Crno tržište starlink opreme i necenzurisanog interneta u Iranu: Moćno, skupo i cveta
Podzemna mreža krijumčarenja i aktivizma donela je hiljadama ljudi u Iranu necenzurisani internet. u samo dve godine nakon što je satelitska internet usluga SpaceX-a dobila zeleno svetlo Vašingtona,
Foto: Pixabay
Ovog novembra, Mohamed je stajao u uličici blizu svog stana u jednom gradu na jugu Irana i čekao. Ovaj 38-godišnji konsultant u građevini trebalo je da se sastane s prodavcem kojeg je pronašao na Telegramu.
Bio je spreman da plati 700 američkih dolara za komad protivzakonite tehnologije za koju se veruje da predstavlja pretnju režimu u Teheranu. Reč je o terminalu Starlinka koji bi mu omogućio besplatan, necenzurisani pristup internetu, piše Forbes.
Starlink je satelitska internet usluga koju je napravio SpaceX. Zabranjena je u Iranu, zemlji u kojoj vlada jedna od najvećih cenzura u pristupu internetu. Epl i Gugl prodavnice aplikacija, kao i aplikacije poput Instagrama ili Sleka, blokiraju vladini cenzori. Oni često hapse one koji na internetu pišu stvari koje se mogu protumačiti kao "anti-islamske" ili kritički nastrojene prema Islamskoj republici.
Upotreba Starlinka dramatično je porasla u poslednje dve godine, otkad je uslugu aktivirao milijarder i osnivač SpaceX-a Ilon Mask. Taj čin ohrabrio je krijumčare koji su počeli da unose terminale u Iran.
Pretnje kaznama i zatvorom nisu zaustavile crno tržište koje dodatno podstiče i sve snažniji aktivistički pokret kojim se ljudima želi omogućiti pristup internetu. Forbes saznaje kako oko 20.000 ljudi sada ima pristup brzom internetu kakav Iran ne može da cenzuriše, a kamoli da ugasi.
Pristupačan internet? Samo za one koji mogu da plate.
To je tek delić od ukupno 89 miliona ljudi, koliko živi u Iranu. Strašno visoke preprodajne cene znače da su terminali dostupni samo šačici privilegovanih. Cene se kreću od 700 do čak 2.000 dolara. U Americi je tipična maloprodajna cena 250 dolara. Toliko iznosi prosečna mesečna plata u Iranu.
Usluga Starlinka takođe zahteva i mesečnu naknadu od 70 dolara, a to – zbog američkih sankcija protiv iranskih banaka – zahteva komplikovan niz koraka koji uključuju kriptovalute i pripejd kreditne kartice. Uz to, korisnici plaćaju jednokratnu naknadu od 200 dolara kako bi uređaj aktivirali u zemlji različitoj od one u kojoj je kupljen.
Za one koji ovo mogu da priušte, a imaju i dobar želudac za rizike, razlozi za nabavku Starlinka kreću se od svakodnevnih do političkih. Forbes je razgovarao s nekoliko korisnika Starlinka u Iranu za koje necenzurisani internet znači i veću brzinu za videopozive i igre. Tu je i nesmetani pristup društvenim mrežama i sloboda da kažu šta god žele. Kao i bolji način da organizuju svoj otpor vladi.
Tehnološka revolucija
"Masovno usvajanje Starlinka u Iranu moglo bi biti tehnološka revolucija koju smo čekali u našoj borbi protiv digitalne represije režima", kaže Ahmad Ahmadian, izvršni direktor aktivističke grupe Holistic Resilience.
Grupa se nalazi u Los Anđelesu.
"Baš kao što je Radio Slobodna Evropa uspeo da sruši zid sovjetske propagande, Starlink bi mogao da uništi digitalnu gvozdenu zavesu Islamske republike”, navode oni.
Mohamedu, čije prezime Forbes nije objavio radi zaštite njegovog identiteta, Starlink će ubrzati obavljanje posla u sklopu kojeg mora da komunicira sa stranim klijentima iz Kanade. Spora veza u njegovoj zemlji šteti njegovom biznisu. Ponekad nije mogao da pristupi Dropbox-u klijenata kako bi im preneo poslovne datoteke i dokumente.
Nakon što je pronašao prodavca na NasNetu, kanalu na Telegramu na persijskom jeziku koji promoviše upotrebu Starlinka, i upoznao se s dostavljačem, za Forbes kaže kako je proces dobijanja terminala za njega bio jednostavan. “Poslao sam lokaciju dostavljaču i dobio terminal poput dostave pice”, kaže on.
