Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice

Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
Foto: Pixabay

Ne zna se da li su kritičniji bili sindikati ili politički aktivisti. Međutim, obe grupacije su pokazale skromno poznavanje problematike radne snage i zapošljavanja, uz izraženu sklonost da naduvavaju i iskrivljuju činjenice. 

Sva priča se svela na to kako Srbija planira da "uvozom jeftine radne snage na tržištu snizi cenu rada", te da zaplašivanjem domaćih radnika suzbije uticaj sindikalne organizacije. Uporedo, višestruko su uvećavane cifre koštanja stranih radnika.

Stvari, međutim, stoje bitno drugačije. Najznačajnije je da Srbija već duže vreme beleži takav pad brojnosti radne snage da već godinama povećava angažovanje stranih državljana. 

Za desetak godina potražnja za radnom snagom će toliko nadmašivati ponudu da nikakve radne dozvole neće moći rešiti problem. Biće, neophodno, ići na sigurnije angažmane, a sve više i prihvatanje radnika sa drugih kontinenata kao novih državljana Srbije.

Prvi uočljiv angažman stranaca je zabeležen 2022. godine kada je izdato novih ili produženo trajanje prethodnih radnih dozvola - ukupno 35.000. Već naredne godine brojka je dostigla 50.000, dok se ove računa da će u Srbiji raditi bar 100.000 gasterbajtera, sledeće još 44.000 više. 

Glavni uzrok rastuće potražnje stanih radnika je sve manji broj mladih koji stupa na tržište rada. Po popisu iz 2011. godine, Srbija je imala 7,25 miliona, a danas jedva 6,6 miliona stanovnika. To je gubitak po stopi od 9,5 odsto godišnje, a glavni razlog je višedecenijski demografski kolaps.

Istovremeno je, pak, i sve veći broj ljudi penzijskog, a sve manje ljudi radnog doba. Tako je po pomenutom popisu starijih iznad 60 godina bilo čak četvrtina ukupnog broja stanovništva, da bi za četrnaest godina njihov procenat dostigao skoro 30 odsto. 

Pre pet decenija bilo ih je ispod od 17 odsto, 30 odsto manje od maloletnih žitelja, da bi ih danas bilo 45 odsto više. To je posledica niske stope rađanja, produženog trajanja života, ali i sve uočljivijeg odlaska mladih, ponajviše u zemlje Evropske unije.

Godišnje oko 22.000 mladih ode iz Srbije u potrazi za boljim poslom i višom platom. Većina su takozvani cirkularni migranti koji neprekidno odlaze i vraćaju se, ali najmanje 7.000 njih svake godine zauvek napusti zemlju. Među njima je veoma mnogo pripadnika profesija koje se traže na Zapadu, pre svega medicinskih i digatalnih struka, kao i stručnjaka pojedinih tehničkih disciplina. 

Zanimljivo je da Ganu, zemlju koju je ministar Đurić nedavno posetio, karakteriše neuobičajeno velika nezaposlenost visokoobrazovanih mladih, pa se u stručnim krugovima pominje mogućnost da nas uskoro leče ili nam pružaju pojedine digitalne usluge upravo mladići i devojke iz ove afričke države, čiji su studenti nekada bili prilično brojni na gotovo svim jugoslovenskim univerzitetima.

Prazni  ruralni krajevi

Iako trenutno ne postoji aktivan bilateralni sporazum koji automatski omogućava masovni priliv radne snage iz Gane, Srbija je ranije potpisala sporazum sličan ovom koji se najavljuje i to sa Egiptom, pa se mladi žitelji ove severnoafričke države već pripremaju za budući rad u građevinarstvu Srbije. Upravo je ova delatnost jedna od onih u kojoj se najviše oseća nedostatak domaće radne snage i već sada domaći zakodavac postupno poboljšava radnu legislativu, a sve radi toga kako bi ubuduće rad stranih državljana tretirao što približnije radu ovdašnjih građana. 

To, naravno, podrazumeva izjednačavanje zarada za isto radno mesto, kao i korišćenja godšnjeg odmora, prava tokom lečenja, sve kako bi se uslovi angažmana stranaca čim više približili uslovima rada domaćeg radnika. 

Manjak radne snage je vidljiv po celoj Srbiji, ali je znatno izraženiji u manjim i nerazvijenim opštinama. Posebno je vidljiv nedostatak ruku za ruralne poslove u seoskim sredinama. Procene su da je unazad petnaestak godina više od 40 odsto optština izgubilo više od trećine radne snage. Pad je toliko izražen da sada sa ozbiljnim manjkom radnika kubure i regionalni centri.

Neke stvari je teško objasniti. Tako je Srbiji godišnje neophodno 5.000 novih vozača autobusa. Međutim, školski sistem uspeva da iškoluje najviše 1.300 visokokategorisanih šofera. I godinama se ništa ne čini dovoljno uporno i kvalitetno da bi se ovaj manjak ublažio.

Jedna od primedbi koju su povodom Đurićeve posete Gani opozicioni politički lideri upućivali aktuelnoj vlasti je da bi trebalo više učiniti na privlačenju radne snage iz zemalja nastalih na teritoriji nekadašnje Jugoslavije, kao i sa čitavog prostora Balkana. Međutim, pokušaji da se iz obližnjih regija privuku radnici traju već desetak godina i ne daju nikakve rezultate. 

Iz zemalja tzv. "Zapadnog Balkana" nema ni hiljadu radnika koji su posao našli u Srbiji. Nešto ih je više u Hrvatskoj, tačnije u tamošnjoj turističkoj delatnosti, ali i to napuštaju i sve više hrle u bogatije države Evropske unije.

Raskorak sve veći

Kada je reč o potrebi za stranim radnicima, upravo bi nam iskustvo Hrvatske, inače gotovo upola manje države, moglo biti od koristi. Tamo je do ove godine već izdato preko 200.000 radnih dozvola, a njihovo važenje je sa jedne produženo na četiri godine. Naši susedi procenjuju da su odavno iscrpeli mogućnosti angažovanja stranih radnika iz regiona i poslednjih godina se usmeravaju na dolazak radnika iz Kambodže, Laosa, Indonezije...

Radnika je u Srbiji i danas znatno manje nego što su potrebe, a raskorak će biti sve veći. U Institutu za rad i inovacije ističu da se povećanje broja zaposlenih u Srbiji zasniva na sve češćoj praksi da se radi i nakon sticanja uslova za penziju, te da se pod evropskim pritiskom stalno i sve više radi na "prevođenju" neformalnog rada u službeno zaposlenje

Time je postao očigedan manjak radne snage i ceni se da su potrebe za oko 100.000 trajno angažovanih radnika iz inostranstva, te da se lako može desiti da za šest, sedam godina Srbiji bude potrebno i dvostruko više gastarbajtera. Osnova svega je drastičan pad domaće radne snage, postao je toliki da se više ne može nadomešćavati privremeno angažovanim radnicima.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Kosta

    28.07.2025 19:57
    Naravno da je plata važna motivacija ali se pribojavam da nije jedina. Mnogo njih koji se "opare" hteli bi da uživaju tako što neće ništa raditi. Nije malo onih koji su zadovoljni lakim poslom za manje para a namnožili su se i notorni neradnici koji bi da kako-tako žive na tudjoj grbači. Morali bi da promenimo odnos i prema radu i jedni prema drugima: da iskazujemo jednako poštovanje prema svakom zanimanju. odnosno onome ko ga pošteno obavlja, što podrazumeva i adekvatnu nagradu ali ne i ispunjavanje želja nezasitima. Učiti odmalena da rad, ako se čovek ne satire, nije Božja kazna i robija. Odoh u utopiju. Realnije je da ćemo se čuditi kad pre se neko iz Afrike ili Azije ovde skućio.
  • Angela

    28.07.2025 15:49
    @ Maki
    Gledaju TV, a ništa ne vide. U EU se odlično vidi kako to funkcioniše.
  • A,

    28.07.2025 15:43
    @ bežanija
    Jesi li učlanjen u biblioteku? Reklo bi se da nisi.
    Izgleda da se traže "načitani" i "oni koji vole da uče".
    Za ozbiljne fakultete "mrka kapa". Nikom "nisu" potrebni. A tako nam i jeste.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Ko pije kafu za vreme protesta?

U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.

Samo vozi

Na svakom bilbordu, u svakom televizijskom obraćanju, i u svakom kadru snimljenom iz drona koji klizi iznad prazne trake, ponavlja se ista rečenica kao zavet: Srbija je postala gradilište.

Kupi mi, tata, jedan mali rat

Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.

Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU

Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.

Psihodrama

Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.

"Sudija koja tuži"

Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.

Majne ćazzi, ko je naci?

Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.

Kraj rata (ni)je blizu

Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.

Imate li kutiju?

Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.

Sto kila krivice

Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.