Broj građana u Srbiji koji su za uvođenje smrtne kazne raste svake godine
Ponovno uvođenje smrtne kazne u Srbiji podržalo bi 58 odsto građana zemlje, pokazuju rezultati istraživanja objavljeni povodom 10. oktobra, Svetskog i Evropskog dana protiv smrtne kazne, piše DW.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Udruženje građana "Srbija protiv smrtne kazne", član Svetske koalicije koja se zalaže se ukidanje te kazne u zemljama u čijim zakonima ona i dalje postoji, svakog 10. oktobra objavljuje rezultate istraživanja o raspoloženju građana Srbije o tome da li bi za počinioce najtežih krivičnih dela trebalo ponovo uvesti ovakav vid kažnjavanja.
Ove godine 58 odsto građana izjasnilo se za, protiv je 25 procenata, dok je neodlučno 17 odsto. To predstavlja blagi porast u odnosu na prošlu godinu, kada je 56 odsto građana Srbije bilo za uvođenje ove kazne, protiv je bilo 24, a uzdržano 20 odsto ispitanika, piše DW.
Rezultati objavljeni u četvrtak (10.10) pokazuju da je među pristalicama Srpske napredne stranke (SNS) 65 odsto onih koji bi podržali takvu promenu krivičnog zakonika, da je neodlučnih 16, dok je protiv 20 odsto.
Među onima koji su bliski pokretu Dveri i Demokratskoj stranci Srbije, 80 odsto je za, 12 je neodlučno, a devet je protiv. Najveći deo pristalica politike Srpske radikalne stranke (SRS), njih 88 odsto, je za takav vid kažnjavanja najtežih krivičnih dela, dok je samo 12 procenata protiv.
Od 2007. gotovo svake godine rastao je broj građana u Srbiji koji su za ponovno uvođenje smrtne kazne – pre 12 godina takvu promenu krivičnog zakona podržavalo je nešto više od 30 odsto građana, a ove godine taj procenat se popeo na 58 procenata.
Tijanin zakon
Podrška građana Srbije uvođenju smrtne kazne asocira na entuzijazam kojim je 160.000 njih podržalo inicijativu fondacije "Tijana Jurić" da se donese tzv. "Tijanin zakon", a kojim se predviđa da se kazna zatvora od 30 do 40 godina zameni doživotnim zatvorom, i da oni koji su osuđeni zbog ubistva dece, trudnica i nemoćnih lica nemaju pravo na otpust posle 27 godina.
Ta fondacija pokrenula je inicijativu nakon što je silovana i ubijena maloletna devojka. Zakon je donesen u Skupštini Srbije u maju ove godine, iako prethodno o tome nije bilo javne rasprave.
"Način na koji je ove godine u Srbiji uvedena kazna doživotnog zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta za nekoliko krivičnih dela, bio je izrazito populistički", kaže za DW Vladica Ilić iz udruženja Srbija protiv smrtne kazne.
"Država se, rekao bih, krila iza inicijative 160.000 građana, zanemarujući stavove velikog dela struke, svoj Ustav i potvrđene međunarodne ugovore. Tu pre svega mislim na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Potpisi građana bili su relevantni za neka od retkih pitanja za koja to nikako ne smeju da budu – to su ljudska prava i kaznena politika", kaže Ilić.
On podseća da je u stručnoj literaturi na nekoliko mesta uvođenje doživotnog zatvora bilo opravdavano zabranom propisivanja smrtne kazne.
"Ne mogu to drugačije da razumem osim kao žal za smrtnom kaznom. Ovo i nije naročito iznenađujuće, s obzirom na to da se razlozi kojima se nekad branilo postojanje smrtne kazna danas koriste u prilog uvođenju kazne doživotnog zatvora bez uslovnog otpusta", kaže Ilić.
Pravnik i sociolog, Ivan Janković, u knjizi "Na belom hlebu", istorijskoj studiji o smrtnoj kazni u Srbiji, navodi da se najteža kazna u prvoj polovini 19. veka u Srbiji veoma često i surovo primenjivala. Tek od polovine tog veka primena smrtne kazne je nešto sužena i javljaju se prvi glasovi za njeno ukidanje. Takve ideje donosili su mladi ljudi, školovani u inostranstvu, i profesori i naučnici, koji su doprineli ograničavanju upotrebe smrtne kazne, ali ne i njenom ukidanju. U tom cilju osnovana su prva udruženja, i borba za ukidanje smrtne kazne bukvalno je trajala čitav 20. vek.
Brisanje iz krivičnog zakonika
Poslednje kazne na smrt u Srbiji izrečene su krajem 20. veka, a poslednja je izvršena 1992. u Somboru. Od 1804. godine do tada, u Srbiji i Jugoslaviji je više od 7.000 osoba osuđeno na smrt, ali nema preciznih podataka koliko je tih kazni izvršeno.
Smrtna kazna je definitivno izbrisana iz krivičnog zakonika glasanjem u Skupštini Srbije 26. februara 2002, dve godine posle pada režima Slobodana Miloševića. Tadašnja SR Jugoslavija i Srbija započele su reforme pravnog sistema radi prijema u Savet Evrope, a ukidanje smrtne kazne bio je jedan od najznačajnijih uslova.
Država ljudima nije dala pravo na život, pa mu ga ne može ni oduzeti; uvek postoji opasnost od sudske greške; smrtna kazna ne sprečava zločin – to su neki od argumenata koje u prilog ukidanja smrtne kazne na svom sajtu navodi Udruženje "Srbija protiv smrtne kazne".
Ivan Janković, jedan od najistaknutijih boraca za ukidanje smrtne kazne u Srbiji i Jugoslaviji i osnivač tog udruženja, u zaključku svoje knjige "Na belom hleb"“, navodi: "Istorija obiluje primerima zemalja koje su smrtnu kaznu ukidale pa ponovo uvodile, kao na toboganu. Zbog toga se abolicionistička akcija i dalje vodi i u onim državama u kojima je smrtna kazna ukinuta, sa ciljem da se predupredi njeno ponovno uvođenje.(...) Istorija i sudbina smrtne kazne u Srbiji se mogu posmatrati u okviru stalnog sukoba između modernizatorskih i tradicionalističkih tendencija društvenog razvoja, između modernih i tradicionalnih sistema vrednosti i obrazaca mišljenja, između prozapadne i proruske državne politike. Sve to pokazuje da je abolicija u Srbiji ne samo mlada nego i krhka biljka, koju treba pažljivo gajiti, jer bi inače prvi jači vetar mogao da je iščupa iz korena."
Priču u celosti pročitajte na sajtu DW.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Novinari N1 među učesnicima mitinga SNS: Od regrutovanja do isplate dnevnice
22.03.2026.•
3
Nekoliko dana pred miting Srpske napredne stranke (SNS), redakciji N1 javio se izvor kome je ponuđeno da dođe na skup u Beogradskoj areni.
Evropske demokrate: Vučić produbljuje odnose s Moskvom, dok koristi fondove EU
22.03.2026.•
7
Evropska demokratska partija (EDP) saopštila je da predsednik Srbije Aleksandar Vučić produbljuje veze s Moskvom, dok u isto vreme koristi fondove EU.
Bosutske šume stavljene pod zaštitu
22.03.2026.•
1
Vlada Srbije usvojila je Uredbu o proglašenju Specijalnog rezervata prirode Bosutske šume, čime je ovo područje stavljeno pod zaštitu kao prirodno dobro od izuzetnog značaja.
Privedena dvojica studenata iz Novog Pazara, određeno im policijsko zadržavanje
22.03.2026.•
4
Policija je danas privela dvojicu studenata iz Novog Pazara, a studenti i građani okupili su se tokom popodneva ispred uprave policije.
BIRODI: Na mitingu u Areni Vučić kršio Ustav i preporuke ODIHR-a
22.03.2026.•
14
Na mitingu Srpske napredne stranke u "Beogradskoj Areni" član te stranke Aleksandar Vučić je više puta oslovljen i predstavljen kao predsednik Republike.
Prijavljivanje za upis budućih prvaka preko eUprave počinje u ponedeljak
22.03.2026.•
0
Zakazivanje termina za testiranje i upis dece u prvi razred osnovne škole počinje u ponedeljak, 23. marta, na portalu eUprava, a roditeljima će usluga biti dostupna do 31. maja.
Država predložila novu uredbu o podsticajima za reciklere, oni najavili zatvaranje firmi
22.03.2026.•
1
Vlada Srbije početkom marta predstavila je reciklerima u Radnoj grupi Nacrt Uredbe o vrsti, kriterijumima, visini, uslovima i načinu dodele podsticajnih sredstava operatorima koji vrše ponovnu upotrebu otpada.
Politikolog Gogić: Srbija se više ništa ne pita na Kosovu
22.03.2026.•
13
Beograd više ne može da utiče ni na šta na Kosovu i dogovor o primeni Zakona o strancima je spasavanje onoga što se spasti može, izjavio je politikolog Ognjen Gogić u serijalu Kvaka 23 agencije FoNet.
Najavljeni data centri i superkompjuteri u Srbiji: Može li trenutna energetska mreža to da izdrži
22.03.2026.•
18
Dok predstavnici vlasti najavljuju ubrzani razvoj veštačke inteligencije, robotike i dolazak novih superkompjutera, Srbija u tu trku ulazi sa energetskim sistemom koji već sada jedva zadovoljava domaće potrebe.
Glamočić: Za poljoprivrednike će cena goria biti najviše 184 dinara, biće povećan povrat akciza
22.03.2026.•
1
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić rekao je da čak i ako cena goriva bude rasla, za poljoprivrednike će maksimalno biti 184 dinara, i dodao da će povraćaj akciza biti povećan sa 50 na 57,64 dinara.
Predsednica nemačke AfD: Prijem u EU sada nije u interesu ni Srbije, ni Nemačke, ni Evrope
22.03.2026.•
25
Predsednica stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel ocenila je da "prenagljen ili bezuslovan prijem u Evropsku uniju trenutno ne bi bio u interesu ni Srbije, ni Nemačke, ni Evrope.
AMSS: Očekuje se pojačan saobraćaj, apel na vozače da paze na motocikliste i bicikliste
22.03.2026.•
0
Na putevima u Srbiji danas se očekuje pojačan intenzitet saobraćaja, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Pošta prodaje 47 rashodovanih vozila: Ne mogu se kupiti pojedinačno, početna cena je 3,1 milion dinara
22.03.2026.•
3
Javlja licitacija na kojoj će biti ponuđeno 47 rashodovanih vozila Pošte Srbije održaće se u utorak, 31. marta u Beogradu, Ugrinovačka 210b
Da je sutra referendum za ulazak Srbije u EU - evo kako bi građani glasali
22.03.2026.•
77
U slučaju referenduma o članstvu Srbije u EU, među ispitanicima koji su se izjasnili da bi izašli na referendum (85,3 odsto uzorka), većina njih (41,6) bi glasala za članstvo Srbije.
U Srbiju se vratilo ukupno 300 medicinara: "Dolaze u velikom broju"
22.03.2026.•
40
Ministarstvo zdravlja navodi da je nastavljen povratak zdravstvenih radnika u Srbiju i da se preko Kancelarije za saradnju sa dijasporom u našu zemlju vratilo još 14 medicinskih radnika.
Ruski ministar u Beogradu: Zbog prethodne posete Ursula fon der Lajen otkazala susret sa Vučevićem
21.03.2026.•
42
"Srbija će biti uz Rusiju", poruka je zvaničnika Beograda dan nakon što su Sjedinjene Države upozorile na ulogu Rusije u destabilizaciji Zapadnog Balkana.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - šta još znate
21.03.2026.•
16
Novi 021.rs dnevni kviz stiže da vas razonodi.
MUP: Na skupu SNS oko 70.000 građana - u "Beogradskoj areni" i oko nje
21.03.2026.•
87
Predizborni miting "Za Srbiju, za našu porodicu" Srpske napredne stranke (SNS) održan je u Beogradskoj areni, a počeo je oko 16 časova muzičkim programom u kojem su nastupali uglavnom izvođači narodne muzike.
Šabić: Oduzimanje novca od donacija studentima još jedan primer nezakonitog postupanja policije
21.03.2026.•
10
Advokat Rodoljub Šabić ocenio je da slučaj u kom je policija od studenata zaplenila oko dva miliona dinara predstavlja još jedan u sve dužem spisku zabrinjavajućih primera nezakonitog postupanja policije.
Profesor Šumarskog fakulteta: Na vreme početi nabavku drvnog peleta
21.03.2026.•
2
Profesor na Šumarskom fakultetu Branko Glavonjić poručio je građanima da na vreme počnu sa nabavkom drvnog peleta tokom cele godine i da kupovinu rasporede po mesecima, kako bi se troškovi ravnomernije rasporedili.
Komentari 21
Predlog
Da li ste zato da ovog građanina smaknemo i na koji način?
I dole lepo ponuđene odgovore za nekoliko vrsta smrti i jedna kućica za NE.
I sve rešeno.
Nemanja
Primer ti je odlican, ja bih samo dodao da doticni, koji je sa 20 i nesto godina silovao i ubio DETE (kao recimo onaj od pre par godina, sto je dosao na decji rodjendan da "odabere", pa je prvo silovao cetvorogodisnju devojcicu da bi joj na kraju razbio glavu kamenom), treba takvu kaznu da sluzi bez hrane, vode i sa minimalnom kolicinom odece na sebi.
Molim sve koji se ne slazu sa smrtnom kaznom da deo u zagradi procitaju jos koji put. Hvala.
dule
Omerović
Ono što je društvu korisnije od smrtne kazne jeste doživotna robija za najteže zločine. Takve zločince treba maksimalno iskoristiti za obavljanje teških fizičkih poslova. Primera radi, nekoga ko je sa recimo 20 i nešto godina silovao pa ubio dete, takav barem narednih nekoliko decenija može na leđima iznositi drva iz šume, čistiti zapuštene kanale DTD, lopatati ili već nešto slično...
Skroz pogrešno. Osobe koje su počinile tako monstruozne zločine treba zatvoriti na taj način da predstavljaju što manju opasnost za pošten svet i radnike u zatvorima. Pri tom bi bilo dobro i da se uvedu u program istraživanja radi prevencije takvih zločina u budućnosti.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar