Satelitskoj vezi Starlink u Ukrajini vraćena normalna brzina

Ukrajinska vojska ponovo može u punoj meri da koristi Starlink satelitske veze za svoje dronove i drugu opremu, rekao je danas njen ministar odbrane Jevhenij Hmara.
Satelitskoj vezi Starlink u Ukrajini vraćena normalna brzina
Foto: Pixabay (ilustracija)
Time su okončane restrikcije brzine, koje su, prema ukrajinskim zvaničnicima, poremetile njihove operacije na liniji fronta više od nedelju dana.
 
Sistemi za praćenje ministarstva odbrane u Ukrajini prijavili su stabilne veze sa objektima koji putuju brže od 400 kilometara na sat, rekao je ministar Hmara. 
Ograničenja koja su prošle nedelje stavljena na Staršild, Spejseksovu vojnu verziju njegovog satelitskog internet servisa Starlink, koja prestavlja okosnicu ukrajinskih operacija sa dronovima i komunikacijama, izazvala su alarm među vojnim i državnim zvaničnicima, a komandanti su prijavljivali da su gubili dronove i prekidali misije.
 
Ponovo uspostavljanje pune upotrebe Starlik satelita događa se u vreme kada su američki izaslanici pokrenuli nove napore ka okončanju rata.
Rusija je u sredu prihvatila da nastavi pregovore sa Vašingtonom i Kijevom narednog meseca. U petak su se Kijev i Moskva dogovorili o lokalizovanom prekidu vatre oko koga je posredovala prva dama SAD Melanija Tramp, a radi se o  mestu Olešik, ratom razorenom gradu pod ruskom okupacijom u južnoj ukrajinskoj Hersonskoj oblasti.
 
Prekid konekcija sa Starlinkom dodao je tenzije između Kijeva i Vašingona čiji su odnosi već nategnuti zbog dogovora predsednika SAD Donalda Trampa sa Moskvom oko uvoza ruskog dizela, što je Ukrajina videla kao izdaju.
 
Hmara je rekao da je nastavak omogućavanja veza rezultat "direktnog dijaloga" i diplomatije predsednika Volodimira Zelenskog sa Vašingtonom. On je dodao da je rezultat "najznačajniji za front, za vojsku, za rad dronova, logistiku i komunikacije".
 
Zelenski je još juče rekao da Ukrajna i dalje oseća ograničenja u brzini Starlinka i Staršilda.
 
Prošle nedelje kružila su pitanja oko toga ko je naredio prekide satelitskog sistema Ilona Maska na koji se Ukrajina godinama oslanjala pri suproststavljanju napadima Moskve. 
 
Tramp je tvrdio da on nije uputio poziv a istovremeno je rekao da za to ne treba kriviti Maska. Potpresednik SAD Džej Di Vens je nagovestio da je bilo koordinacije Bele kuće sa Maskom, dok su državni sekretar Marko Rubio i ministar odbrane Pit Hegset negirali bilo kakvo uključenje američke administracije.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Plaćač poreza

    25.10.2026 • 09:40
    Navedite mi bar jednu zemlju koja je napustila NATO jer se osećala bezbednije pored Rusije.
  • Zamenik zamenika

    24.10.2026 • 18:28
    Srbija je jedina država u Evropi u kojoj nije dostupan Starlink.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Studenska lista ubedljivo pobedila u Crnoj Gori

Studentska lista osvojila je ukupno 893 glasa, odnosno 66,30 odsto, na biračkim mestima u Podgorici, Beranama i Sutomoru, prema nezvaničnim rezultatima Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

VIDEO: Ponovo gori Hitlerovo Orlovo gnezdo

Požar se tokom noći ponovo razbuktao u planinskom utočištu "Orlovo gnezdo" na jugu Nemačke, koje je nekada koristio nacistički diktator Adolf Hitler, saopštila je bavarska policija.

Bugarska danas bira predsednika

Građani Bugarske danas glasaju na predsedničkim izborima na kojima se za funkcije predsednika i potpredsednika države takmiči 27 kandidatskih parova, a pravo glasa ima oko 6,5 miliona registrovanih birača.