Kako prenosi portal
"Srbija danas", Srbija je tokom mandata ministra prosvete Mladena Šarčevića stavljena u status "pod nadgledanjem" i od nas kao članice je traženo da otklonimo primedbe u naredne dve godine kako bismo povratili punopravno članstvo u ovoj instituciji.
Ministar je upravo zato formirao Nacionalno telo za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju Srbije, na čelu sa predsednikom Upravnog odbora Simom Avramovićem i direktorkom Jelenom Kočović, koje je imalo zadatak da otkloni nedostatke i povrati status punopravnog članstva Srbije u ovoj organizaciji.
Izbacivanjem iz članstva iz Evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju značajno se otežava postupak priznavanja srpskih diploma u zemljama EU jer je članstvo u ovoj organizaciji garancija kvaliteta visokog obrazovanja.
S druge strane, NAT na svom sajtu u svom saopštenju
od 1. marta tvrdi da će se priznavanje naših diploma vršiti na isti način kao i do sad.
Spisak stvari koje je ENQA tražila od Srbije je poduži:
- Što posete recenzentskih komisija nisu duže nego traju po nekoliko sati umesto i po nekoliko dana kako bi se na terenu mogli videti svi bitni segmenti vezani za akreditaciju koje je visokoškolska ustanova pripremila.
- Možda najbitnija zamerka je da se više pažnje pridaje birokratiji nego što se stavlja akcenat na kvalitet visokog obrazovanja.
- Bitno je istaći da su nam zamerili i što nisu podjednaka prava za sve i što se primećuje da postoji dominacija malog broja institucija u postupku akreditacije dok se nečije mišljenje i ne čuje iako se proces akreditacije odnosi i na njih.
- Drugostepeni organ je Nacionalni savet, dok ENQA traži da drugostepeni organ kome se stranke u postupku mogu žaliti bude formiran u okviru NAT.
- Zamerili su i to što direktor nije osoba sa punim radnim vremenom već je i angažovana u visokoškolskoj ustanovi čime se ne može postići puna nezavisnost.
- Traženo je da se i utvrde realni troškovi akreditacionog procesa jer oni značajno opterećuju visokoškolske ustanove, tako na primer imamo recenzente koji dobiju i po 100 hiljada dinara za nekoliko sati rada, što je previše i nije realno a značajno opterećuje visokoškolsku ustanovu.
- Potrebno je da se uradi mnogo više kako bi postojali jedinstveni kriterijumi ishoda akreditacionog procesa, kako bi odluke koje donosi Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta bila podjednaka za sve učesnike u postupku akreditacije, a ne kao do sada da različita pravila važe za različite visokoškolske ustanove.
- Jedna od najvećih primedbi je i netransparentnost procesa akreditacije, što znači da postoji mogućnost da bude visok stepen korupcije. Primećeno je i da se izveštaji o akreditaciji ne objavljuju na sajtu NAT. Takođe, ne objavljuju se ni spiskovi recenzentskih komisija, kao ni kompletni zapisnici sa sednica.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 51
Gaga
Pun kufer takvih institucija i fakulteta što po Novom Sadu, Beogradu, što po selima širom bivše Juge, a sa kojima šuruju i profesori sa državnih fakulteta.
Komercijalizacija obrazovanja se svela kupovinu žita ispod stola i obrazovne programe, koji nemaju nikakvog smisla.
Tzv. preletačevići koji su u svakoj čorbi, mirođija, samo da je njihovom dupetu lepo i da im je što lakše imaju dupe za svaku stolicu i svima normalnima obaraju vrednost diplome u Srbiji zahvaljujući tome što im je omogućeno da plate svoj neuspeh i nesposobnost.
B
Recicete da sam uskogrud, da gledam samo svoju dobrobit. To je tacno, tome me je Srbija naucila. Zelim Srbiji jos mnogo godina pod ovako dobrom vlascu kao sto je naprednjacka. Ogromna vecina ljudi u Srbiji nije zasluzila bolje, naprotiv.
Kavurma
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar