Srbija do sada dobila 36 ambasada i rezidencija bivše SFRJ

Od ratifikacije Sporazuma o pitanjima sukcesije do danas, od raspoložive 123 nepokretnosti, nominalne vrednosti 265,9 miliona dolara, raspodeljeno je 85.
Srbija do sada dobila 36 ambasada i rezidencija bivše SFRJ
Foto: Pixabay
Srbiji je do sada pripalo 36 nepokretnosti, a svim ostalim državama sukcesorima 49. Republika Srbija, prema Sporazumu, od navedenih vrednosti ima pravo ukupnog učešća u visini od 39,5 odsto. Bosni i Hercegovini pripada 15 odsto, Republici Hrvatskoj 23,5, Severnoj Makedoniji osam, a Republici Sloveniji 14 odsto.
 
Nakon poslednjeg sastanka Mešovitog komiteta za raspodelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ, održanog u julu u Beogradu, Srbiji su pripale nepokretnosti bivše Jugoslavije u Ženevi (misija), Frankfurtu (generalni konzulat), rezidencija u Braziliji, ambasada i kuća u Harareu i rezidencija u Konakriju.
 
U Ministarstva spoljnih poslova za "Blic" kažu da je u toku i proces zajedničke prodaje objekata bivše SFRJ u Njujorku (2), Tokiju, Bonu i Bernu.
 
"Do sada je realizovana prodaja tri objekta - rezidencijalnog stana u Njujorku (ukupna kupoprodajna cena bila je 12,1 milion dolara), ambasade/rezidencije u Tokiju (1,85 milijardi japanskih jena – oko 15,3 miliona evra) i ambasade u Bonu (3,72 miliona evra). U procesu oglašavanja su i Stalna misija u Njujorku (na Petoj aveniji) i ambasada/rezidencija u Bernu, pri čemu je vrlo nezahvalno prognozirati u kom roku bi ovaj proces mogao da bude okončan", kažu u Ministarstvu, uz napomenu da to zavisi od lokalnog tržišta nekretnina i adekvatnosti ponuda od strane potencijalnih kupaca.
 
Generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Veljko Odalović rekao je medijima nakon 19. sastanka Mešovitog komiteta za raspodelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ, koji je održan početkom jula u Beogradu, da su stan na Petoj aveniji u Njujorku i objekat u Bernu dva najteža pitanja.
 
"Ova dva objekta imaju veliku vrednost, 40 miliona za Njujork i desetak miliona za Bern. To je za nas veliki teret jer držimo komplekse u kojima imamo po 2.500 kvadrata, a imamo malo ljudi, dok s druge strane ne možemo da investiramo jer nisu naši", naglasio je tada Odalović.
 
Aneks B Sporazuma o sukcesiji odnosi se na diplomatsku i konzularnu imovinu bivše SFRJ, a nominalna vrednost 123 objekta (prema Dodatku Aneksa B) od 265,9 miliona američkih dolara, prema navodima Ministarstva spoljnih poslova ne odgovara aktuelnim tržišnim vrednostima.
 
Kako je tekla raspodela
 
U dosadašnjoj raspodeli diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ, Srbija je dobila ambasade u Helsinkiju, Pragu, Sofiji, Rimu, Budimpešti, Meksiku, ambasadu i rezidenciju u Atini, rezidencije u Kanberi, Londonu, Lisabonu, Otavi, Vašingtonu, Ankari, zgrade generalnih konzulata u Sidneju i Solunu, dva stana u Trstu, kuća u Ankari, plac u Istanbulu, konzularno odeljenje u Budimpešti i vojnu misiju u Berlinu. U martu 2012. Srbiji su pripali i objekti u Peruu, Venecueli, Egiptu, Ugandi, Kongu i Zambiji.
 
Hrvatska je dobila ambasade u Beču, Hagu i Lisabonu, rezidencije u Helsinkiju, Madridu, Stokholmu i Oslu, generalni konzulat u Torontu i dva stana u Trstu.
 
Bosni i Hercegovini sukcesijom su pripale ambasade u Ankari, Madridu, Otavi i Oslu, rezidencije u Budimpešti i Beču, kuća u Vašingtonu i stan u Milanu. BiH je preuzela i ambasade u Velikoj Britaniji, Keniji i Alžiru, koju deli sa Hrvatskom, a pripalo joj je i obeštećenje za objekat u Egiptu.
 
Sloveniji sada pripadaju rezidencija u Rimu i zgrade generalnih konzulata u Celovcu i Milanu, a Severnoj Makedoniji ambasada u Kanberi (Australija), deo diplomatsko-konzularnog predstavništva u Atini (konzularno odeljenje), generalni konzulat u Cirihu i stan u Rimu.
 
Sledeći sastanak početkom 2020.
 
U Ministarstvu spoljnih poslova Srbije navode da je preostalo da se raspodeli još 28 objekata iz Dodatka Aneksa B, uključujući i jedan broj objekata koji će verovatno biti otpisan - imajući u vidu njihov sporan imovinsko-pravni status. Nakon rešavanja podele takozvanog velikog diplomatskog kompleksa u Braziliji, otvorena su i pitanja podele velikih diplomatskih kompleksa u Moskvi i Nju Delhiju.
 
Naredni sastanak Mešovitog komiteta načelno je planiran za prvi kvartal 2020. godine u Sarajevu.
  • Ivana Ilov

    21.10.2019 13:00
    Ilirska cesta 12
    Slovenski politicar Zmago Jelincic je imao pravo kad je rekao: da Jadransko more i otoci i priobalje nisu nikad bile samo Hvatske nego Juoslovensko Jadransko more i treba podijeliti posteno svim republikama otoke i more jednako. Amen.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Poslanica Nastasja Baković podnela ostavku

Odbor Skupštine Srbije za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja danas je konstatovao da je narodna poslanica Nastasja Baković (25) podnela ostavku na tu funkciju.