Istraživanje: Većina građana apolitična, među onima sa ideološkim opredeljenjem najviše demokrata

Dve trećine građana Srbije je apolitično, antipolitično ili nema ideološko opredeljenje, apolitičnost je posebno izražena u populaciji od 30 do 39 godina, i kod više i visoko obrazovanih ispitanika.
Istraživanje: Većina građana apolitična, među onima sa ideološkim opredeljenjem najviše demokrata
Foto: 021
Kada bi izlazili na izbore, većina njih glasala bi za SNS ili građanske pokrete, pokazalo je istraživanje BIRODI-ja (Biro za društvena istraživanja), prenosi Danas.
 
Ovakvi rezultati posledica su apolitizacije medija i odsustva opozicije, predstavljanja politike kao aktivnosti koja je rezervisana za Aleksandra Vučića kao "čoveka za sve stvari" i društvene anomije, smatra Zoran Gavrilović, sociolog iz BIRODI-ja.
 
BIRODI je analizirao političke stavove građana na uzorku od 1.006 ispitanika u odnosu na određene ideologije a ne političke stranke, i to u zavisnosti od starosti, obrazovanja, informisanja i izbornog ponašanja.
 
Konačni zaključak istraživanja je da je nešto manje od od dve trećine ispitanika, odnosno 59,2 odsto a(nti)politično, dok ideološko opredeljenje ima više od jedne trećine ispitanika i među njima je najviše demokrata - 10, 8 odsto. Zanimljivo je da su, prema starosnoj podeli, građani od 30 do 39 godina statistički značajno antipolitični, dok su tridesetogodišnjaci, uz one koji su više ili visoko obrazovani, nosioci i apolitičnosti.
 
"Jako je loše što je apolitičnost najviše izražena u ovoj populaciji jer je to mlado, obrazovano stanovništvo koje bi trebalo da nosi promene u društvu. Umesto toga, oni kažu da ih politika ne zanima, da je društvo korumpirano, nema solidarnosti, empatije. Oni ne vide svoju budućnost u Srbiji. To su oni koji planiraju da odu iz zemlje", ističe Gavrilović.
 
On objašnjava da je jedan od ciljeva ovog istraživanja bio da se utvrdi veza između ideološke preferencije građana i stranaka za koje bi potencijalno glasali na izborima.
 
Utvrđeno je da među apolitičnim građanima postoje dve grupe - oni koji bi glasali za neke od građanskih pokreta i opcija, dok bi se značajan deo apolitičnih priklonio i vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci.
 
Najveći procenat apolitičnih ima među glasačima Pokreta slobodnih građana (58,6 odsto apolitičnih) i Građanskog fronta - Ne davimo Beograd, Lokalni front, Samo jako (68 odsto apolitičnih). To su uglavnom viši slojevi, mlađi i obrazovaniji građani među onima koji nemaju jasnu ideološku orijentaciju, ali ih interesuje javno delovanje i rešavanje problema građana i borba za vladavinu prava.
 
Ipak, i među glasačima SNS je značajan broj apolitičnih - njih 42,8 odsto.
 
"To su tzv. tranzicioni gubitnici iz 2000-ih. Oni su u harizmi Aleksandra Vučića našli rešenje za njihove urgentne probleme kao što su lošiji materijalni položaj i potreba za pravdom", objašnjava Gavrilović.
 
Zanimljivo je i to što u samom ispitivanju nije bila navedena ideološka opcija "demokrata", ali je deo ispitanika sebe tako predstavljao. Ovo ukazuje na značajnu identifikaciju sa Demokratskom strankom ali primetno je i da demokrate neće glasati samo za DS odnosno Savez za Srbiju, već se prelivaju i ka drugim političkim strankama i opcijama kao što je SPAS Aleksandra Šapića (49 odsto njegovih glasača su demokrate), ima ih i među glasačima SNS (10 odsto su demokrate) kao i PSG (25 odsto su demokrate) i Građanskog fronta (13,7 odsto se izjašnjava kao ideološke demokrate).
 
Visoka partijsko-ideološka identifikacija konstatovana je kod Socijalističke partije Srbije čijih 35 odsto glasača sebe vidi kao socijaliste i 12 odsto kao komuniste, Srpske radikalne stranke čijih 77 odsto glasača za sebe kažu da su nacionalisti, dok 44 odsto onih koji bi glasali za Liberalno-demokratsku partiju sebe predstavlja kao liberale.
 
Oni koji imaju osnovno i niže obrazovanje i oni stariji od 65 godina u najvećem procentu ne mogu/ne znaju da odgovore na pitanje o svom ideološkom identitetu.  Celokupni zaključak je da su građani nedovoljno obavešteni, nemaju znanja niti političku kulturu kada je ideološka orijentacija u pitanju. 
  • @M

    05.08.2019 12:45
    @M
    A diktatura ili monarhija je jos gora zato sto glas nasilne budale vredi vise nego glas pametnog/normalnog.


    @Марина
    Za zlocine su krivi zlocinci, ljudi sa imenom i prezimenom. Ko smatra da su krive nacije - taj je stvarno za psihijatriju, i to ustanove zatvorenog tipa.
    A oni koji misle da je dobro sto se odavde ljudi masovno iseljavaju (ne shvatajuci posledice, cak misleci da ce iz toga izvuci neku korist) nisu ni za psihijatriju, tu pomoci nema.
  • Kimi

    04.08.2019 19:59
    Odraz naroda je vlast koja vlada. Da li bilo koji normalan narod u Svetu moze da posle 12 godina glasa za iste one koji su nas uvukli u ratove 90ih sankcije, kriminal, ubistva, sverc, kriminalno bogacenje, medijsku manipulaciju, rasprodaju drzavne imovine za serpu sljive,... Pa naravno da moze jer jedan Vulin, Vucic, Seselj, Dacic, Canak, Tadic, Ceda, Djilas,... nikada vise ne bi vladali da narod ima samopostovanje, razum, pamcenje, svoj nepromenljivi stav kroz vreme. Jer ovom narodu samo daj malo da jede da ne bude gladan i on odmah glasa za tu vlast, odmah zaboravlja sve, oprasta sve i gubi svoj identitet. E to smo mi!
  • Долма

    04.08.2019 19:56
    Смешно
    Ово истраживањ је најобичнија глупост, и препуно је наручених измишотина.
    Јасно је да исто нема никакве везе са реалношћу.
    Из авиона се види да је у питању само патолошка жута утопија.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.