Uz to što pomaže ljudima da dođu do Starlink terminala, NasNet takođe objavljuje snimke na Jutjubu koji sadrže detaljna uputstva za postavljanje i rešavanje tehničkih problema. Snimke izrađuje uglavnom jedna Iranka koja u Evropi živi već 10 godina. Želela je da ostane anonimna. Na snimcima se prikazuje s prekrivenim licem. Za Forbes kaže kako otvoreni, necenzurisani i brzi internet može promeniti život.
Starlink se u Iranu pojavio za vreme masovnih protesta
"Ideja neograničenog interneta mnogim građanima Irana deluje gotovo neverovatno. To je kao da žedna osoba usred pustinje odjednom pronađe bunar. Najpre ne veruje da je stvaran. Potom počne da pije koliko god može", kaže ona.
Starlink je u Iran došao 2022. godine. Građani su izašli na ulice kako bi protestovali zbog smrti 22-godišnje Mahse Amini. Ona je uhapšena, pritvorena i navodno premlaćena u zatvoru zato što nije u dovoljnoj meri pokrila svoju kosu i udove. Kako bi ugušila masovne proteste, iranska vlada ugasila je internet. Tu taktiku često koristi za sprečavanje protesta.
Ti protesti podstakli su američko Ministarstvo finansija i Stejt dipartment da napravi izuzetak u sankcijama za usluge komunikacija. Tri dana kasnije, Mask je u Iranu uključio Starlink.
"Usluga zahteva korišćenje terminala u samoj zemlji. Verujem da vlada to neće podržati, ali terminali će raditi ako iko uspe da ih donese u Iran", rekao je tada Mask.
Ni on ni SpaceX nisu odgovorili na upit za komentar za ovu priču, navodi Forbes.
Prilagođavanje terminala korisnicima u Iranu
U mesecima nakon protesta u septembru 2022. godine, Mehdi Jahjanedžad, aktivista iz Irana koji živi u Los Anđelesu, upotrebio je novac lokalnih neprofitnih udruženja i privatnih donatora za kupovinu oko stotinu Starlinkovih terminala. Poslao ih je aktivistima i drugim saveznicima blizu Irana, koji su pomogli da budu prokrijumčareni u zemlju.
Jahjanedžad je takođe zamolio SpaceX da poboljšaju terminale za korisnike u Iranu. Na osnovu njegovih saveta, kaže, kompanija je dodala sklopive držače. Zbog toga ih je lakše prenositi u rančevima. Tu su i odvojivi kablovi za eternet umesto onih koje u Iranu nije bilo moguće zameniti (iranska vlada žalila se UN agenciji za komunikacije u Ženevi u želji da se Starlink isključi. Nedavno su se takođe žalili da uopšte ne mogu da lociraju uređaje jer jedan terminal bez problema stane u ranac).
Mohamed je svestan rizika koji dolaze s novim pristupom internetu. Starlink terminali trebalo bi da budu postavljeni na otvorenom, s jasnim pogledom ka nebu. Ali, njegov se nalazi u kući, pored terase, prekriven crnom zavesom. “Još ne mogu da verujem komšijama”, objašnjava.
To znači da je veza mnogo sporija nego što bi trebalo da bude. Možda i na tek pola kapaciteta. Ali, za Mohameda se to svejedno isplati.
"Još je mnogo bolja od prethodnog interneta", kazao je on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Belgija zaplenila tanker iz ruske tajne flote
01.03.2026.•
0
Belgija je danas zaplenila naftni tanker ruske tajne flote, saopštio je ministar odbrane te zemlje Teo Franken.
Netanjahu: Izrael će pojačati napade na Iran
01.03.2026.•
0
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da će njegova zemlja pojačati napade na Iran narednih dana i dodao da je dao uputstva za nastavak izraelske operacije protiv Irana.
Tri američka vojnika ubijena, petorica teško ranjena
01.03.2026.•
0
Tri pripadnika američke vojske poginula su danas a petoro je teško ranjeno u iranskom napadu", saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM).
Ubijen i bivši predsednik Irana Mahmud Ahmadinedžad
01.03.2026.•
2
Bivši predsednik Irana Mahmud Ahmadinedžad, koji je vodio zemlju od 2005. do 2013. godine i bio član Saveta za svrsishodnost, ubijen je u izraelskim vazdušnim napadima, javlja Ilna.
U Republici Srpskoj danas Dan žalosti, u Federaciji BiH se slavi Dan nezavisnosti
01.03.2026.•
2
U Republici Srpskoj danas je proglašen Dan žalosti, povodom 34 godine od početka sukoba u Bosni i Hercegovini (BiH).
VIDEO: Ambasada Srbije u Teheranu oštećena tokom vazdušnih napada, osoblje se povlači u Baku
01.03.2026.•
5
Zgrada Ambasade Srbije u Teheranu oštećena je tokom prepodneva u vazdušnim napadima na Iran.
Proglašeno 40 dana žalosti zbog smrti Alija Hamneija, Tramp zapretio "nikad viđenom silom" ako Iran uzvrati
01.03.2026.•
17
Iranska vlada je potvrdila da je lider Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei ubijen u subotu u napadu SAD i Izraela i proglasila četrdesetodnevnu žalost.
Uhapšene u Ugandi jer su se ljubile u javnosti, komšije ih prijavile
01.03.2026.•
1
Ugandska policija uhapsila je dve žene jer su se, prema navodima komšija, često ljubile u javnosti.
Uhapšena Vesna Medenica, sinu poručila da se ne predaje
01.03.2026.•
2
Pripadnici Uprave policije Crne Gore uhapsili su bivšu predsednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu.
Ko je Ali Hamenei i šta njegova smrt znači za Iran
01.03.2026.•
6
Nakon smrti iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija, Islamska Republika suočava se s najvećim političkim potresom od revolucije 1979. godine.
Tramp: Možda ćemo imati jedno prijateljsko preuzimanje Kube
01.03.2026.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp rekao je da njegova zemlja razgovara sa Havanom i pomenuo je mogućnost "prijateljskog preuzimanja Kube", bez detalja koji bi otkrili na šta tačno misli.
Tramp: Ajatolah Ali Hamnei je ubijen
28.02.2026.•
10
Američki predsednik Donald Tramp oglasio se na društvenoj mreži Truth Social i saoptio da je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamneji ubijen u današnjim napadima Izraela i Sjedinjenih Američkih Država.
Tramp: Više opcija za Iran, uključujući i da ga preuzmem
28.02.2026.•
11
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da ima više načina da se napreduje u operaciji protiv Irana, uključujući i da "preuzme zemlju".
Crveni polumesec: U napadu na Iran poginula 201 osoba, oko 750 povređeno
28.02.2026.•
6
U današnjim američko-izraelskim napadima na Iran poginula je 201 osoba, a 747 je povređeno, saopštio je iranski Crveni polumesec.
Iran: Ormuski moreuz zatvoren
28.02.2026.•
2
Iranska revolucionarna garda danas je saopštila da nijednom brodu više nije dozvoljeno da prođe kroz Ormuski moreuz, objavila je agencija Tasnim.
Agencija UN za nuklearnu energiju: Nema radiološkog uticaja napada na Iran
28.02.2026.•
1
Agencija Ujedinjenih nacija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da nije primetila radiološki uticaj američkih i izraelskih napada na Iran, iako nije navela da li su na meti bila nuklearna postrojenja u toj zemlji.
EU pozvala na deeskalaciju sukoba Avganistana i Pakistana
28.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) pozvala je na hitnu deeskalaciju i obustavu sukoba u Avganistanu i Pakistanu, koji može da ima ozbiljne posledice po region, saopštila je Evropska služba za spoljne poslove (EEAS).
Hitan sastanak Saveta bezbednosti UN o Iranu
28.02.2026.•
6
Hitan sastanak Saveta bezbednosti UN zakazan je za večeras o situaciji na Bliskom istoku posle izraelskih i američkih napada na Iran i njegove odmazde napadima na Izrael i druge zemlje regiona, saopštile su UN.
Izraelska vojska: Okončan "široki" napad na iranski režim
28.02.2026.•
16
Izraelska vojska je saopštila da je "okončala široki napad" na iranski režim.
Rojters: Najviši iranski zvaničnici mete američko-izraelskih napada
28.02.2026.•
1
Izraelski zvaničnik izjavio je za Rojters da su vrhovni lider Irana, ajatolah Ali Hamnei i predsednik te zemlje Masud Pezeškijan bili mete zajedničkih američko-izraelskih napada.
Fon der Lajen i Košta zabrinuti zbog događaja u Iranu: Poziv na uzdržanost i poštovanje prava
28.02.2026.•
3
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košta izrazili su danas "veliku zabrinutost zbog razvoja događaja u Iranu".
Komentari 1
Mohamed
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar