fragment od uobičajenog.
Prethodni nosilac tog rekorda bila je kometa Ikeja-Seki iz 1965, koja se pokazala kao najsvetlija u 20. veku. Ipak, tehnologija je znatno napredovala u poslednjih 70 godina, i čini se malo verovatnim da je jezgro komete MAPS toliko veliko. To, zauzvrat, znači da je malo verovatno da će MAPS biti podjednako sjajna.
Ipak, činjenica da smo je uočili tako rano znači da je ili razumno veliki fragment Kreutz porodice, ili je već u fazi raspadanja. Srećom, nedavna posmatranja pokazala su da se konstantno povećava njen sjaj, što ide u prilog prvoj teoriji.
Šta možemo da očekujemo od nove komete?
Sve u svemu, prerano je reći. Ako, i to je veliko ako, kometa preživi svoj najbliži prolaz pored Sunca (poznat kao perihel), mogla bi prirediti veliki spektakl početkom pa sve do sredine aprila.
Ako ostane cela, mogla bi postati dovoljno svetla da bude vidljiva usred dana. Čak i ako se to ne dogodi, letelica SOHO pružiće sjajne slike komete.
U danima nakon perihela, kometa će se pojaviti na večernjem nebu. Zahvaljujući svojoj orbiti, kao i sve Kreutz komete, biće mnogo lakša za posmatranje sa južne hemisfere.
Ako kometa preživi perihel, pa se zatim raspadne dok prolazi pored Sunca, mogla bi iznenada i naglo zasijati. Kasni raspad mogao bi, stoga, biti najbolji scenario za zapanjujući nebeski prizor.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Nobelovac: AI bi mogla da izazove velike incidente ove ili sledeće godine, bolje da nikada nije razvijena
05.11.2026.•
5
Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku za 2024. godinu Džefri Hinton upozorio je u razgovoru za Gardijan da bi veštačka inteligencija (AI) mogla da izazove incidente velikih razmera ove ili sledeće godine.
NASA-in svemirski teleskop pao na Zemlju, poznato i gde tačno
05.11.2026.•
0
NASA-ina svemirska opservatorija Nil Gerels Svift (Neil Gehrels Swift Observatory) ponovo je ušla u Zemljinu atmosferu u sredu, gotovo 22 godine nakon lansiranja.
Naučnici u CERN-u registrovali signale u području koje je 100 milijardi puta manje od atoma
04.11.2026.•
0
Naučnici su prvi put registrovali signale u dosad najmanje istraženom području subatomskog sveta, čak 100 milijardi puta manjoj od atoma.
Google uvodi nova ograničenja za AI u školama
04.11.2026.•
1
Kompanija Google najavila je nove mogućnosti kontrole upotrebe veštačke inteligencije u školama, prema kojima će obrazovne ustanove moći da isključe četbot Gemini za učenike.
VIDEO: Roboti se popeli uz 3.100 stepenika planine u Kini
03.11.2026.•
1
Humanoidni roboti uspeli su da se popnu uz planinsku stazu dugu 3,9 kilometara na kineskoj planini Tai, prešavši 3.100 kamenih stepenika, u okviru prvog svetskog takmičenja u planinarenju robota.
Istraživači sproveli 100.000 simulacija udara komete u Zemlju - ovo je zaključak
02.11.2026.•
0
Jedna od dugogodišnjih naučnih teorija sugeriše da su sastojci neophodni za nastanak života na Zemlju stigli iz svemira, možda zahvaljujući kometama.
Bil Gejts: Samo četiri zanimanja će preživeti AI
02.11.2026.•
18
Bil Gejts smatra da će samo četiri zanimanja preživeti razvoj veštačke inteligencije, dok Majkrosoft nudi pakete za dobrovoljni odlazak iz kompanije za više od četvrtine svojih zaposlenih.
Ružičasti meteorit iz Sahare je komad Marsa star 4,1 milijarde godina
02.11.2026.•
0
Meteorit ružičaste boje, pronađen u pustinji Sahara 2022. godine, identifikovan je kao komad planete Mars, star 4,1 milijarde godina, navodi se u studiji američke svemirske agencije NASA.
Australija planira da zabrani "emocionalnu bliskost" dece sa AI četbotovima
01.11.2026.•
1
Australijska vlada želi da zabrani AI četbotove koji nastoje da stvore "emocionalnu bliskost" sa decom.
Američka vojska objavila fotografiju tajanstvenog kineskog svemirskog aviona
01.11.2026.•
2
Američka vojna obaveštajna agencija objavila je novu, izuzetnu fotografiju tajanstvenog kineskog svemirskog aviona, na kojoj se vidi kako je spojen sa drugom svemirskom letelicom u orbiti.
VIDEO: Ogromna nova patuljasta planeta možda se krije iza Plutona
01.11.2026.•
0
Astronomi su otkrili veliki, dosad nepoznati objekat u Kajperovom pojasu, čiji se prečnik procenjuje na između 600 i 1.500 kilometara.
VIDEO: Robot za dostavu izazvao udes u Estoniji, pa pobegao sa mesta događaja
01.11.2026.•
0
Nekoliko ljudi povređeno je u neobičnoj saobraćajnoj nezgodi u Estoniji.
Igra GTA 6 mogla bi da zauzima 210 GB prostora
01.11.2026.•
0
Jasno je da će Grand Theft Auto VI biti velika igra.
Instagram testira horizontalne video-snimke u trajanju do 90 minuta
01.11.2026.•
0
Instagram je zvanično započeo testiranje potpuno novog formata horizontalnih video-snimaka pod nazivom Features.
Reddit će zahtevati od svih korisnika da se prijave na nalog
01.11.2026.•
0
Reddit je najavio veliku promenu koja će korisnicima onemogućiti pregledanje sadržaja bez prijavljivanja na nalog.
Ostareli teleskop "Svift" pada uskoro na Zemlju, uglavnom će izgoreti u atmosferi
31.10.2026.•
0
Ostareli NASA-in teleskop jedva se održava u svemiru posle neuspelog pokušaja spasavanja, zbog čega sve više gubi visinu.
Naučnici rade na tome da veštačka inteligencija ima emocije
29.10.2026.•
1
Naučnici su stvorili digitalni model ponašanja za veštačku inteligenciju koji prikazuje ličnost, emocije i raspoloženje pod uticajem "digitalnih hormona" koji se proizvode kao odgovor na ljudsku interakciju.
NASA otkrila ultrasitnu prašinu na Marsu, može da prodre u pluća i ošteti vitalne organe
29.10.2026.•
1
Rover "Istrajnost" (Perseverance) američke svemirske agencije (NASA) otkrilo je ultrasitne čestice prašine na Marsu, koje imaju prečnik od svega 100 nanometara.
Američki političari "treniraju" ChatGPT i Gemini da ih preporučuju biračima
27.10.2026.•
0
Politički kandidati u Sjedinjenim Američkim Državama sve više prilagođavaju svoje predizborne poruke četbotovima zasnovanim na veštačkoj inteligenciji (AI), pokazalo je istraživanje Rojtersa.
NASA završila misiju teleskopa Svift posle gotovo 22 godine
26.10.2026.•
0
NASA-ina opservatorija Nil Gerels Svift završila je svoju naučnu misiju nakon gotovo 22 godine rada.
Postoje milioni neotkrivenih crnih rupa: Astronomi traže pomoć građana
25.10.2026.•
0
Astronomi procenjuju da je u našoj galaksiji, Mlečnom putu, tokom proteklih 13 milijardi godina nastalo više od 10 miliona crnih rupa. Međutim, do sada je otkriveno samo oko 70.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar