Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima

"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
Foto: 021.rs
Oktobra će biti šezdeseta jesen kako devojke i mladići - nekada iz raznih krajeva Jugoslavije, potom uglavnom iz Srbije - dolaze u prostore zgrade sa brojem 165 u prelepoj voždovačkoj ulici, zvanoj po čuvenom pesniku i političaru Jovi Iliću.
 
Dolaze da studiraju političke nauke. Budući politikolozi. Ali navek tamo beše i smer na kojem su mladi zaljubljenici učili o novinarstvu. O teoriji i praksi tog zanata i te profesije. 
Možda tako zvuči, ali ipak nije reč o sinonimu. U najkraćem, ima onih koji su u toj profesiji na raznim pozicijama i funkcijama, ali nisu vični zanatu pisanja. Baš kao što ima vrsnih zanatlija, koji iz raznoraznih razloga, (više) nisu u profesiji.
 
Kroz fakultetske aule i učionice prošli su mnogi koji će docnije činiti plejadu novinarskih imena. U sva tri ključna medija: u novinama, na radiju i na televiziji.
 
Mnogi su nakon četvorogodišnjeg studiranja dobili ćagu. Diplomu. Formalno. Novinari nikada postali nisu. U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima. Lopurde teške uhvaćene na delu u besramnoj krađi imena i značenja novinarstva, te izuzetno ponosne profesije. Obični propagandisti!
Mnogi od ključnih zagađivača srpskog medijskog prostora, avaj, diplomirali na Novinarskom smeru beogradskog Fakulteta političkih nauka.
 
Kroz decenije rada mnogi predavači na FPN višestruko su se dokazali. Neki su postali i vodeća imena celog Beogradskog univerziteta. Danas, takođe. Često ih viđamo kao dominantne komentatore i analitičare vremena koje živimo. Mnogi od njih se referišu i na medije. Hrabro. Otvoreno.
 
Ali! Možda bi, bar neki od njih, mogli da učine dodatni odvažan korak i imenom i prezimenom progovore o onima koji su im prošli kroz profesorske ruke, a danas tako odvratno brukaju profesiju? 
 
Što da ne. Jeste bili su (naši) studenti, neki čak i dobri, ali valjani novinari nisu postali. Ili su ih vremenom veliki novac, karijerni položaj i potraga za društvenim statusom iskvarili? 
 
Kada vam majstor loše montira klozetsku šolju pa ona pušta sadržaj na sve strane, samo ne tamo gde je predviđeno, kažete mu u lice šta o njegovom poslu mislite. 
Poznanike još upozorite da ga nikako ne angažuju. Kada vam automehaničar montira lonac od aspuha, a iz njega glasno izlaze štetni gasovi, zamerite mu na neurađenom poslu. Neke mušterije mu i ne plate za taj fušeraj.
 
Uveren sam da bi cenjeni profesori i profesorke, asistenti i asistentkinje, docenti i docentkinje sa Novinarskog smera na Fakultetu političkih nauka trebalo javno da prozovu i imenuju one koji su izneverili studije i besramno prodali principe novinarske profesije. 
 
Važi to za aktivne predavače na FPN, kao i za one koji su već u penziji. Posebno za njih. Oni više nikome i ništa ne duguju. Sem sopstvenoj savesti...  
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • citalac

    17.03.2026 11:18
    Potpisujem svaku reč ovde. ali ja bi bio još oštriji. Propagandisti ili ti novinari su postali zlo. Praktično podstrekuju ratove. Kriju kriminal. Zaluđuju omladinu. Prave dimne zavese. I to tako dobro rade da su genijalni. BEz obzira na diplomu. Slično je i u drugim profesijama. Ekonomija se pretvorila u laganje i krađu. Markteing u obmanjivanje. Psihologija u manipulaciju. Medicina u biznis itd.... Umetnici u konceptualno satanističko NIŠTA
  • Jana

    17.03.2026 11:02
    A šta ćemo sa onima koji nikakvu diplomu nemaju, a vrlo samouvereno se zovu novinarima? Pa nas još ubeđuju da su "profesionalni i objektivni"? A svako ko zna makar osnove novinarskog posla jasno vidi da su apsolutno nestručni.
  • Realno

    17.03.2026 10:32
    OK, ali..... Ja bih pre prst uperila u urednike. A potom u narod. Pa u medijske konkurse. Pa okruženje u kojem medijski zakoni, pravila struke i etika bivaju skrajnuti. Džaba sve sa srcem naučeno na fakultetu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Trampova slava

Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.

Ogled(anje): Televizija nekad i sad

Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.

Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa

Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?

Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam

Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.

Ogled(anje): Kako se guši sloboda

Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.

Uređivanje pravosuđa

Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.

Ogled(anje): Veština razgovora

Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.

EU i SAD: Ne deli samo okean

Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.

Business as usual

Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.

Grenland je srce Amerike

Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.