Nedavno otkrivena kometa mogla bi uskoro da zasija na nebu
Nedavno otkrivena kometa uzbudila je astronome, sa potencijalom da postane spektakularan prizor početkom aprila.
Foto: Pixabay
C/2026 A1 (MAPS) je uočena od strane tima od četvoro amaterskih astronoma pomoću daljinski upravljanog teleskopa u pustinji Atakama 13. januara.
Brzo je postalo jasno da novootkriveni objekat pripada grupi kometa poznatoj kao Kreutz komete koje dodiruju Sunce. Ove uključuju mnoge od najsvetlijih i najspektakularnijih kometa koje su ikada viđene.
Kometa MAPS se kreće po ekstremno izduženoj orbiti oko Sunca i juri ka vatrenom susretu sa našom zvezdom. Početkom aprila, kometa će proći na samo 120.000 km od Sunčeve površine.
Ako kometa preživi, mogla bi postati spektakularan prizor na večernjem nebu početkom aprila. Možda će čak biti vidljiva i usred dana kada joj se putanja najviše približi Suncu - osim ako se ne raspadne pre toga.
Pa šta to ove komete koje dodiruju Sunce čini tako uzbudljivima i šta možemo da očekujemo?
Fragmenti mega-komete
Tokom poslednjih 2.000 godina, niz spektakularnih kometa krasio je naše nebo. Pojavljuju se bez najave, svetlucajući veoma blizu Sunca na nebu. Neke postaju dovoljno svetle da budu vidljive usred dana golim okom.
Istorijski, najsvetlije komete često su nazivane "Velike komete". Velika kometa iz 1965. godine - C/1965 S1 (Ikeja-Seki) - bila je najsvetlija kometa 20. veka. Otkrivena je samo mesec dana pre najbližeg prolaska pored Sunca, zasijala je koliko i pun Mesec i bila lako vidljiva danju golim okom.
Velika kometa iz 1882. godine, C/1882 R1, bila je još impresivnija. U svom najsvetlijem trenutku, bila je stotinu puta svetlija od punog Meseca, blistajući na nebu mesecima, prenosi SceinceAlert.
Danas znamo da sve ove svetle komete iz poslednja dva milenijuma - porodica Kreutz kometa - imaju zajedničko poreklo. U nekom trenutku u prošlosti (verovatno u 3. ili 4. veku pre nove ere), džinovska kometa, veće od 100 km u prečniku, prošla je opasno blizu Sunčeve površine. U nekom trenutku nakon tog bliskog susreta, daleko od Sunca, ta kometa se raspala na dva velika fragmenta i mnogo manjih delova.
Nekoliko vekova kasnije, u 3. veku nove ere, ti delovi su se vratili na svom dugom putovanju oko Sunca. Izveštaji iz 363. godine nove ere ukazuju da je možda više kometa bilo vidljivo golim okom usred dana u isto vreme. Ti povratni delovi su se ponovo fragmentisali.
U jedanaestom veku dva najveća preostala dela drevne mega-komete ponovo su prošla pored Sunca, postavši Velike komete iz 1106. i 1138. godine. Opet su se fragmentisali - i proizvodi tih raspada viđeni su kao niz kometa tokom poslednja dva veka.
Vreme je za jednu veliku
Danas, porodica Kreutz kometa sadrži ogroman broj manjih kometa koje se raspadnu na putu ka Suncu, kao i veće komade koji mogu da prirede fantastičan spektakl.
NASA-in opservatorijum za Sunce i heliosferu, SOHO, uočio je hiljade Kreutz fragmenata tokom godina - sićušnih ledenih stena veličine metar ili desetina metara. Veći fragmenti dolaze ređe.
Poslednja veća Kreutz kometa bila je vidljiva 2011. godine. Otkriće je pripalo astronomu iz Kvinslenda Teriju Lavdžoju a kometa je jedva preživela bliski prolaz pored Sunca, zasijavši poput planete Venere krajem decembra 2011.
Prema predviđanjima češko-američkog astronoma Zdenjeka Sekanine, mogli bismo videti dve velike, spektakularne Kreutz komete u narednim decenijama, s tim da bi jedna mogla stići u narednih par godina. Ta kometa bi bila sestra Velikih kometa iz 1965. i 1882. godine i fragment Velike komete koju su kineski posmatrači videli 1138. godine.
Ulazi kometa MAPS
I to nas dovodi do novootkrivene komete C/2026 A1 (MAPS). Kreće se po orbiti tipičnoj za Kreutz komete koje dodiruju Sunce i već drži jedan rekord. U trenutku otkrića, kometa MAPS bila je najdalja od Sunca među svim do tada otkrivenim kometama.
To sugeriše da bi mogla biti veći fragment od uobičajenog.
Prethodni nosilac tog rekorda bila je kometa Ikeja-Seki iz 1965, koja se pokazala kao najsvetlija u 20. veku. Ipak, tehnologija je znatno napredovala u poslednjih 70 godina, i čini se malo verovatnim da je jezgro komete MAPS toliko veliko. To, zauzvrat, znači da je malo verovatno da će MAPS biti podjednako sjajna.
Ipak, činjenica da smo je uočili tako rano znači da je ili razumno veliki fragment Kreutz porodice, ili je već u fazi raspadanja. Srećom, nedavna posmatranja pokazala su da se konstantno povećava njen sjaj, što ide u prilog prvoj teoriji.
Šta možemo da očekujemo od nove komete?
Sve u svemu, prerano je reći. Ako, i to je veliko ako, kometa preživi svoj najbliži prolaz pored Sunca (poznat kao perihel), mogla bi prirediti veliki spektakl početkom pa sve do sredine aprila.
Ako ostane cela, mogla bi postati dovoljno svetla da bude vidljiva usred dana. Čak i ako se to ne dogodi, letelica SOHO pružiće sjajne slike komete.
U danima nakon perihela, kometa će se pojaviti na večernjem nebu. Zahvaljujući svojoj orbiti, kao i sve Kreutz komete, biće mnogo lakša za posmatranje sa južne hemisfere.
Ako kometa preživi perihel, pa se zatim raspadne dok prolazi pored Sunca, mogla bi iznenada i naglo zasijati. Kasni raspad mogao bi, stoga, biti najbolji scenario za zapanjujući nebeski prizor.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Počela sa radom Sajber straža - sajt za prijavljivanje internet prevara
01.06.2026.•
2
Počela je sa radom nacionalna platforma "Sajber straža", namenjena prijavi i prevenciji različitih oblika visokotehnološkog kriminala.
Nemačka uvodi obavezu: Striming giganti moraće da ulažu u domaću filmsku industriju
28.05.2026.•
0
Veliki provajderi striming usluga kao što su Netfliks, Amazon prajm ili Dizni+ ubuduće će morati da ulože najmanje osam odsto svojih godišnjih prihoda ostvarenih u Nemačkoj u nemačku filmsku industriju.
Papa Lav XIV: Neka oružja sa AI su praktično van ljudske kontrole
25.05.2026.•
2
Papa Lav XIV upozorio je da su neki autonomni sistemi naoružanja kojima upravlja veštačka inteligencija (AI) "praktično van svakog domašaja ljudske kontrole".
VIDEO: Google predstavio nove AI modele Gemini i Omni za simulaciju fizičkog sveta
20.05.2026.•
1
Kompanija Google predstavila je novu verziju svog sistema veštačke inteligencije Gemini, kao i model Omni za simulaciju fizičkog sveta.
VIDEO: Evropska svemirska agencija lansirala satelit Smajl
19.05.2026.•
0
Evropska svemirska agencija uspešno je lansirala satelit Smajl koji će u okviru tri godine duge misije iz orbite detaljno proučavati magnetno polje Zemlje i interakciju tog prirodnog zaštinog omotača sa solarnim olujama.
Naučnici sve bliže brisanju loših sećanja: Da li bi trebalo to da radimo?
18.05.2026.•
3
Možda ćemo uskoro moći zauvek da izbrišemo bolna sećanja. Ali zaboravljanje ima svoju cenu.
Instagram ukinuo end-to-end enkripciju poruka
18.05.2026.•
0
Korisnici Instagrama više ne mogu da šalju privatne direktne poruke, jer je ta funkcija isključena širom sveta.
Afrika se polako deli, buduća mapa sveta mogla bi da izgleda drugačije
17.05.2026.•
1
Ispod površine podsaharske Afrike odvija se proces koji bi za nekoliko miliona godina mogao potpuno da izbriše mapu sveta kakvu poznajemo.
Super-Zemlje sve češće locirane, ali prave kopije Zemlje i dalje izmiču naučnicima
17.05.2026.•
1
Naučnici sve češće otkrivaju takozvane "super-Zemlje", ali planete koje bi zaista bile gotovo identične našoj Zemlji i dalje ostaju veoma teško uočljive, upozoravaju astronomi.
Prijateljski nastrojeni četbotovi prave više grešaka i više nerviraju korisnike
17.05.2026.•
0
Dve akademske studije pokazale su da "prijateljski" četbotovi nisu uvek toliko korisni koliko se očekuje.
VIDEO Tojotin robot pogađa slobodnjake bolje od NBA zvezda
17.05.2026.•
0
Najveći svetski proizvođač automobila ozbiljno se bavi i razvojem humanoidnih robota.
WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu
15.05.2026.•
3
Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.
Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"
15.05.2026.•
0
Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.
Uran i Neptun bi mogli biti puni stena
14.05.2026.•
2
Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.
Kina započela prvi svemirski eksperiment sa humanim veštačkim embrionima
14.05.2026.•
0
Kina je započela prvi svemirski eksperiment sa humanim veštačkim embrionima.
Meta pokreće "incognito chat" za privatne AI razgovore na Whatsapp-u
14.05.2026.•
0
Kompanija Meta saopštila je da uvodi novu funkciju "Inkognito ćaskanje" (Incognito Chat) za svog asistenta veštačke inteligencije (AI) u aplikaciji WhatsApp, s ciljem jačanja zaštite privatnosti korisnika.
Pobuna u Guglu: Zaposleni protiv saradnje sa Pentagonom
13.05.2026.•
1
Zaposleni u kompaniji Gugl pokrenuli su niz protesta zbog korišćenja proizvoda veštačke inteligencije (AI) ove kompanije u poverljivim vojnim operacijama.
VIDEO: Pogledajte kako humanoidni roboti spremaju sobu
13.05.2026.•
0
Američka kompanija za robotiku Figure predstavila je svoje humanoidne robote, koji obavljaju kućne zadatke u koordinisanoj demonstraciji spremanja sobe.
Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana
12.05.2026.•
3
Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.
Zemlja bez (mnogo) inovacija
12.05.2026.•
4
Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.
VIDEO: U Tokiju otvorena laboratorija u kojoj medicinske eksperimente sprovode samo roboti
10.05.2026.•
0
Univerzitet u Tokiju otvorio je laboratoriju u kojoj roboti sprovode medicinske eksperimente koje su ranije obavljali ljudi, a cilj je da se vremenom automatizuje skoro čitav proces istraživanja.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar