Cene kakaoa drastično pale - ali to ne znači da će čokolada u Srbiji biti značajno jeftinija
Cene kakaoa pale su na najniži nivo u poslednjih 20 meseci, čime je okončan dramatičan dvogodišnji rast koji je uzburkao tržište i pritiskao proizvođače čokolade širom sveta.
Foto: Pixabay
Prema pisanju Financial timesa, na njujorškoj berzi se kakao ove nedelje trgovao po ceni od oko 6.150 dolara po toni - što je znatno niže u odnosu na decembarski vrhunac kada je cena prelazila 12.000 dolara. U međuvremenu, cene u Londonu, koje su se skoro utrostručile u prvim mesecima prošle godine, sada su niže za oko 58 odsto u poređenju sa vrhuncem iz aprila 2024. kada su dostigle 4.262 dolara, prenosi Biznis.rs.
Analitičari kažu da ovaj pad odražava slabljenje potrošačke tražnje usled visokih cena, kao i očekivanja bolje žetve zahvaljujući povoljnijim vremenskim uslovima i višim otkupnim cenama koje su vlade u zapadnoj Africi garantovale proizvođačima.
Strahovi od nestašice sada su se delimično smirili. Prognoze za žetvu 2025–2026, koja je počela 1. oktobra, ukazuju na višak ponude u odnosu na potražnju, a bolje garantovane cene mogle bi motivisati proizvođače Obale Slonovače i Gane da prodaju svoju robu kroz zvanične kanale umesto da je krijumčare, da više ulažu u agrotehničke mere i sade nove zasade, što bi vremenom moglo povećati proizvodnju.
Kako berza utiče na srpsko tržište?
Sirovine koje Srbija uvozi za konditorsku industriju odnose se na kakao zrno i proizvode koji se od njega dobijaju - kakao masu, kakao maslac i kakao prah. Prema podacima Privredne komore Srbije, u prvih osam meseci ove godine ukupne uvezene količine ovih sirovina u našu zemlju iznosile su 9.950 tona, u vrednosti od 113,5 miliona evra.
"Prosečna cena kakao zrna pala je u odnosu na period od prvih osam meseci 2025. godine, dok su sirovine na bazi kakaoa imale rast. Generalno, svetsko tržište je uvozno zavisno od proizvodnje kakao zrna, jer su podneblja gde se gaji kakao ugrožena velikim klimatskim promenama. Tokom prethodnog perioda cene na svetskom tržištu konstantno variraju i postižu decenijske maksimume", kaže za Biznis.rs savetnik predsednika Privredne komore Srbije Veljko Jovanović.
Prema njegovim rečima, trenutna cena kakao zrna na našem tržištu kreće se oko 1.050 evra po toni i ima pad u odnosu na prosečnu cenu u prošloj godini.
"S obzirom na to da se očekuje berba tokom oktobra i novembra, najavljuju se niže cene na svetskom tržištu. Međutim, imajući u vidu niz faktora koji utiču na cenu gotovog proizvoda, odnosno čokolade, samu cenu je teško predvideti. U svakom slučaju drastični pad cene čokolade se ne očekuje", navodi ovaj sagovornik.
Zemlje iz kojih Srbija uvozi kakao zrno i druge proizvode koji se od njega dobijaju su Obala Slonovače (33,4 odsto), Francuska (20,1 odsto), Nemačka (12), Holandija (9), Peru (5,7), Gana (4,6 odsto).
Prema podacima PKS-a, najviše izvozimo u Severnu Makedoniju (67,3 odsto) i Bosnu i Hercegovinu (19 odsto).
Jovanović ističe da konditorska industrija u Srbiji predstavlja vitalan deo prehrambene industrije, sa dugogodišnjim kvalitetnim snabdevanjem domaćeg tržišta, uz tradicionalno prisustvo na inostranim tržištima.
"Jedan broj kompanija bavi se i proizvodnjom čokolade i proizvoda od kakaoa. Takođe, na našem tržištu posluje i kompanija Barry Callebaut koja se bavi proizvodnjom čokolade kao sirovine i snabdeva naše domaće proizvođače, ali i određen deo proizvodnje izvozi. Prosečno se u Srbiji godišnje proizvode oko 13.000 tona čokolade, dok se proizvoda sličnih čokoladi proizvede i do 20.000 tona", navodi sagovornik Biznis.rs.
Prema njegovim rečima, prosečna godišnja potrošnja čokolade Srbiji se kreće od oko 16.000 do 19.000 tona, sa tendencijom rasta svake godine.
"Izvoz čokolade u ukupnom izvozu konditorske industrije iznosi 12,8 odsto i u 2024. godini količinski smo izvezli 6.407,3 tone u vrednosti od 35,7 miliona evra, Za isti period beleži se pad količinski od 14,5 odsto i vrednosno od 4,5 odsto", kaže Jovanović.
Ceo tekst čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Studija: Organska proizvodnja jaja dvostruko štetnija za životnu sredinu od klasičnog uzgoja
29.07.2026.•
20
Proizvodnja organskih jaja iz slobodnog uzgoja dvostruko je štetnija po životnu sredinu od proizvodnje jaja od kokošaka koje se drže u kavezima, pokazala je nova britanska studija.
Za savršen domaći pomfrit najvažniji je korak pre pečenja: Mnogi ga preskaču
28.07.2026.•
3
Ako želite pomfrit koji je spolja zlatno hrskav, a iznutra mekan i vazdušast, postoji jedan trik koji profesionalni kuvari koriste decenijama - a mnogi ga kod kuće preskaču.
Puni sastojaka koje ne prepoznajete: Neki popularni proteinski proizvodi mogu da izazovu glavobolju i nadutost
25.07.2026.•
0
Nutricionista upozorava da neke popularne namirnice sa polica supermarketa sadrže aditive koji mogu izazvati glavobolje i nadutost.
Da li perete ove namirnice? Bakterije se mogu preneti i kada se kora ne jede
24.07.2026.•
3
Većina nas bez razmišljanja opere jabuke, paradajz ili zelenu salatu pre nego što ih pojede.
Beli luk i spanać: Zdrav tandem koji vredi češće imati na trpezi
22.07.2026.•
1
Beli luk i spanać spadaju među najzdravije namirnice, a njihova kombinacija može doneti dodatne koristi za organizam.
Vlasnik cenjenog restorana koristio mrave u desertima zbog čega bi mogao da završi u zatvoru
22.07.2026.•
1
Južnokorejski tužioci zatražili su jednogodišnju zatvorsku kaznu za vlasnika restorana sa Mišlenovim zvezdicama koji je optužen da je koristio mrave kao ukras za desert.
Kako ljuta hrana utiče na organizam i zašto neki ljudi ne mogu bez nje?
21.07.2026.•
2
Nekima je dovoljan i prstohvat bibera, dok drugi ne mogu da zamisle obrok bez ljutih papričica. Šta je to što ljutu hranu čini toliko privlačnom?
Austrijanci piju sve manje piva: Pad potrošnje 25 odsto manji u odnosu na devedesete
20.07.2026.•
2
Potrošnja piva u Austriji opada već godinama, a stanovnici te zemlje danas u proseku popiju oko 30 litara manje piva godišnje nego tokom 1990-ih, što predstavlja pad od približno 25 odsto.
Da li je majonez zaista toliko nezdrav?
20.07.2026.•
3
Majonez već godinama izaziva podeljena mišljenja. Nekima smeta njegova tekstura, drugima sastojci ili uverenje da namirnica napravljena uglavnom od ulja i žumanaca ne može biti zdrava.
Da li su kolači s voćem imalo zdraviji?
20.07.2026.•
2
Voćni kolači su mnogima prvi izbor među poslasticama jer se često smatraju lakšim i zdravijim od onih sa mnogo čokolade ili krema.
Turska i Azerbejdžan zatražili od UNESCO zaštitu baklave, druge zemlje negoduju
19.07.2026.•
4
Azerbejdžan i Turska su zajednički podneli zahtev UNESCO-u za zaštitu baklave i stavljanje te tradicionalne poslastice na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je izazvalo negodovanje brojnih zemalja.
Iako je paradajz često bleđi: Zašto je kečap jarko crvene boje?
19.07.2026.•
0
Crvena boja kečapa jedna je od njegovih najprepoznatljivijih karakteristika, ali nije zaslužan samo paradajz.
Glavna greška kojom ljudi upropaste paradajz sos
19.07.2026.•
1
Bogat i aromatičan paradajz sos jedno je od najjednostavnijih, ali i najzahvalnijih jela koje možete da pripremite.
Grci u limunadu dodaju jedan sastojak da povrate elektrolite
19.07.2026.•
10
Leti se znojenjem ne gubi samo voda, već i važni elektroliti poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma.
Ugrožena proizvodnja parmezana zbog ekstremnih vrućina
15.07.2026.•
0
Pre pedeset godina farmeri u italijanskoj regiji Emilija-Romanja tokom letnjih noći otvarali su prozore na štalama kako bi rashladili stoku.
Da mleveno meso bude još ukusnije: Primenite trik sa sodom bikarbonom
13.07.2026.•
1
Mleveno meso jedan je od najčešće korišćenih sastojaka u kuhinji i nezaobilazna je baza brojnih jela.
Objavljena lista 20 najboljih picerija u Evropi
12.07.2026.•
4
Od Londona do Zagreba, nagrade Top Pica Evropa 2026 otkrivaju najbolja mesta za pojesti picu.
VIDEO: Postali hit jer prodaju "dlakave" kroasane
12.07.2026.•
0
Jedna pekara u Pataji postala je hit na društvenim mrežama nakon što je predstavila kroasan sa crnim vlaknima nalik dlakama, koja treba da podsećaju na stidne dlake, izazvavši podeljene reakcije javnosti.
VIDEO: Ova supa se krčka već 52 godine
12.07.2026.•
1
Italijani prodaju sir koji sazreva i do 18 godina. Jedan francuski mesar nudi odreske dovoljno stare da mogu da podnesu zahtev za vozačku dozvolu.
Španske jagode među najčistijima u Evropi: Imaju najmanje pesticida u sebi
12.07.2026.•
0
Jagode uzgojene u Španiji spadaju među najmanje kontaminirane pesticidima u celoj Evropskoj uniji.
Karađorđeva šnicla slavi skoro 70 godina: Od beogradskog lokala do simbola kuhinje
11.07.2026.•
4
Pre skoro 70 godina u jednom beogradskom lokalu nastalo je jelo koje je ubrzo postalo simbol jugoslovenske kuhinje.
Komentari 4
Deni
Mile
pera
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar