
Crno tržište starlink opreme i necenzurisanog interneta u Iranu: Moćno, skupo i cveta
Podzemna mreža krijumčarenja i aktivizma donela je hiljadama ljudi u Iranu necenzurisani internet. u samo dve godine nakon što je satelitska internet usluga SpaceX-a dobila zeleno svetlo Vašingtona,

Foto: Pixabay
Ovog novembra, Mohamed je stajao u uličici blizu svog stana u jednom gradu na jugu Irana i čekao. Ovaj 38-godišnji konsultant u građevini trebalo je da se sastane s prodavcem kojeg je pronašao na Telegramu.
Bio je spreman da plati 700 američkih dolara za komad protivzakonite tehnologije za koju se veruje da predstavlja pretnju režimu u Teheranu. Reč je o terminalu Starlinka koji bi mu omogućio besplatan, necenzurisani pristup internetu, piše Forbes.
Starlink je satelitska internet usluga koju je napravio SpaceX. Zabranjena je u Iranu, zemlji u kojoj vlada jedna od najvećih cenzura u pristupu internetu. Epl i Gugl prodavnice aplikacija, kao i aplikacije poput Instagrama ili Sleka, blokiraju vladini cenzori. Oni često hapse one koji na internetu pišu stvari koje se mogu protumačiti kao "anti-islamske" ili kritički nastrojene prema Islamskoj republici.
Upotreba Starlinka dramatično je porasla u poslednje dve godine, otkad je uslugu aktivirao milijarder i osnivač SpaceX-a Ilon Mask. Taj čin ohrabrio je krijumčare koji su počeli da unose terminale u Iran.
Pretnje kaznama i zatvorom nisu zaustavile crno tržište koje dodatno podstiče i sve snažniji aktivistički pokret kojim se ljudima želi omogućiti pristup internetu. Forbes saznaje kako oko 20.000 ljudi sada ima pristup brzom internetu kakav Iran ne može da cenzuriše, a kamoli da ugasi.
Pristupačan internet? Samo za one koji mogu da plate.
To je tek delić od ukupno 89 miliona ljudi, koliko živi u Iranu. Strašno visoke preprodajne cene znače da su terminali dostupni samo šačici privilegovanih. Cene se kreću od 700 do čak 2.000 dolara. U Americi je tipična maloprodajna cena 250 dolara. Toliko iznosi prosečna mesečna plata u Iranu.
Usluga Starlinka takođe zahteva i mesečnu naknadu od 70 dolara, a to – zbog američkih sankcija protiv iranskih banaka – zahteva komplikovan niz koraka koji uključuju kriptovalute i pripejd kreditne kartice. Uz to, korisnici plaćaju jednokratnu naknadu od 200 dolara kako bi uređaj aktivirali u zemlji različitoj od one u kojoj je kupljen.
Za one koji ovo mogu da priušte, a imaju i dobar želudac za rizike, razlozi za nabavku Starlinka kreću se od svakodnevnih do političkih. Forbes je razgovarao s nekoliko korisnika Starlinka u Iranu za koje necenzurisani internet znači i veću brzinu za videopozive i igre. Tu je i nesmetani pristup društvenim mrežama i sloboda da kažu šta god žele. Kao i bolji način da organizuju svoj otpor vladi.
Tehnološka revolucija
"Masovno usvajanje Starlinka u Iranu moglo bi biti tehnološka revolucija koju smo čekali u našoj borbi protiv digitalne represije režima", kaže Ahmad Ahmadian, izvršni direktor aktivističke grupe Holistic Resilience.
Grupa se nalazi u Los Anđelesu.
"Baš kao što je Radio Slobodna Evropa uspeo da sruši zid sovjetske propagande, Starlink bi mogao da uništi digitalnu gvozdenu zavesu Islamske republike”, navode oni.
Mohamedu, čije prezime Forbes nije objavio radi zaštite njegovog identiteta, Starlink će ubrzati obavljanje posla u sklopu kojeg mora da komunicira sa stranim klijentima iz Kanade. Spora veza u njegovoj zemlji šteti njegovom biznisu. Ponekad nije mogao da pristupi Dropbox-u klijenata kako bi im preneo poslovne datoteke i dokumente.
Nakon što je pronašao prodavca na NasNetu, kanalu na Telegramu na persijskom jeziku koji promoviše upotrebu Starlinka, i upoznao se s dostavljačem, za Forbes kaže kako je proces dobijanja terminala za njega bio jednostavan. “Poslao sam lokaciju dostavljaču i dobio terminal poput dostave pice”, kaže on.
Uz to što pomaže ljudima da dođu do Starlink terminala, NasNet takođe objavljuje snimke na Jutjubu koji sadrže detaljna uputstva za postavljanje i rešavanje tehničkih problema. Snimke izrađuje uglavnom jedna Iranka koja u Evropi živi već 10 godina. Želela je da ostane anonimna. Na snimcima se prikazuje s prekrivenim licem. Za Forbes kaže kako otvoreni, necenzurisani i brzi internet može promeniti život.
Starlink se u Iranu pojavio za vreme masovnih protesta
"Ideja neograničenog interneta mnogim građanima Irana deluje gotovo neverovatno. To je kao da žedna osoba usred pustinje odjednom pronađe bunar. Najpre ne veruje da je stvaran. Potom počne da pije koliko god može", kaže ona.
Starlink je u Iran došao 2022. godine. Građani su izašli na ulice kako bi protestovali zbog smrti 22-godišnje Mahse Amini. Ona je uhapšena, pritvorena i navodno premlaćena u zatvoru zato što nije u dovoljnoj meri pokrila svoju kosu i udove. Kako bi ugušila masovne proteste, iranska vlada ugasila je internet. Tu taktiku često koristi za sprečavanje protesta.
Ti protesti podstakli su američko Ministarstvo finansija i Stejt dipartment da napravi izuzetak u sankcijama za usluge komunikacija. Tri dana kasnije, Mask je u Iranu uključio Starlink.
"Usluga zahteva korišćenje terminala u samoj zemlji. Verujem da vlada to neće podržati, ali terminali će raditi ako iko uspe da ih donese u Iran", rekao je tada Mask.
Ni on ni SpaceX nisu odgovorili na upit za komentar za ovu priču, navodi Forbes.
Prilagođavanje terminala korisnicima u Iranu
U mesecima nakon protesta u septembru 2022. godine, Mehdi Jahjanedžad, aktivista iz Irana koji živi u Los Anđelesu, upotrebio je novac lokalnih neprofitnih udruženja i privatnih donatora za kupovinu oko stotinu Starlinkovih terminala. Poslao ih je aktivistima i drugim saveznicima blizu Irana, koji su pomogli da budu prokrijumčareni u zemlju.
Jahjanedžad je takođe zamolio SpaceX da poboljšaju terminale za korisnike u Iranu. Na osnovu njegovih saveta, kaže, kompanija je dodala sklopive držače. Zbog toga ih je lakše prenositi u rančevima. Tu su i odvojivi kablovi za eternet umesto onih koje u Iranu nije bilo moguće zameniti (iranska vlada žalila se UN agenciji za komunikacije u Ženevi u želji da se Starlink isključi. Nedavno su se takođe žalili da uopšte ne mogu da lociraju uređaje jer jedan terminal bez problema stane u ranac).
Mohamed je svestan rizika koji dolaze s novim pristupom internetu. Starlink terminali trebalo bi da budu postavljeni na otvorenom, s jasnim pogledom ka nebu. Ali, njegov se nalazi u kući, pored terase, prekriven crnom zavesom. “Još ne mogu da verujem komšijama”, objašnjava.
To znači da je veza mnogo sporija nego što bi trebalo da bude. Možda i na tek pola kapaciteta. Ali, za Mohameda se to svejedno isplati.
"Još je mnogo bolja od prethodnog interneta", kazao je on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
UNHCR: Konvencija o izbeglicama iz 1951. ugrožena kao nikad pre
17.09.2025.•
0
Agencija UN za izbeglice je saopštila da vlade širom sveta, posebno SAD i zemalja Evrope, sve više potkopavaju svetsku konvenciju o izbeglicama i tražiocima azila do te mere da ugrožavaju i njeno samo postojanje.
SAD poništavaju vize za one "koji slave ubistvo Čarlija Kirka", biće i deportovani
17.09.2025.•
0
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Sjedinjene Američke Države poništavaju i odbijaju vize "ljudima koji slave ubistvo Čarlija Kirka".
Medved napao planinara u Nacionalnom parku Jelouston
17.09.2025.•
0
Medved u Nacionalnom parku Jelouston napao je planinara nakon iznenadnog susreta na stazi Turbid Lejk, saopštili su zvaničnici parka.
Deca iz Gaze stigla u Veliku Britaniju na lečenje
17.09.2025.•
1
Kritično bolesna i povređena deca iz Gaze stigla su s porodicama u Veliku Britaniju na lečenje, saopštila je britanska vlada.
Kompanija Rajaner ukida letove iz Beča zbog cene usluga i takse, Viz Er odlazi skroz
17.09.2025.•
0
Irska niskotarifna aviokompanija Rajaner saopštila je da iz zimskog reda letova ukljanja letove za manje aerodrome Bilund u Danskoj, Santander u Španiji i Talin u Estoniji s polaskom iz Beča.
Julija Navaljna tvrdi da su strani testovi pokazali da je njen suprug otrovan
17.09.2025.•
0
Julija Navaljna, supruga pokojnog ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, izjavila je da su strani laboratorijski testovi bioloških uzoraka njenog supruga "potvrdili da je bio otrovan".
Iz Maču Pikčua evakuisano 1.600 turista zbog protesta lokalnog stanovništva
17.09.2025.•
0
Oko 1.600 turista evakuisano je iz čuvenog arheološkog nalazišta u Peruu zbog protesta tokom kojih je došlo i do sukoba sa policijom, u kojima je 14 policajaca povređeno.
U Francuskoj se sutra očekuje 250 skupova na kojima bi moglo da učestvuje i do 800.000 ljudi
17.09.2025.•
3
Oko 250 skupova najavljeno je da će se održati širom Francuske u četvrtak, 18. septembra povodom Dana društvene mobilizacije, a procene ukazuju na mogućnost da na skupovima bude i do 800.000 ljudi.
VIDEO: Na dvorac Vindzor demonstranti projektovali slike Trampa i Epstina
17.09.2025.•
0
Četiri osobe su uhapšene nakon što su slike princa Endrua, Donalda Trampa i seksualnog prestupnika Džefrija Epstina projektovane na dvorcu Vindzor u kojm će kralj Čarls ugostiti američkog predsednika.
Iz prirodnjačkog muzeja u Parizu ukradeno grumenje zlata vredno 600.000 evra
17.09.2025.•
0
Više primeraka grumenja zlata iz nacionalne kolekcije ukradeno je iz Galerije geologije i mineralogije Prirodnjačkog muzeja u Parizu, a galerija će ostati zatvorena do daljeg.
Evropski socijalisti isključuju Ficovu partiju iz saveza
16.09.2025.•
5
Savez evropskih socijalističkih partija trajno će isključiti stranku Smer slovačkog premijera Roberta Fica iz članstva na kongresu sledećeg meseca.
Tužilac će tražiti smrtnu kaznu za ubicu Čarlija Kirka
16.09.2025.•
0
Podignuta je optužnica protiv Tajlera Robinsona, osumnjičenog za ubistvo američkog konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka, a tužilac će tražiti smrtnu kaznu.
Kos: EU zabrinuta za stanje vladavine prava u državama Zapadnog Balkana
16.09.2025.•
8
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da Evropska unija ostaje zabrinuta za stanje vladavine prava u državama kandidatima za članstvo, iako u njima postoji opipljiv napredak u toj sferi.
Talibani u Avganistanu zabranili bežični internet zbog "širenja nemorala"
16.09.2025.•
2
Vođa avganistanskih talibana zabranio je optički internet u provinciji Balh na severu te zemlje da bi, kako tvrdi, sprečio širenje nemorala, saopštio je portparol talibanske administracije.
Albanija otvorila klaster 4 u pristupnim pregovorima s EU
16.09.2025.•
9
Albanija je danas otvorila klaster 4 u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom, peti za nepunih godinu dana, navodeći da joj je cilj da poslednji klaster otvori do kraja godine.
Komisija UN: Izrael počinio genocid u Pojasu Gaze
16.09.2025.•
5
Nezavisna međunarodna istražna komisija Ujedinjenih nacija (UN) optužila je Izrael da je počinio genocid u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine sa namerom da "uništi" Palestince.
Tramp tuži Njujork tajms za 15 milijardi dolara
16.09.2025.•
0
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će tužiti redakciju lista Njujork tajms zbog klevete, tražeći odštetu od 15 milijardi dolara.
Tramp šalje Nacionalnu gardu u Memfis da "suzbije kriminal", isto najavio i za druge gradove
16.09.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je naredbu kojom će poslati Nacionalnu gardu i druge savezne snage u Memfis, u američkoj saveznoj državi Tenesi, kako bi se suzbio kriminal.
Luksemburg namerava da prizna Palestinu
16.09.2025.•
1
Luksemburg namerava da prizna državu Palestinu, izjavili su parlamentarnoj komisiji premijer Lik Friden i ministar spoljnih poslova Gzavije Betel.
Osumnjičeni napisao poruku Čarliju Kirku da će ga ubiti
16.09.2025.•
0
Osumnjičeni za ubistvo Čarlija Kirka u američkoj saveznoj državi Juti, Tajler Robinson, pre nego što je došlo do pucnjave porukama je navodno javio da namerava da ubije Kirka.
Uklonjen veliki odron: Ponovo prohodan magistralni put Cetinje - Budva
16.09.2025.•
0
Magistralni put Cetinje - Budva ponovo je otvoren za saobraćaj, nakon što je završeno uklanjanje odrona u mestu Obzovica, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Komentari 1
Mohamed
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar