Za oporavak privrede 5,1 milijardi evra, svim punoletnim građanima po 100 evra

Ministar finansija Siniša Mali predstavio je paket mera, vredan 5,1 milijardu evra, kao pomoć privredi Srbije pogođenoj virusom korona.
Vlada će direktno pomoći svim preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima u iznosu od tri minimalne zarade po zaposlenom. Uslov je da preduzeće nije otpustilo više od 10% zaposlenih od uvođenja vanrednog stanja, ali se ovaj uslov ne odnosi na zaposlene na određeno kojima ugovor ističe tokom vanrednog stanja. Novac će biti uplaćen svakom zaposlenom, a ne poslodavcima - firmama.
 
Jedna od mera je i odlaganje plaćanja poreza i doprinosa za sva privatna preduzeća tokom trajanja vanrednog stanja.
 
Takođe, svim punoletnim građanima će biti uplaćena direktna pomoć od 100 evra, u dinarskoj protivrednosti.
 
"Ova kriza nije kriza koja je izazvana u Srbiji, ovo je globalna kriza sa kojim se suočavaju svi u svetu. Srbija ovu krizu čeka i bori se nikad jača. Imamo dovoljno novca. Želimo da najveći teret krize država preuzme za sebe", naveo je Mali. 
 
On je podsetio da ovo nisu prve mere koje je Vlada preduzela, te je podsetio da je još pre dve nedelje donela odluku da svim zdravstvenim radnicima poveća plate, kao i jednokratnu pomoć penzionerima od 4.000 dinara. Narodna banka je donela kao odluku i moratorijum na kredite, podsetio je Mali.
 
Ovo su četiri mere koje je ministar predložio za oporavak privrede:
 
Prvi set mera
 
Prvi set predloženih mera pretpostavlja u najvećem delu odlaganje plaćanja dospelih poreskih obaveza, uz kasniju otplatu na 24 rate, najranije od početka 2021. godine.
 
Odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade sprovodi se u cilju obezbeđenja likvidnosti, održanja privredne aktivnosti i zaposlenosti. Odlaže se i plaćanje akontacija poreza na dobit u drugom kvartalu. Ukupan procenjen efekat ovih mera iznosi oko 161 milijardi dinara, odnosno 2,9 odsto BDP, u periodu trajanja od tri meseca.
 
Odlaganje plaćanja poreza na zarade i doprinose za privatni sektor, tokom trajanja vanrednog stanja, uz kasniju otplatu nastale obaveze u ratama sa početkom najranije od 2021. godine. Ova mera za cilj ima povećanje likvidnosti svih privrednih subjekata u privrednom sektoru koji isplaćuju zarade zaposlenima.
 
Takođe, ova mera se odnosi na odlaganje plaćanja poreza na prihod od samostalnih delatnosti svih preduzetnika. Povećanje likvidnosti se ogleda u odlaganju plaćanja troškova poreza i doprinosa na zarade.
 
Svi poslodavci koji se opredele da koriste ovu meru mogu da koriste odlaganje plaćanja troškova poreza i doprinosa na zarade do početka 2021. godine, a nakon toga se ostavlja mogućnost daljeg odlaganja plaćanja ovih troškova najduže do 24 meseca bez obaveze plaćanja kamate na zahtev poreskog obveznika. Uslovi ovog daljeg odlaganja biće dodatno precizirani. Osnovni uslovi za primenu ove mere su identični za sve poslodavce, bez obzira na njihovu ekonomsku snagu.
 
Odlaganje plaćanja akontacija poreza na dobit u drugom kvartalu. Mera ima za cilj povećanje likvidnosti poreskih obveznika putem odlaganja plaćanja akontacija za porez na dobit za 2020. godinu koje dospevaju u drugom kvartalu 2020. godine. Osnovni uslovi za primenu ove mere su identični za sve obveznike poreza na dobit bez obzira na njihovu ekonomsku snagu. Za poreske obveznike na koje se mera odnosi, osnovni uslovi za primenu su identični bez obzira na ekonomsku snagu konkretnog poreskog obveznika.
 
Oslobađanje davalaca donacija od obaveze plaćanja PDV-a. Osnovni cilj ove mere je da se od plaćanja PDV oslobode oni donatori koji svoje proizvode, odnosno proizvode čijim prometom se bave doniraju ustanovama koje su neposredno uključene u aktivnosti koje imaju za cilj sprečavanje širenja i lečenje građana od bolesti Кovid-19. "Smatramo da je propisivanje ove mere potpuno primereno okolnostima, kao i da uslove za primenu ove mere treba propisati na način koji će onemogućiti bilo kakve zloupotrebe".
 
Drugi set mera
 
Drugi set mera odnosi se na direktna davanja preduzećima, isplatu pomoći u visini tri minimalne zarade za preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća, odnosno subvencije 50 odsto minimalne zarade velikim preduzećima, čiji zaposleni su poslati na prinudni odmor, zbog smanjenog obima poslovanja ili potpune obustave rada. Efekat ove mere procenjuje se na oko 1,8 odsto BDP.
 
Direktna pomoć preduzetnicima koji se paušalno oporezuju i koji plaćaju porez na stvarni prihod, mikro, malim i srednjim preduzećima u privatnom sektoru - uplata pomoći u visini minimalca (za vreme trajanja vanrednog stanja) i za velika preduzeća uplata pomoći u visini 50 odsto minimalca za zaposlene kojima je rešenjem utvrđen prestanak rada (član 116 i 117. Zakona o radu).
 
Kod ovog seta mera je napravljena razlika u načinu primene po osnovu ekonomske snage obveznika. Naime, pošlo se od pretpostavke da su privredni subjekti koji su razvrstani kao velika privredna društva imaju značajno veću ekonomsku snagu u odnosu na preduzetnike, mikro mala i srednja pravna lice. U skladu sa navedenim, preduzetnicima, mikro, malim i srednjim pravnim licima je data ekonomska pomoć u visini neto minimalne zarade za svako lice koje kod njih ima status zaposlenog.
 
Za pravna lica koja su klasifikovana kao velika, pomoć je opredeljena srazmerno broju lica koja ovi poslodavci zadržavaju u radnom odnosu iako je za radom tih lica privremeno prestala potreba. Shodno tome, ovaj set mera je usmeren na to da država efektivno podnese deo tereta isplate naknada zarada licima za koje je nastupio prekid rada, a koja poslodavci - velika pravna lica zadržavaju u radnom odnosu.
 
U vezi sa primenom ove mere, posebno bi trebalo imati u vidu da se ne ulazi u poslovnu politiku poreskih obveznika - velikih pravnih lica, niti se ograničava broj zaposlenih kojima se utvrđuje prekid rada (ali ne i prekid radnog odnosa), niti se na bilo koji način utiče na obim prava koji zaposleni ostvaruju u toku prekida rada.
 
S druge strane, predloženim merama poslodavci se u dovoljnoj meri stimulišu da održe postojeći nivo zaposlenosti, dok se u slučaju preduzetnika, malih, mikro i srednjih pravnih lica, većim obimom prava dodatno jača likvidnost u cilju održavanja poslovanja, odnosno odustajanja od pokretanja postupaka prestanka obavljanja poslovanja.
 
Treći set mera
 
Cilj trećeg seta mera je očuvanje likvidnosti privrednih subjekata u uslovima ekonomske krize očekivane tokom i po okončanju vanredne situacije prouzrokovane pandemijom koronavirusa. Ovim programom Vlada Srbije, kako navodi, želi da minimizira spoljne uticaje (pad tražnje, prekid lanaca snabdevanja i dr.) i njihove posledice (smanjene zaposlenosti, nelikvidnost i dr.) na poslovanje srpske privrede.
 
Program predviđa dve mere: 
 
- program za dodelu kredita za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za kompanije iz segmenta preduzetnika, mikro, malih i srednjih privrednih subjekata, poljoprivrednih gazdinstava i zadruga koji su registrovani u relevantnom registru preko Fonda za razvoj Republike Srbije, 
 
- garantne šeme za podršku privredi u uslovima Kovid-19 krize za kredite za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za kompanije iz segmenta preduzetnika, mikro, malih i srednjih privrednih subjekata, kao i poljoprivrednih gazdinstava preko komercijalnih banaka koje posluju u Srbiji.
 
Ukupna vrednost programa predviđenih ovom merom iznosi 264 milijarde dinara (oko 2.2 milijarde evra).
 
Program finansijske podrške privredi Fonda za razvoj Republike Srbije
 
U cilju očuvanja stabilnosti finansijskog i privrednog sistema, Republika Srbija će preko Fonda za razvoj obezbediti program za dodelu kredita za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za kompanije iz segmenta preduzetnika, mikro, malih i srednjih privrednih subjekata, poljoprivrednih gazdinstava i zadruga tj. privrednim subjektima iz sektora proizvodnih i uslužnih delatnosti registrovanih u relevantnom registru, čime će se na tržištu obezbediti 24 milijarde dinara (oko 200 miliona evra) novih plasmana.
 
Sredstva po ovom programu ne mogu se koristiti za finansiranje organizovanja igara na sreću, lutrije i slične delatnosti, trgovinske delatnosti, prometa naftom i naftnim derivatima proizvodnje i prometa bilo kog proizvoda ili usluge koje se prema domaćim propisima i međunarodnim konvencijama i sporazumima smatraju zabranjenim.
 
Četvrti set mera
 
Odnosi se na direktnu pomoć građanima - svim punoletnim građanima će biti uplaćena direktna pomoć od 100 evra, u dinarskoj protivrednosti, po završetku vanrednog stanja, za šta je izdvojeno 70 milijardi iz budžeta, najavio je Mali.
  • Dusan

    01.04.2020 21:56
    Inostranstvo
    Vi sto ste u inostranstvu ni ne treba da dobijete 100 eu . Ovo je pomoc Srbskoj privredi a ne stranoj . Mada nema nista od toga
  • Lazinikije

    01.04.2020 17:10
    A sta ce mo mi trenutno u inostranstvu? Kako mi da dodjemo do tih 100eur? Mogu li poreskoj poslati SWIFT ??

    ;)
  • Ana

    01.04.2020 15:16
    Preporuka
    U mnogo razvijenoj zemlji, zovete lekare, a niko se ne pojavi da vas obidje. Primer ste za Evropu. Samo vi u Srbiji mislite da je van granica Srbije sve bolje. A nije tako. Pitala bih svakog gradjanina Srbije, ako stranac dobije otkaz u firmi, drzava mu placa nadoknadu odredjeni procenat. Ali ako lo lice mora da plati zakup stana gde zivi 1000€, od cega ce ziveti? Molim odgovore.


    Srdacan pozdrav svima, iz inostranstva. Iz ekonomski razvijene zemlje.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija