Odštetni zahtevi na Koridoru 10 - samo jedan tunel skuplji za 2,8 miliona evra

Samo za izgradnju tunela Predejane na deonici Grdelica - Caričina dolina na Koridoru 10, država je izvođaču radova zbog kašnjenja za koje on nije odgovoran, isplatila odštetu od 2,8 miliona evra.
Kako piše Insajder, zbog toga je ovaj projekat umesto ugovorenih 15,2 miliona evra državu koštao 18 miliona. Već sada je izvesno da će taj iznos, kada je reč o celoj deonici Grdelica - Caričina dolina, na kraju biti dodatno uvećan jer Koridori Srbije još nisu odgovorili na sve odštetene zahteve koji su stigli.
 
U Srbiji gotovo nijedan put nije koštao onoliko koliko je ugovoreno, a jedan od glavnih mehanizama uvećanja cene radova i probijanja rokova su takozvani odštetni zahtevi. Reč je o nadoknadi štete koju traži izvođač radova zbog pomeranja ugovorenih rokova za koje nije on kriv. Kao razlog najčešće navode loše projekte koji odudaraju od situacije na terenu, a za koje je odgovorna država. 
 
Tunel Predejane nalazi se na deonici Grdelica - Caričina dolina i dug je jedan kilometar. Ugovorena vrednost izgradnje tunela Predejane bila je 15,2 miliona evra i finansirana je kreditom Evropske investicione banke. Sa isplatom odštetenog zahteva, konačna cena je oko 18 miliona evra. Prema podacima koje su Koridori Srbije dostavili Insajderu, za tunel Predejane koji je završen krajem aprila ove godine izvođaču je isplaćena odšteta od oko 2,8 miliona evra.
 
Kako se iz dokumentacije može videti, izvođač radova, bugarska firma Alijansa 10, prijavila je da su radovi kasnili 1.138 dana zbog okolnosti na koje on nije mogao da utiče i za to su tražili odštetu od oko 14,4 miliona evra. Odobreni iznos je, međutim, na kraju bio znatno manji. Procena nadzornog organa angažovanog na tom delu deonice je da su radovi opravdano kasnili 634 dana, a izvođaču je priznata odšteta od 2,8 miliona evra.
 
Kao najčešće razloge kašnjenja bugarska firma je navela nepodudaranje zatečenog geološkog stanja na terenu sa onim na osnovu koga je rađen glavni projekat. Osim toga, problema je bilo i zbog kašnjenja sa eksproprijacijom, odstupanja od prvobitno određenog dizajna tunela, pa čak i "negativnog uticaja instrukcija koje su davali inženjeri".
 
Već sada je izvesno je da će se slična situacija ponoviti i na delu iste deonice Grdelica – Caričina dolina, na kojima su poslove dobili Azvi i Trejs. Ove firme su već uputile odštetene zahteve Koridorima Srbije, ali o njima nije doneta odluka jer radovi i dalje traju.
 
Španski Azvi je dobio posao izgradnje trase i mostova od Gornjeg polja do tunela Predejane, a reč je o delu puta u Grdeličkoj klisuri na kome se srušio potporni zid. Radove na sanaciji te kosine preuzelo je preduzeće Integral. Uprkos tome ova firma je uputila odštetni zahtev, ali odluka o tome još nije doneta. Isti slučaj je i sa nadokanadom koju traži firma Trejs koja radi trasu i mostove od tunela Predejane do Caričine doline. 
 
Šteta zbog rušenja potpornog zida tri miliona evra
 
Inače, mimo odštetnih zahteva, izgradnja deonice koja prolazi kroz Grdelicu biće skuplja za dodatnih tri miliona evra, na koliko je procenjena šteta zbog urušavanja potpornog zida. Nadležni tvrde da će taj iznos morati da plati izvođač radova španska firma Azvi jer je, kako takođe tvrde, menjala projekat bez odobrenja. Da li će to biti tako znaće se nakon što se i zvanično utvrdi ko je odgovoran.
 
Ono što je činjenica jeste da javnost na brojna pitanja o ovom slučaju nije dobila odgovor.
 
Kako je bilo moguće bez znanja investitora Koridora Srbije menjati projekat, imajući u vidu da je na toj deonici angažovana firma Luis Berger kao nadzor i da je taj posao dobila na tenderu za oko 3,7 miliona evra, pitanje je na koje Koridori Srbije do danas nisu odgovorili. A ta informacija je jedna od ključnih u utvrđivanju odgovornosti.
 
Upravo zbog loših i nedovršenih projekata, mnoge investicije, pre svega infrastrukturne, država Srbija, odnosno građani, plaćali su znatno više od ugovorene vrednosti. Jer kada projekat nije dobar, odgovornost ne snosi izvođač radova već investitor, iza koga stoji država.
 
Sve to dešava se iako procedura predviđa da projekat prođe više nivoa kontrole i tehnički nadzor i revizionu komisiju nadležnog ministarstva.
  • gdfgd

    30.12.2018 17:28
    Zašto spominjete ministarku? Sve ih treba najuriti. Garantujem da se bratija ugradila i u tih 2.8 milki. Minimum 60%
  • To nije neznanje

    30.12.2018 17:19
    To je uigran sistem
    1. Ko je za to u dravnim organima lično krivično i profesionalano odgovarao?
    2. Ko je kod projektanata i izvožača lično i profesionalno odgovarao i to takođe kroz odštetne
    zahteve?
    3. Ko je iz revizionih komisija lično i profesionalno odgovarao?
    4. Šta je učinilo Pravobranilaštvo?
    5. Ko sve treba da odgovora, ako niko u državnim organima nizašta nije odgovarao?
    6. Ko sme da navede imena i stručnu spremu svih lica koja su bila uključena u neku od faza
    realizacije ovih projakata?
    7. Ko se sve pravi lud i ne radi svoj posao?

  • Normalna

    30.12.2018 17:01
    Pojava
    Bi u svetu bila da ministarka podnese ostavku i odgovara za ove gubitke...ali u zemlji srbiji za ovakvo poslovanje budes nagradjen pa ne bi cudilo da avanzuje

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija