Koliko košta diploma doktora nauka u Srbiji

Svi koji nakon završenih osnovnih studija odluče da steknu diplomu drugog ili trećeg stepena, a nisu se izborili za neko od malobrojnih budžetskih mesta, ukupno bi morali da izdvoje između 1.000 i 3.000 evra za master diplomu, odnosno 4.000 do 10.000 evra za doktorske studije, računajući sve troškove.
Koliko košta diploma doktora nauka u Srbiji
Foto: Pixabay
Najskuplji master program Univerziteta u Beogradu je Međunarodno poslovanje i menadžment, smer koji je na Fakultetu organizacionih nauka revalidiran 2017. godine i traje tri semestra. Cena ovog programa, kako se navodi na sajtu fakulteta, iznosi 3.700 funti.
 
Školarina na FON-u varira u zavisnosti od smera, a najjeftiniji koštaju oko 170.000, što je približno ceni master programa Matematičkog fakulteta, za koji je takođe potrebno izdvojiti preko 170.000 dinara, piše Danas.
 
Od 100.000 do 150.000 koštaju masteri na Saobraćajnom, Ekonomskom, Pravnom, Učiteljskom, Fakultetu političkih nauka, kao i na Filozofskom fakultetu, na kojem svi smerovi iznose oko 130.000, izuzev programa Društvo, država, tranzicija, za koji školarina iznosi preko 200.000.
 
Takođe u ovom rasponu, ali nešto jeftinije master programe imaju Poljoprivredni fakultet, Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (FASPER), kao i Fakulltet bezbednosti.
 
Među najjeftinijim fakultetima Beogradskog univerziteta su oni sa Biološkog, Rudarsko-geološkog i Geografskog fakulteta, koji master programe naplaćuju manje od 100.000 dinara.
 
Master programi traju od jednu do dve godine, a školarina se naplaćuje po godini studija.
 
Doktorske studije još skuplje
 
Nakon sticanja ove diplome, stiče se i uslov za upis doktorskih studija, koje fakulteti naplaćuju za po nekoliko desetina hiljada dinara više u odnosu na master programe.
 
Cena doktorskih studija na Arhitektonskom fakultetu tako iznosi 300.000 dinara, što ga čini najskupljim fakultetom na ovom stepenu studija, a neznatno nižu sumu novca plaćaju doktorat Fakulteta organizacionih nauka.
 
Oko 200.000 dinara koštaju doktorske studije na Stomatološkom i Građevinskom fakutetu, kao i na Farmaceutskom i Pravnom, za koji je potreno izdvojiti nešto manje novca – 175.000 i 180.000.
 
Najviši stepen studija nešto je povoljniji na Ekonomskom fakultetu, gde za tri godine školovanja studenti plaćaju različite cene, pa tako prva godina košta 201.000, druga 157.080 dok školarina završne godine iznosi 197.080 dinara.
 
Još jedan od fakulteta beogradskog Univerziteta gde su doktorske studije skuplje od proseka jeste Saobraćajni fakultet, gde budući doktori nauka godinu studija plaćaju po 200.000 dinara, a tek za nekoliko hiljada niže potrebno je izdvojiti za Matematički i Filozofski fakultet.
 
Zlatna sredina odnosno prosek cena iznosi 150.000 dinara koliko je školarina na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju – FASPER, kao i na Poljoprivrednom i Filološkom, dok je Učiteljski fakultet nešto skuplji i za doktorsko zvanje studiranje naplaćuje po ceni od 168.000, Fakultet političkih nauka 165.000, Fakultet bezbednosti sa školarinom u iznosu od 173.300 dinara i Elektrotehnički fakultet za koji je potrebno izdvojiti 173.143 dinara.
 
Na drugoj strani skale kada su u pitanju školarine doktorskih studija jesu Rudarsko-geološki i Biološki fakultet gde one iznose 100.000, kao i Geografski fakultet gde je cena za 10.000 viša.
 
Školarine nisu jedini trošak
 
Doktorske studije traju tri godine i ukoliko se ne završe u roku, plaća se i prelazak u svaku narednu godinu. Međutim, školarine nisu jedini trošak. Budući studenti master i doktorskih studija treba da imaju u vidu i plaćanje takse na izradu diploma, iste za sve fakultete – 5.000, kao i prijave ispita, što većina fakulteta naplaćuje oko 1.000 dinara po ispitu. Takođe, pri prijavi za upis plaća se po nekoliko hiljada dinara, a odmah potom tu su i troškovi samog upisa. Tome treba dodati i prijavu i odbranu master ili doktorskog rada koji se dodatno naplaćuju.
  • xyz

    06.01.2019 21:33
    šta bi bilo da nema novca
    Pitanje troškova je opravdano, pitanje "koliko košta" je tendenciozno. Imajte u vidu da pored direktnih troškova postoje i skriveni troškovi, što bi na anglosrpskom rekli tzv. oportunitetni troškovi, odnosno čega se osoba sve odrekla da bi se posvetila radu na nečemu što bi možda jednoga dana moglo da se nazove "naukom". Ako je na listi prioriteta novac, onda bismo recimo mogli da kažemo da nekoliko godina postdiplomskih studija u našoj zemlji neke može da košta i mnogo više od iznosa pomenutih u tekstu, a koje su propustili da zarade baveći se sličnim poslom u svojoj struci,. Naravno ima i drugih "troškova", ali onaj ko planira pomenute aktivnosti teško da može da im se posveti ukoliko stalno računa "troškove". Drugim rečima potrebno je da ljudi imaju entuzijazam i barem malo podrške ili unutrašnje motivacije da bi se kvalitetno posvetili bilo kom poslu. Šta je "nauka" i da li je uopšte ima, to je drugo pitanje, kao i "koliko košta" da bi neko uopšte bio u prilici da pokuša da se bavi takvom aktivnošću.
    Inače, većina komentara su u velikoj meri tačni, ali deluje da ne sagledavaju čitavu problematiku. Pozdrav svima i srećno u poslu kojim se bavite.
  • Novosadjan

    06.01.2019 15:39
    Ja mislim da doktorata treba pitati nase doktore koliko je ko platio to je realno
  • Duda

    06.01.2019 15:18
    Odgovor
    Da Nikola Tesla nije "stovren"da radi i da trpi i da se bori...na planeti bi bio mrak, zar ne? Kazes da je Nikola Tesla bio nesposoban?! Ceo svoj zivot je posvetio svom idealu i za njega je to sposobnost, a za tebe je verovatno sposobnost da posprwmis malo kucu ili imas visi kapacitet, ne znam? Evo reci za sta si TI sposobna ili sposobno stvorena po tvojim kriterijumima.Da li je sposobnost steci diplome i traziti od drugih da ti pomognu? Da li je sposoban onaj koji kao koka gleda da mu drugi daju svoje mrvice da se najede? Sta je tebi smisao i sposobnost ako nije za dobrobit covecanstva.Mozda si ti genije...ivini ako jesi, nadam se da ce generacije posle tebe cuti za to szo si postojala i bila stvorena da neko vreme provedes na planeti.Sta je sposoban u zivotu? Diplome ili remek delo ili ipak samo kao da si snalazljiv medju ljudima...hm...kako za koga

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Umro Mihailo Crnobrnja

Bivši predsednik Evropskog pokreta u Srbiji, doktor ekonomskih nauka Mihailo Crnobrnja, umro je danas u 78. godini, saopštio je Evropski pokret.