Opismenjavanje dece - posao roditelja, vrtića ili škole

Treba li deca da znaju da čitaju i pišu pre polaska u prvi razred ili je opismenjavanje zadatak škole, dilema je o kojoj se poslednjih godina sve više diskutuje.
Roditelji, po pravilu, očekuju da deca već u vrtiću savladaju i slova i brojeve, i tvrde da to podrazumevaju i učitelji, dok struka poručuje suprotno.
 
"Opismenjavanje zahteva određena profesionalna znanja (metodika početnog čitanja i pisanja, priprema za opismenjavanje) koje učitelji dobijaju tokom studija. Roditelji uglavnom ne umeju na ispravan način da nauče decu čitanju i pisanju, tako da često to pogrešno rade. S druge strane, vaspitači u predškolskim ustanovama takođe nisu stručno osposobljeni za opismenjavanje dece, oni o tome ne uče na svojim fakultetima i u školama. Prema postojećim programima vaspitno-obrazovnog rada u državnim predškolskim ustanovama, opismenjavanje dece nije predviđeno u ovim ustanovama. Vaspitači treba da pomažu deci u učenju slova, čitanju ili pisanju u skladu sa tim koliko su ona zainteresovana. Ovo su zvanični pedagoški stavovi", kaže profesorka Slobodanka Gašić Pavišić, nacionalna koordinatorka za Srbiju istraživanja TIMSS 2011.
 
Ona naglašava da već duži niz godina opismenjavanje dece u predškolskom uzrastu ostaje u praksi otvoren problem. Deca spontano u ranom uzrastu počinju da se interesuju za slova, pisane i štampane tekstove, a na to u značajnoj meri utiču savremene informacione tehnologije.
 
"Roditelji odgovaraju na ta dečja interesovanja kako znaju i umeju. Oni, takođe, vrše pritisak na predškolske ustanove da se deca u predškolskom uzrastu opismene i na osnovu toga procenjuju kvalitet ustanove. Pod tim pritiskom vaspitači angažuju decu da popunjavaju različite radne sveske, a da ne umeju da ih upute u pravilno pisanje slova ili ščitavanje reči. Žalosna je situacija kada u vrtiću vidite decu da leže na podu i s potpuno nepravilnim držanjem ruke nepravilno ispisuju redove slova", kaže Gašić Pavišić.
 
Ona potvrđuje da učitelji danas brzo prelaze kroz proces pripreme za čitanje i pisanje i početno opismenjavanje, s obzirom da veći broj dece dolaskom u prvi razred poznaje slova ili zna da čita, što ne odgovara prvacima koji su u školu došli bez tih znanja. Takav nastavni rad traži od njih veće angažovanje, pa su u riziku da počnu da zaostaju u učenju i da gube samopouzdanje u školskom radu, ukazuje naša sagovornica.
 
"Rešenje ovakve situacije može da donese promena u obrazovanju predškolskih vaspitača na fakultetima i visokim školama, odnosno da se uvede metodika početnog čitanja i pisanja i da se oni stručno osposobe za takvu obuku dece. Iskreno, ne verujem da će uskoro doći do takve promene. Pogotovu ne sinhronizovano, u nastavnim planovima i programima, jer su ustanove koje školuju buduće predškolske vaspitače samostalne u donošenju takvih odluka. To bi, takođe, moralo da bude povezano sa odgovarajućim prilagođavanjem predškolskog pripremnog programa, kao i nastavnog programa u prvom razredu osnovne škole. Pošto je sada izrada novog predškolskog programa u toku, videćemo kako će pitanje opismenjavanja u vrtiću biti rešeno", ističe Gašić Pavišić.
 
Poslednje TIMSS istraživanje, koje je u Srbiji radio Institut za pedagoška istraživanja, pokazalo je da rana pismenost utiče na rezultate koje učenici postižu u četvrtom razredu osnovne škole.
 
Ceo tekst lista "Danas" možete pročitati OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Pavle

    21.03.2022 14:30
    Skola
    Skola je za mene bila pored televizije i komsija uvek uzrok velikog psihickog, a cesto i fizickog bola. Za obrazovanje i profesore nemam reci hvale, a djaci su na zalost jos gori bili, uglavno su vrsili psihicko nasilje u vidu ruganja, ismevanja i dobacivanja, ili fizicko u vidu batina i maltretiranja. Profesori su na zalost podjednako losi kao djaci, uglavno surovi, okrutni ljudi, koji su se manje bavili obrazovanjem i formiranjem licnosti, a vise podmirivanjem svojih licnih kompleksa. Tako sam ja kroz svoje skolovanje vise drhtao da li cu da naucim da sviram tamburu koja mi realno ne treba ni za zivoti niti za bilo sta, nego da li sam naucio da citam i da pisem. Profesorke srpskog i engleskog su ocekivale da se znanje donese od kuce, ili da se plati privatan cas kod njenog muza, profesor fiskulture nije ocenjivao rad vezbi, nego igranje fudbala i kosarke, a profesor biologije je delio keceve za dobro jutro. U srednjoj su me maltretirale anatomicarka i fizicarka kao i profesorka zdravstvene zastite, a na fakultetu profesor matematike, profesorke organske hemije, dok mi je asistent iz tehnicke termodinamke odlagao polaganje za cetiri semestra zbog dva poena...Sve u svemu na kraju sam se razboleo i jedva izlecio...Tako da ,,nasa skola,, nije nesto oko cega se treba nervirati ionako je bitnije dal poznajete profesora od toga sta znate.
  • Perica

    31.01.2017 12:48
    #####
    Prvo ga naućite da se BRANI od SILEĐIJA!!!
  • Kornison

    31.01.2017 12:10
    "Opismenjavanje zahteva određena profesionalna znanja (metodika početnog čitanja i pisanja, priprema za opismenjavanje) koje učitelji dobijaju tokom studija."
    Ovo je potpuna neistina. Učitelji na našim fakultetima ovo ne uče, već se sami snalaze kada počnu da rade.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija