Otpad za preradu se uvozi, dok milion tona mesečno završava na deponijama i u rekama

Svakog meseca u Srbiji nastane milion tona otpada koji uglavnom završi na deponijama i u rekama.
Otpad za preradu se uvozi, dok milion tona mesečno završava na deponijama i u rekama
Foto: 021.rs

Sakupi se i preradi tek desetina, a oni koji se bave preradom otpada moraju da ga uvoze.

Prošle godine uvezli su više od 230.000 tona od kojih je 1.000 tona bio opasan otpad.

Najviše otpada uvozimo iz Turske, Mađarske i Hrvatske, a od 2011. godine uvoz je povećan 60 odsto. Istovremeno i mi smo izvezli više otpada za 40 odsto.

"Pokušavamo da pomognemo kompanijama da kroz jednu fer i transparentnu utakmicu na tržištu pre svega detektuju gde se najbolje može pronaći otpad i koje su to sirovine koje su njima potrebne", kaže za RTS Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.

Pola uvoznog otpada je papir, a uvozi se i pet-ambalaža.

"Apsurdna je situacija da imate svuda oko nas pet-boca u prirodi, a da mi kao recikleri nemamo dovoljno sirovina i primorani smo da uvozimo iz okruženja", ističe za RTS Mihail Mateski, direktor kompanije za reciklažu "Grinteks".

Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije navodi za RTS da desetine miliona evra Srbija potroši uvozeći otpad, odnosno neke vrste sirovina iz inostranstva.

"Za to vreme naša industrija reciklaže je predimenzionirana u kapacitetima, nema primarne selekcije, nema onoga što je kvalitetan materijal koji bi mogao doći u reciklažnu industriju s obzirom da je sve sahranjeno u smetlišta", dodaje Mitrović.

Trenutno se sakupi tek trećina ambalažnog otpada, a može da se reciklira sva ambalaža od vode, sokova, mleka, jogurta umesto što završava u rekama.

"Srbija će od naredne godine ući u pripremu realizacije takozvanog depozitnog sistema. Svi oni koji koriste ambalažu će imati priliku da tu ambalažu odlože na mestima gde to bude predviđeno i da za to što odlože ambalažu dobiju nekakvu korist", objašnjava za RTS Goran Trivan, ministar zaštite životne sredine.

Već se pokazalo da je tamo gde potrošači mogu da dobiju novac za limenke i flaše procenat sakupljanja ambalažnog otpada i preko 90 odsto. U Istanbulu, na primer, u zamenu za plastične boce može se dobiti karta za prevoz.

  • Verica

    06.10.2019 20:56
    Otpad za istoriju
    Ima otpada i što ne uvozimo, a reciklira se decenijama! Samo svaratite u Skupštinu!
  • /

    06.10.2019 09:43
    /
    eu ce biti luda ako opet uvali kintu za ono sta je vec dala

    da prozovemo sir olivera dulica? mada, i djilas je tu nesto umesan sa cenama kampanji.
    lepo nam je na tv-u odbrusio: sta vas briga koliko kosta bilbord olivera dulica
  • White

    06.10.2019 07:39
    Nezajazljiva potreba za uvozom svega i svacega.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija