Zašto je organska hrana u Srbiji skupa?

Domaći organski proizvodi skoro pet puta su skuplji nego uvozni, a trgovci su spremni da kupe organsku hranu tek ako ih podrži država. Proizvođačima su problem i cene sertifikata.
Zašto je organska hrana u Srbiji skupa?
Foto: Pixabay
Tako izgleda vrzino kolo u kojem su trenutno domaći proizvođači organske hrane, država i trgovci. Iako se svi slažu da Srbija ima idealne uslove za razvoj ove proizvodnje, od ukupno korišćenog obradivog zemljišta, u sistemu organske proizvodnje nalazi se samo 0,4 odsto oranica, piše Blic. Proizvođači kažu da je i sa tih 0,4 odsto zemljišta problem plasirati organsku hranu i na domaće, a kamoli na strano tržište.
 
"Naša proizvodnja je u odnosu na zemlje u okruženju znatno skuplja, uvozni prerađeni organski proizvodi neuporedivo su jeftiniji i trgovci nemaju motiv da prodaju naše. Nama su konkurencija proizvođači iz Bugarske jer oni imaju veće subvencije i ne plaćaju sertifikaciju, pošto država izdaje sertifikate. Ja sertifikaciju plaćam dvostruko - za biljnu proizvodnju i preradu - a izdatak na kraju iznosi 2.500 evra. Na kraju dolazimo do toga da sam su moje šljive skuplje za 50 evrocenti do jednog evra u odnosu na uvozne. Mi kod Ministarstva konkurišemo za subvencije za proizvodnju tek kada dobijemo sertifikat i kad isplatimo kontrolnu kuću, i to od para koje objektivno mali proizvođači nemaju", priča Čedomir Đurđević, tehnolog sa 35 godina iskustva, koji već pet godina gaji organsku šljivu i to pet autohtonih sorti.
 
Čedomir plodove prerađuje u rakiju i organski namaz bez šećera i aditiva. Sve njegove proizvode dobro je ocenila struka. Oni su nagrađeni medaljama i diplomama, ali mu to nije dovoljno za stabilan plasman. Litar njegove rakije prodaje se u trgovinama po ceni od 2.000 dinara, dok se cene šljivovica, koje nisu organski proizvedene, kreću od 400 do 1.600. I ostali organski proizvodi, kojih najčešće ima na rafovima, skuplji su od konvencionalnih.
 
Tako je pola litre organskog suncokretovog ulja 299, a litar običnog staje do 140 dinara. Organsko sirće (pola litra) se prodaje za 369, a obično (litar) maksimalno staje do 70 dinara. Tegla od 360 grama organskog džema od jabuka je 200, a tegla od 750 grama konvencionalnog 210 dinara. Za 100 grama organskog kakaoa u zrnu treba izdvojiti 400, dok je cena 200 grama običnog kakaoa tek 55 dinara. Tegla organskog bagremovog meda od 250 grama košta 659, dok se kilogram običnog bagremovog meda, na primer na pijaci, može pazariti za 600 dinara.
 
"Uzorke svojih proizvoda slao sam u Češku, Slovačku, Nemačku, Austriju, Sloveniju... ali i pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mi nailazimo na barijere koje su van tog sporazuma i koje ne možemo da prevaziđemo. Dok sam pre šest godina imao 50.000 litara organske rakije, ove godine nisam preradio nijedan kilogram šljive kao organske, sva je prodata kao konvencionalna, jer smo jednostavno preskupi u odnosu organske proizvode iz uvoza", kaže Đurđević, dodajući da je dodatni problem proizvođačima to što nikada ne znaju tačan termin isplate subvencija Ministarstva poljoprivrede.
 
S druge strane, Jelena Milić iz Ministarstva objašnjava da je sadašnji model kontrole i sertifikacije takav da troškovi proizvođača refundiraju u iznosu od 50 ili 60 procenata. Po njenim rečima, Ministarstvo bi moglo da razmotri predlog proizvođača da im bude odobrena subvencija na osnovu ugovora kontrolne kuće, ali pod uslovom da odobreni novac vrate ako ne dobiju sertifikat.
 
Što se tiče trgovaca, u domaćem trgovinskom lancu koji ima 650 objekata širom Srbije, kažu da bi svakako domaću organsku hranu ponudili potrošačima, ali da moraju biti ispunjena tri uslova: "količina, kvalitet i kontinuitet".
 
"Ukoliko nas lokalna samouprava i ministarstvo prepoznaju i podrže, mi smo kao lokalna trgovina spremni da sve proizvode otkupimo, ali moramo doći do određene cene jer, iako je taj proizvod skuplji, on ipak ne može biti od konvencionalnog skuplji pet puta", kaže Desimir Tadić, suvlasnik trgovinskog lanca.
  • @Organic

    19.01.2019 08:45
    Haha duhovito receno ono sto svi pomislimo. Prva stvar je sto ne znamo zaista koliko je i da li je "organska hrana" stvarno zdravija i bolja, zasto i u cemu, a u ovako korumpiranoj zemlji druga jos vaznija stvar je sto prosto zdravim razumom znamo da je solidna sansa da zapakovano u "organska" vrlo lako moze biti isto ono sto stoji pored, jer razlike u izgledu i ukusu najcesce i nema.
  • Organic

    18.01.2019 18:31
    Zašto?
    Zato što se prska noću.
  • Tajkun

    18.01.2019 17:42
    Tako se to radi
    Bez prevara nema evara! Ko hoce da ima para mora da zna i da vara!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.