Potencijalno nastanjiva planeta pronađena na 25 svetlosnih godina od Zemlje
Jedno od najboljih mesta za potragu za životom van Sunčevog sistema možda se praktično nalazi u našem kosmičkom komšiluku.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Planeta koja je prvobitno otkrivena 2024. godine kako kruži oko crvenog patuljka nazvanog GJ 3378 mogla bi biti još sličnija Zemlji nego što su početna posmatranja pokazivala.
Ovaj svet, nazvan GJ 3378b, pripada grupi planeta koje nazivamo super-Zemljama: veći je od Zemlje, ali dovoljno mali da verovatno ima stenovit sastav, sličan jedinoj planeti u svemiru za koju znamo da podržava život - našoj.
Veliki broj naknadnih posmatranja pokazao je da se GJ 3378b i dalje nalazi na idealnoj udaljenosti od svoje zvezde da bi na njegovoj površini mogla da postoji tečna voda - što je prva stavka na listi uslova za nastanjivost - a istovremeno je procena njegove mase korigovana sa 5,3 na svega 2,3 Zemljine mase, piše ScienceAlert.
To znači da je mnogo verovatnije da je reč o stenovitoj planeti i da je, na svega 25 svetlosnih godina od Zemlje, još privlačniji kandidat za dalja istraživanja usmerena na procenu nastanjivosti nego što se prvobitno mislilo.
Zapravo, prema timu koji je predvodio astronom Pol Robertson sa Univerziteta Kalifornija, a čiji je rad objavljen u časopisu "The Astrophysical Journal", ova planeta spada "među egzoplanete koje najviše podsećaju na Zemlju u radijusu od 10 parseka od Sunčevog sistema".
"Ova planeta je zaista uzbudljiva. To je jedan od naših najbližih kosmičkih suseda. Dvadeset pet svetlosnih godina zvuči kao velika udaljenost, ali prečnik Mlečnog puta iznosi oko 100.000 svetlosnih godina, tako da je, gledano iz te perspektive, praktično naš prvi komšija", rekao je Robertson.
Jedno od najvećih pitanja u svemiru jeste da li je Zemlja jedina planeta sposobna da podrži život.
Naučnici i dalje pokušavaju da utvrde koje karakteristike omogućavaju planeti da bude nastanjiva - od vrste zvezde oko koje kruži, preko rasporeda planeta u njenom sistemu, pa sve do toga da li ima tektonske ploče ili atmosferu.
Neke od tih osobina mnogo je teže proučiti od drugih, ali prva stvar koju naučnici obično traže jeste da se planeta nalazi u oblasti poznatoj kao nastanjiva zona.
To je udaljenost između egzoplanete i njene matične zvezde koja određuje da li na njenoj površini može postojati tečna voda. Ako je planeta preblizu zvezdi, voda isparava. Ako je predaleko, ona se ledi.
"Naš moto je: 'Pratite vodu'. To je jedina stvar koja je potrebna svakom poznatom živom biću na Zemlji, pa je upravo to prvo što tražimo kada pokušavamo da pronađemo okruženja koja bi mogla da podrže život", kaže Robertson.
Sledeće pitanje obično se odnosi na sastav planete. Znamo da stenovite planete mogu da podrže život, jer na jednoj od njih živimo. Moguće je da i druge vrste planeta mogu biti nastanjive, ali to još ne znamo. Zato su, kada se biraju kandidati, stenoviti svetovi u prednosti, dok ostali ostaju u kategoriji "možda".
GJ 3378b privukla je pažnju planetarnih naučnika kada je početna analiza pokazala da oko svoje zvezde obiđe za 24,73 dana, što ju je smestilo tačno u nastanjivu zonu.
Iako je taj period znatno kraći od Zemljine godine, crveni patuljci su mnogo hladniji i tamniji od Sunca, pa se njihova nastanjiva zona nalazi mnogo bliže zvezdi.
Međutim, postojala je nedoumica u vezi sa masom ove egzoplanete.
Granica od oko pet Zemljinih masa predstavlja nejasnu granicu između dve vrste planeta. Ispod te mase planete su verovatnije stenovite super-Zemlje, dok su iznad nje češće mini-Neptuni - gasoviti svetovi sa gustom i mutnom atmosferom.
Početna procena mase GJ 3378b od 5,3 Zemljine mase nalazila se upravo na toj granici, što je bilo jedno od pitanja koje su Robertson i njegove kolege želeli da razjasne.
Prikupili su nova posmatranja zvezde koristeći više instrumenata na Zemlji i u svemiru, tražeći izuzetno slabe promene u njenoj svetlosti dok se ona neznatno njiše pod gravitacionim uticajem egzoplanete.
"Ovde je ključna preciznost. Kada tragate za planetama male mase, uvek tražite veoma slabe signale. Ako vaši instrumenti nisu dovoljno precizni, jednostavno ih nećete pronaći", rekao je astronom Majkl Endl sa Univerziteta Teksas u Ostinu.
Ta precizna merenja omogućila su istraživačima da preciznije odrede masu i orbitu planete GJ 3378b. Pokazalo se da je njena orbita nešto bliža zvezdi nego što se prvobitno mislilo, pa sada obilazak traje 21,45 dana. I dalje se, međutim, čvrsto nalazi unutar nastanjive zone.
"Ova super-Zemlja prima oko 90 odsto zračenja koje Zemlja dobija od Sunca, tako da se nalazi upravo u idealnom području", rekao je Robertson.
Nova procena mase od 2,3 Zemljine mase takođe je smešta u idealan opseg za super-Zemlje. To, međutim, ne znači da je GJ 3378b zaista nastanjiva.
Svaka tečna voda izložena vakuumu svemira brzo bi isparila direktnim prelaskom u gasovito stanje, pa je za postojanje tečne vode na površini neophodna atmosfera. Trenutno ne postoji način da se utvrdi da li GJ 3378b ima atmosferu.
Crveni patuljci znatno su aktivniji od Sunca i često izbacuju snažne baklje i izlive koronalne mase koji mogu da ogole atmosferu obližnjih planeta.
Ipak, ovo istraživanje svrstava GJ 3378b među najvažnije kandidate za dalja istraživanja nastanjivosti.
"Krajnji cilj je pronalaženje biosignatura. Zaista želimo da saznamo: 'Da li smo sami u svemiru?' Još se nalazimo u fazi izviđanja našeg kosmičkog susedstva, pokušavajući da pronađemo planete oko najbližih zvezda, jer će upravo na njima biti najlakše otkriti eventualne biosignature. Ova planeta nas približava tome da upoznamo sve svoje susede i, na kraju, otkrijemo koji bi mogli biti pogodni za život", rekao je Endl.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "The Astrophysical Journal".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Jedna zemlja planira da do 2040. uposli 10 miliona robota-radnika
20.07.2026.•
1
Nestašica radne snage (kako stručne, tako i nekvalifikovane) predstavlja globalni problem, ali je u Japanu ova situacija dostigla kritičnu tačku.
Sletanja na Mesec mogla bi da unište tragove o poreklu života
20.07.2026.•
0
Sletanja svemirskih letelica na Mesec mogla bi da kontaminiraju drevne tragove koji bi naučnicima mogli pomoći da otkriju kako je nastao život na Zemlji, pokazuje novo istraživanje.
VIDEO Roboti dostupni za iznajmljivanje: Ali šta oni zapravo mogu da rade?
19.07.2026.•
0
U bolnicama širom SAD pacijenti i osoblje navikli su da viđaju prijateljski nastrojenog belog robota sa jednom rukom, visokog oko 120 centimetara, kako obavlja svoje zadatke.
VIDEO: Meteorit koji je pao na kuću u Nju Džersiju sadrži "vanzemaljske" aminokiseline
19.07.2026.•
1
Meteorit težak više od dva kilograma, koji je pre dve godine probio krov jedne kuće u američkoj saveznoj državi Nju Džersi, mogao bi da rasvetli kakva je drevna voda postojala u Sunčevom sistemu.
Istraživanje: Veštačka inteligencija neće potisnuti starije radnike s posla ako primene iskustvo
19.07.2026.•
1
Veštačka inteligencija neće nužno potisnuti starije zaposlene sa tržišta rada, ali će od njih zahtevati prilagođavanje i usvajanje novih digitalnih veština kako bi ostali konkurentni.
Prvi dijagnostički rendgenski snimci napravljeni tokom svemirskog leta
19.07.2026.•
0
Članovi posade jednog komercijalnog svemirskog leta prvi put su napravili dijagnostičke rendgenske snimke u orbiti, koristeći uređaj koji bi mogao da unapredi zdravstvenu zaštitu tokom dugotrajnih svemirskih misija.
Prvi put otkrivena atmosfera oko stenovite planete u nastanjivoj zoni druge zvezde
19.07.2026.•
0
Zvezde na noćnom nebu vekovima su pratile čovečanstvo, a zahvaljujući savremenim astronomskim otkrićima danas se postavlja jedno od najvećih pitanja - da li pod tim istim zvezdama postoji i vanzemaljski život?
Srbija među 29 zemalja koje su osnovale Svetsku organizaciju za AI
19.07.2026.•
1
U Šangaju je 29 zemalja, među kojima su Kina, Rusija i Srbija, potpisalo sporazum o osnivanju Svetske organizacije za saradnju u oblasti veštačke inteligencije.
Više od 75 odsto mladih u EU ima osnovne digitalne veštine, Srbija iznad proseka
19.07.2026.•
4
Skoro tri četvrtine mladih u Evropskoj uniji uzrasta od 16 do 24 godine, konkretno 74,6 odsto, ima bar osnovne digitalne veštine, a Srbija je sa 77,1 odsto iznad evropskog proseka, objavio je Evrostat.
VIDEO Prvo svetsko takmičenje u borbi humanoidnih robota: Borili se i kad su im otpali delovi
19.07.2026.•
4
Prvo svetsko takmičenje u borbi humanoidnih robota održano je u kineskom gradu Šenžen, a roboti su odmerili snage u udarcima pesnicama i nogama, pa čak i nastavili borbu nakon gubitka delova tela.
Britanske vlasti će istražiti TikTok zbog mera za bezbednost dece
17.07.2026.•
0
Britanski regulator medija Ofkom pokrenuo je istragu o TikToku kako bi utvrdio da li je njegova britanska podružnica propustila ili nastavlja da propušta da zaštiti decu od štetnog sadržaja.
Amazon pokreće satelitski internet u Južnoj Africi - time pobedio Ilona Maska u njegovoj rodnoj zemlji
16.07.2026.•
0
Kompanija Amazon će u Južnoj Africi 2027. godine pokrenuti svoj novi satelitski internet servis Amazon Leo, čime će očito ostvariti prednost nad Starlinkom Ilona Maska - koji iz te zemlje potiče.
Spotifaj uvodi AI asistenta: Korisnici će sa njim ćaskati o o muzici
15.07.2026.•
0
Švedski striming servis Spotifaj objavio je da će korisnici njegovog premijum paketa ubuduće moći da vode interaktivne razgovore sa AI asistentom o muzici i drugim audio-sadržajima.
Saradnja Rusije i Amerike u svemiru se nastavlja: Dogovoren dalji rad na Međunarodnoj svemirskoj stanici
15.07.2026.•
1
Svemirske agencije Rusije i SAD, Roskosmos i NASA, dogovorile su se da produže zajednički rad na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS) do 2030. godine.
Prirodni šećer koji se nalazi u malinama otkriven u oblaku blizu središta Mlečnog puta
14.07.2026.•
0
Prirodni šećer koji se nalazi u malinama i koristi se u preparatima za veštačko tamnjenje kože otkriven je u ogromnom oblaku prašine i gasa koji se nalazi blizu središta Mlečnog puta.
SpaceX korak bliže slanju 100.000 Starlink satelita u orbitu, a plan je da ih bude milion
13.07.2026.•
0
Kompanija SpaceX, u vlasništvu Ilona Maska, podnela je zahtev američkoj Federalnoj komisiji za komunikacije (FCC) za odobrenje rada sazvežđa od 100.000 satelita nove generacije "Gen3" u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO).
Kina planira izgradnju sistema ranog upozoravanja na opasne asteroide
13.07.2026.•
0
Kina je saopštila da želi da razvije "svemirsko-zemaljsku" mrežu za rano upozoravanje na asteroide, ali je za sada iznela vrlo malo detalja o tome kako bi taj sistem mogao da izgleda.
Ilon Mask stalno pominje Kardaševljevu skalu - evo šta je to
13.07.2026.•
1
Planovi Ilona Maska zasnivaju se na ideji staroj više od 60 godina - Kardaševljevoj skali, koja klasifikuje civilizacije prema količini energije koju mogu da iskoriste.
Zadivljujuće naučne činjenice zbog kojih će vam biti drago što živite upravo sad
13.07.2026.•
0
Svet oko nas krije bezbroj neverovatnih činjenica koje često prolaze neprimećeno.
VIDEO: BMW razvija sistem koji će omogućiti promenu boju karoserije pritiskom na dugme
12.07.2026.•
0
BMW nastavlja razvoj tehnologije koja bi u budućnosti mogla da omogući automobilima da menjaju boju karoserije.
I kada igrate video igre - neko vas prati
12.07.2026.•
1
Video-igre su odavno prestale da budu samo razonoda i prerasle su u veoma moćnu kulturnu industriju u kojoj milioni igrača komuniciraju, takmiče se i dele iskustva.
Komentari 1
dacic
brzi od svetlosti
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar