Sve o Hamasu - najvećoj palestinskoj ekstremističkoj islamskoj grupi koja je napala Izrael
Hamas je najveća palestinska ekstremistička islamska grupa, koju veći deo Evrope, ali brojne druge zemlje karakterišu kao terorističko udruženje.
Foto: Beta/AP
Sada je ponovo došla u prvi plan nakon što je u subotu, 7. oktobra ujutru ušla u južni Izrael u iznenadnom napadu koji u ovom trenutku u dalje traje, piše N1.
Hamas ili "Islamski pokret otpora" je palestinska sunitsko-islamistička i fundamentalistička organizacija, nastala 1987. godine, posle početka prve palestinske intifade, iliti pobune, protiv izraelske okupacije Zapadne obale i pojasa Gaze.
Hamasov osnivač bio je šeik Ahmed Jasin, vođa palestinskog Muslimanskog bratstva stacioniran u Gazi.
Ova ekstremistička grupa prvobitno je imao dvostruki cilj – da vodi oružanu borbu protiv Izraela, predvođenu vojnim krilom, brigadama "Izedin Al Kasam" i da sprovodi programe socijalne pomoći.
Hamas ceo Izrael označava kao "veštačku cionističku tvorevinu" i kao "islamsku kolevku".
Ta pozicija je radikalnija od "svetovne" pozicije Palestinske oslobodilačke organizacije, koja je 1988. priznala suverenitet državi Izrael.
Pri svojoj borbi (asimetrično vođenje rata) protiv izraelskih civila, Hamas upotrebljava i atentatore samoubice. Mirovne inicijative i pregovore, Hamas odbija kao "čisto gubljenje vremena" i "beskoristan napor".
Tokom ovog hladnoratovskog perioda Hamas je bio politički marginalizovan, a Izrael ga zajedno sa sličnim religioznim organizacijama nije smatrao pretnjom za razliku od aktivnijeg socijalističkog i sekularnog Fataha na čelu sa Jaserom Arafatom.
Do prvog okršaja između pristalica Hamasa i Izraela došlo je 1989. za vreme Intifade, prilikom čega su dva izraelska vojnika zarobljena i likvidirana.
Izrael je na to odgovorio zarobljavanjem Jasina i njegovom osudom na doživotni zatvor te progonom 400 Hamasovih pripadnika u južni Liban koji je tada bio pod izraelskom okupacijom.
Amnesti Internešenal je 2014. godine objavio šokantan izveštaj o Hamasovim snagama u Gazi, u kojem se navodi da su počinjene "ozbiljne povrede ljudskih prava, uključujući otmice, mučenja i vansudska pogubljenja Palestinaca".
Ideologija Hamasa
Hamasova osnivačka povelja iz 1988. godine definiše istorijsku Palestinu – uključujući današnji Izrael – kao islamsku zemlju i isključuje bilo kakav trajni mir sa jevrejskom državom.
U dokumentu se takođe Jevreji uporno napadaju kao narod, dovevši do optužbi da je pokret antisemitski.
Hamas je 2017. godine proizveo novi dokument o sopstvenoj politici koji je ublažio neke od izloženih stavova i koristio umereniji rečnik.
Nije bilo priznanja Izraela, ali jeste zvanično prihvaćeno stvaranje prelazne palestinske države u Gazi, na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu – poznatim kao granice od pre 1967. godine.
U dokumentu se ističe i da se Hamas ne bori protiv Jevreja već "okupatorskih cionističkih agresora".
Izrael je saopštio da grupa "pokušava da obmane svet".
Kao posledica ovoga, novoj vladi predvođenoj Hamasom Izrael i njegovi saveznici na Zapadu uveli su stroge privredne i diplomatske sankcije, prenosi portal Danas.
Kada su Izraelci 1989. godine uhapsili vođu šeika Ahmeda Jasina, taj potez je naveo Hamas da promeni način funkcionisanja i centralu izmesti u Jordan, koji je deset godina kasnije proterao lidere te organizacije tvrdeći da su sa jordanske teritorije organizovali akcije na Zapadnoj obali.
Od 2001. do 2012. godine, centrala Hamasa nalazila se u Damasku, odakle se preselila u Dohu, nakon sukoba oko odgovora Bašara el Asada na pobunu u Siriji.
Iako je načelno odbijao mirno rešenje sukoba sa Izraelom, Hamas je postepeno ublažavao stavove, pa je 2006. godine učestvovao u izborima na palestinskim teritorijama i nagovestio da bi mogao da podrži rešenje koje bi obuhvatalo palestinsku državu u granicama od 1967. godine.
Takođe, Hamas je podržao sporazum koji su predsednik Palestine Mahmud Abas i tadašnji izraelski premijer Arijel Šaron postigli 2005. godine i pristao na prekid vatre, mada su sporadični sukobi nastavljeni.
Godinu dana kasnije, Hamas je odneo ubedljivu pobedu nad Fatahom na izborima u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, ali su sukobi dve frakcije naterali Abasa da suspenduje palestinske vlasti i uvede vanredno stanje.
Primirje, pa ponovo sukobi
Primirje koje je usledilo posle tih sukoba trajalo je sve do 2014. godine, kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu okrivio Hamas za otmicu trojice izraelskih dečaka na Zapadnoj obali.
Tela dečaka pronađena su nedaleko od Hebrona, a Izraelci su uhapsili nekoliko stotina aktivista i lidera Hamasa.
Islamski džihad je na hapšenja odgovorio novim raketnim napadima, a dve godine kasnije raketnim napadima se priključio i Hamas, pa je Izrael pokrenuo opsežnu operaciju vazdušnih udara, a ubrzo zatim i kopnenu ofanzivu kako bi uništio Hamasove položaje. Iako je ubijeno više od 2.000 Palestinaca, Hamas je proglasio pobedu, prenosi RTS.
Izrael smatra Hamas odgovornim za sve napade koji potiču iz pojasa, i poveo je tri velike vojne kampanje u Gazi kojima su prethodile eskalacije u prekograničnim borbama.
U decembru 2008. godine, izraelska vojska pokrenula je operaciju Kovano gvožđe da bi zaustavila raketiranja.
Tokom dvadesetdvodnevnog sukoba ubijeno je više od 1.300 Palestinaca i 13 Izraelaca.
Izrael je kao isti razlog naveo pokretanje operacije Stub odbrane u novembru 2012. godine, koja je započela vazdušnim napadom u kom je stradao Ahmed Džabari, komandant brigada "Kasam".
U osam dana borbi poginulo je okoh 170 Palestinaca – uglavnom civila – i šest Izraelaca.
Hamas je iz oba sukoba izašao vojno oslabljen, ali sa obnovljenom podrškom među Palestincima zato što se suprotstavio Izraelu i preživeo.
Raketiranje iz Gaze pojačalo se još jedom sredinom juna 2014. godine, kad je Izrael uhapsio mnoge članove Hamasa na Zapadnoj obali dok je tražio tri ubijena izraelska tinejdžera.
Početkom jula, Hamas je preuzeo odgovornost za ispaljivanje raketa na Izrael prvi put za dve godine.
Od 2014. godine, redovno je izbijalo nasilje koje se završavalo primirjima uz posredovanje Egipta, Katara i Ujedinjenih nacija i nije eskaliralo u otvoreni rat.
Uprkos pritisku blokade, Hamas je održao moć u Gazi i nastavio da gradi arsenal raketa.
Pokušaji pomirenja sa Fatahom (najvećom frakcijom palestinske oslobodilačke organizacije) takođe nisu uspeli.
Hamas – teroristi ili ne?
Hamas su na liste terorističkih organizacija uvrstile vlade Izraela i Sjedinjenih Država, zajedno sa bliskim zapadnim saveznicima kao što su Kanada, Japan i Evropska unija, odnosno arapskim poput Jordana i Egipta. Druge zapadnjačke države kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Novi Zeland na popisu terorističkih skupina drže samo brigade al-Kasam, Hamasovo vojno krilo, prenosi Nova.rs.
S druge strane, istočne sile poput Rusije, Kine, Irana i Turske odbacuju takvu klasifikaciju i priznaju Hamas kao legitimnog i demokratski izabranog predstavnika Palestinaca. Analitičari su saglasni da Hamas ima terorističku prošlost, ali da je takva praksa odbačena 2006. godine.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Devojčica iz Crne Gore uhapšena u Gracu: Osumnjičena da je planirala teroristički napad
19.05.2024.•
0
U Gracu je uhapšena 14-godišnja devojčica, crnogorska državljanka, koja je osumnjičena da je planirala teroristički napad nožem u centru tog austrijskog grada, saopštila je policija.
Ugljevik: Policija pronašla devet kilograma eksploziva, automatske puške...
19.05.2024.•
0
Policija je u pretresu na području Ugljevika pronašla devet kilograma plastičnog eksploziva, detonatore, tri automatske puške i veću količinu municije, saopšteno je iz Policijske uprave Bijeljina.
Vrućine u Indiji, u Nju Delhiju 47 stepeni
18.05.2024.•
0
Delove severozapadne Indije i danas su pogodile veoma visoke temperature, uključujući glavni grad Nju Delhi gde je izdato upozorenje na ekstremne vremenske uslove.
Predsednica Gruzije stavila veto na takozvani "ruski zakon"
18.05.2024.•
0
Predsednica Gruzije Saloma Zurabišvili je danas stavila veto na takozvani "ruski zakon" čije je donošenje dovelo do višenedeljnih masovnih protesta širom zemlje.
Poljska ojačava granicu ka Rusiji i Belorusiji
18.05.2024.•
1
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je 2,3 milijarde evra namenjeno za savremenu opremu i izgradnju utvrda na istočnoj granici, s Belorusijom i Rusijom i da su radovi počeli.
Šmit: Srbija poštuje Dejtonski sporazum, Dodik nije uspeo da Vučića privuče na svoj put
18.05.2024.•
7
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit izjavio je da Srbija poštuje Dejtonski sporazum, uključujući i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Novi zakoni u Ukrajini: I zatvorenici mogu u vojsku, veće kazne za izbegavanje vojnog poziva
18.05.2024.•
0
U Ukrajini je danas stupio na snagu Zakon o mobilizaciji, dok Kijev pred novom ofanzivom ruskih snaga nastoji da poveća broj vojnika.
Atentator na premijera Slovačke priznao krivicu, preti mu kazna od 25 godina do doživotnog zatvora
18.05.2024.•
0
Osumnjičeni za napad slovačkog premijera Roberta Fica, Juraj Cintula priznao je danas krivicu pred sudom.
Zelenski odbacio Makronov predlog o primirju za vreme Olimpijskih igara: "Rusija bi to iskoristila"
18.05.2024.•
0
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski odbacio je poziv francuskog predsednika Emanuela Makrona na primirje u ukrajinsko-ruskom ratu tokom Letnjih olimpijskih igara u Parizu, prenosi danas Politiko.
Svetski mediji o novoj vladi Hrvatske: Ide udesno zbog nacionalističkih pozicija novog partnera
18.05.2024.•
4
Svetske novinske agencije objavile su da je u Hrvatskoj formirana "nova, desnija vlada" u kojoj je novi partner antiimigracioni Domovinski pokret.
Objavljen konačan tekst predloga rezolucije o Srebrenici o kojem će se raspravljati 23. maja
18.05.2024.•
7
Predlagači nacrta rezolucije o Srebrenici utvrdili su konačnu verziju tog dokumenta o kojem će raspravljati Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) 23. maja.
Švajcarsko pravosuđe dobilo zahtev o traženju uzorka DNK od Alena Delona zbog očinstva
18.05.2024.•
0
Ćerka Arija Bulonja, čije očinstvo velikan francuske kinematografije Alen Delon nikada nije priznao, zatražila je od suda u Ženevi da imenuju stručnjake za uzimanje uzorka DNK-a Alena Delona.
Napadač na supruga Nensi Pelosi osuđen na 30 godina zatvora: Planirao da je otme
18.05.2024.•
1
Čovek koji je hteo da otme nekadašnju predsednicu Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi i koji je prilikom upada u njenu kuću čekićem napao njenog supruga, osuđen je na 30 godina zatvora.
Oružano nasilje na političkom skupu u Meksiku, ubijen kandidat za gradonačelnika i još petoro ljudi
18.05.2024.•
0
Kandidat za gradonačelnika i još pet ljudi je ubijeno na predizbornom skupu na jugu Meksika kada su naoružani ljudi otvorili vatru na njih, rekli su zvaničnici.
EU zabrana za četiri medija: Šire rusku propagandu
17.05.2024.•
8
Evropski savet danas je odlučio da obustavi emitovanje u Evropskoj uniji još četiri medija koja su ocenjena kao glasila koja šire i podržavaju rusku propagandu i rat protiv Ukrajine.
Izabrana treća vlada Andreja Plenkovića
17.05.2024.•
1
Posle desetočasovne rasprave Hrvatski sabor je izglasao treću vladu Andreja Plenkovića, bivšeg i budućeg premijera i predsednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Slovački premijer ponovo operisan: "Situacija je i dalje veoma ozbiljna"
17.05.2024.•
0
Slovački premijer Robert Fico je podvrgnut danas još jednoj operaciji, saopštio je ministar odbrane Robert Kalinjak, prenosi portal "Dennik N".
Putin: Rusija stvara tampon-zonu, ne planira osvajanje Harkova
17.05.2024.•
5
Predsednik Rusije Vladimir Putin je danas rekao da je cilj ruske ofanzive u Harkovskoj oblasti u Ukrajini stvaranje tampon-zone, ali ne i osvajanje istoimenog glavnog grada te oblasti.
VIDEO: Mali maturanti zapalili krov škole u Crnoj Gori
17.05.2024.•
12
Mali maturanti podgoričke Osnovne škole "Vlado Milić" zapalili su danas krov te obrazovne ustanove tokom bakljade kojom su obeležavali kraj školovanja, prenele su Vijesti.
Policija u Francuskoj ubila čoveka koji je pokušao da zapali sinagogu
17.05.2024.•
2
Policija je ubila naoružanog muškarca koji je jutros pokušao da zapali sinagogu u Ruanu, na severozapadu Francuske, objavio je ministar unutrašnjih poslova Žerald Drmanen.
Četiri osobe poginule u jakoj oluji u Hjustonu
17.05.2024.•
0
Četiri osobe su poginule juče u Hjustonu, u američkoj saveznoj državi Teksas, u jakoj oluji koja je izazvala i velike materijalne štete, brojne probleme u energetskom sistemu i lomila drveće.
Komentari 3
Mare
Мира Левица
Ha
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar