Obeležava se 75 godina od oslobođenja Aušvica

U Poljskoj će danas biti obeleženo 75 godina od oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic-Birkenau.
Obeležava se 75 godina od oslobođenja Aušvica
Foto: Pixabay
Na ceremoniji će se obratiti preživeli iz logora Aušvic, kao i predsednik Poljske Andžej Duda i direktor Aušvic memorijalnog muzeja Pjotr Civinski.
 
Obeležavanju će prisustvovati veliki broj svetskih zvaničnika, među kojima predsednik Izraela Ruven Rivlin, presednica Slovačke Zuzana Čaputova, predsednici Austrije Aleksander van der Belen i Nemačke Frank Valter-Štajnmajer, slovenački predsednik Borut Pahor, premijerka Belgije Sofi Vilmes, predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić, premijeri Bugarske Bojko Borisov, Hrvatske Andrej Plenković i Češke Andrej Babiš.
 
Takođe, ceremoniji će prisustvovati i francuski premijer Eduar Filip, premijer Grčke Kirijakos Micotakis, mađarski premijer Viktor Orban, premijeri Luksemburga Gzavije Betel i Holandije Mark Rute, norveška premijerka Erna Solberg, ministar finansija SAD Stiven Mnučin.
 
Vlast nacističke Nemačke u januaru 1940. godine donela je odluku o osnivanju najozlogašenijeg koncentracionog logora Aušvic. U kampu smrti, kako je nazvan, ubijeno je preko milion i sto hiljada ljudi od čega milion evropskih Jevreja. 
 
Aušvic se sastojao od tri glavna logora Aušvic 1 koji je otvoren prvi u maju 1940. godine i u kome su stradali mahom Poljaci. Najveći Aušvic-Birkenau je otvoren u oktobru 1941. godine i bio je logor smrti u kome je ubijeno preko milion ljudi. Aušvic-Monovic otvoren je u maju 1942. godine i bio je radni logor u čijoj fabrici se proizvodila IG boja.
 
Prvi zarobljenici u kamp su dovedeni u maju 1940. godine i to su uglavnom bili Poljaci koji su pružili otpor nemačkim okupacionim vlastima.
 
U septembru 1941. godine SS je na 600 sovjetskih zarobljenih vojnika testirao otrovni gas ciklon B koji je potom korišćen u gasnim komorama logora u kojima je većina zatvorenika ubijena odmah po dolasku u logor. Ostali su umrli od sistematskog izgladnjivanja, prinudnog rada, nekontrolisanih epidemija, egzekucijama streljanjem i u medicinskim eksperimentima.
 
Svaki zarobljenik u logoru imao je broj dok je slovo bila oznaka za nacionalnost a Jevreji su nosili i žute Davidove zvezde. Svi zarobljenici svrstavani su u neku od šest kategorija: politički zatvorenik, jehovini svedoci, iseljenici, raseljeni, socijalisti, kriminalci i homoseksualci.
 
Prema SS merilima život Jevreja je vredeo najmanje zbog čega su mučeni najgorim metodama, izgladnjivani, izloženi ekstremnom radu i hladnoćama dok ne bi bili ubijeni u gasnim komorama.
 
Do marta 1942. godine u kampu su bili mahom zarobljenici iz Poljske ali je bilo i zarobljenika iz Češke, Nemačke i Jugoslavije. Od aprila te godine počele su deportacije Jevreja iz svih delova Evrope u Aušvic kao rezultat nacističkog "konačnog rešenja".
 
Prema nepotpunim podacima, u Aušvic je deportovano i najmanje 12.000 Jugoslovena, mahom Jevreja ali je među njima bilo i partizana i ilegalaca.
 
Aušvic se sastojao od 28 blokova a svaki blok je bio predviđen za smeštaj 700 zarobljenika ali se u njima nalazilo i po 1.200 ljudi. Blokovi su bili bez osnovnih uslova za život, puni pacova, bez svetla, grejanja i dovoljno toaleta.
 
Radni dan u kampu leti je počinjao u 4:30h a zimi u 5:30h. Zarobljenici su dnevno dobijali pola litre vode, nejestivu supu za ručak i crni hleb za večeru.
 
Beg iz kampa je probalo oko 928 zarobljenika, mahom Poljaka, ali je samo 196 uspelo da se domogne slobode.
 
Posle velikih borbi i pogibije oko 230 vojnika Crvene armije logor je oslobođen 27. januara 1945. godine. Po ulasku trupa Crvene armije oslobođeno je oko 7.000 preživelih zatočenika. Taj datum je proglašen za Međunarodni dan sećanja na Holokaust.
 
Kada je Aušvic proglašen za memorijalni centar i muzej 1947. godine još deset godina su trajale ekshumacije.
  • Јое

    27.01.2020 08:28
    Нови светски поредак
    Обележавању ће присуствовати представници земаља које су убијале људе у логору, али не и представник земље која је ослободила логор.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet