Pozicija Srbije prema krizi u Ukrajini u ovom trenutku je optimalna i nije mogla biti drugačija, smatra istraživač-saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Miloš Petrović.
On dodaje da se u ukrajinskoj krizi ogleda nedovršenost politike istočnog partnerstva Evropske unije (EU).
Srbija je verbalno, simbolički, politički osudila napad na Ukrajinu i podrivanje principa međunarodnog prava, vodeći se svojim vlastitim razlozima očuvanja teritorijalnog integriteta, dok sa druge strane nema nameru da uvodi sankcije Rusiji, podsetio je Petrović u FoNetovom serijalu Agreman.
U ovom trenutku, dodaje on, to jeste optimalno rešenje, ali dinamika ukrajinske krize će nametati dalje pritiske i teško je prognozirati u kojem pravcu klatno može da ode.
U međunarodnim odnosima, rekao je Petrović, kada je neki akter suočen sa više nepopularnih poteza, radi se "kost-benefit" analiza da bi se videlo gde se manje gubi ili negde dobija.
Kako je ocenio, sankcije EU prema Rusiji do sada su pokazale ograničeno dejstvo, imajući u vidu da su uvedene pre osam godina, ali su nova četiri paketa restriktivnih mera demonstrirala jedinstvo članica Unije.
On postavlja ipak pitanje da li se na vojne aktivnosti može adekvatno odgovoriti spletom ekonomskih, energetskih i sličnih sankcija. Znalo se i pre nego što se ovo dogodilo da vojnog odgovora neće biti, jer su i NATO i EU jasno rekli da neće direktno intervenisati u Ukrajini, što je uticalo na nepovoljnu dinamiku krize, predočio je Petrović.
On podseća na to da se Rusija u proteklih osam godina, kada su prvi put uvedene sankcije, potrudila da imunizuje svoju privredu na spoljne pritiske i donekle se pripremala na ovakav tip odgovora. Nema dobitnika ovih sankcija, dodaje on i tumači da je to iznuđen potez EU, što je strateška manjkavost Unije, jer ona nije akter u domenu tvrde moći.
Ona ima svoje limite i spoznala je svoja ograničenja u bezbednosno-vojnom delovanju, rekao je Petrović, koji predviđa da bi ova kriza mogla biti skretnica u smeru jačanja evropskog bezbednosnog identiteta.
Petrović ovu krizu smatra i rezultatom nedovršene strategije EU za istočnoevropski prostor, podsećajući da je još 2008. godine koncipirana dimenzija Istočnog partnerstva. Ona je koncipirana tako da se ostvari što veći uticaj EU u postsovjetskom prostoru, ali ta ideja je puna manjkavosti i nedovršenosti da ni zemlje kojih se to tiče, Ukrajina, Moldavija i Gruzija, ne znaju konačni ishod tog partnerstva.
To je i posledica nedorečenih odnosa sa Rusijom, ocenio je Petrović i naglasio da je to višeslojna tematika u mirnodopskim okolnostima, a kamoli kada postoji rat u kojem je EU inferiorni igrač.
Petrović upozorava da je situacija otišla predaleko da bi bilo elegantnog izlaza za strane u sukobu i predviđa da, u slučaju postizanja nekog primirja, to ne bi imalo perspektivu dugoročnog mira, jer osnovni razlozi za izbijanje krize nisu rešeni.
Versajska deklaracija lidera EU je odškrinula vrata sa prepoznavanje evropske perspektive Kijeva, navodi on, ali ponavlja da nema vojne pomoći Ukrajini. Na pitanje da li je EU "istekao rok" jer je u kratkom periodu imala dva sukoba na svojoj teritoriji, Petrović je odgovorio da postoji svojevrsni deža vi sa devedesetim godinama.
Kako je ukazao, imamo opravdanje postojanja NATO i EU i njihovog angažovanja, ali samo za države članice ta dva saveza, dok se na zemlje, poput Ukrajine, koliko god imale bliske odnose, to ne odnosi.
Ukrajina je nesrećan primer granica međunarodnih savezništava, zaključio je Petrović.
Svet se nije udubio u problem kad su nas bombardovali. Nikog to nije zapravo zanimalo, mi smo nebitni. Amerika sve diktira i hoce da Evropu uvuce u rat, a oni ce gledati izdaleka. Kad Evroa dovoljno oslabi- sve preuzima Amerika. To im je san, da vladaju svetom. A posle Hitlera su pobili najvise ljudi u svetu.
Ima mnogo kompetentnijih ljudi u Srbiji koji mogu da realno ocene dogadjanja i stavove, od vaseg istrazivaca i njegovog misljenja. Mogli ste da odete i na neku novosadsku pijacu po misljenja, isto bi vam izgledao clanak.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Politički konsultant Dušan Milenković ocenio je da skupovi održani tokom vikenda, na Vidovdan i dan posle, nisu doneli ništa naročito novo, ali da su pokazali stanje u kojem se nalaze i vlast i studentski pokret.
Skulptura vage sa dva tasa, "Terazije", postavljena je tokom noći na kružnom toku na Terazijama u Beogradu, kod skretanja za Prizrensku i Balkansku ulicu.
Ovogodišnji Beograd Prajd biće održan pod sloganom "Ima mesta za sve nas", što je bio i slogan prvog Prajda u Srbiji održanog pre 25 godina, saopštio je "Beograd Prajd".
Slaviša Kokeza, bivši predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) i istaknuti član SNS-a, angažovao je kriminalce da zaprete i fizički napadnu proslavljenog fudbalera Nemanju Vidića.
Vlast u Srbiji kreiranje spoljnih neprijatelja predstavlja ključni mehanizam opstanka na vlasti i skretanja pažnje sa unutrašnjih afera i, kako je naveo, kolapsa institucija.
Vrhovno javno tužilaštvo Srbije obećalo je Poljskoj saradnju u potrazi za odbeglim Marćinom Romanovskim, optuženim u Poljskoj za zloupotrebu položaja zamenika ministra pravde i mahinacije sa novcem iz državnog fonda.
Direktor Kliničkog centra u Nišu Milan Lazarević saopštio je da će od danas, 30. juna građani moći da prijave probleme, primedbe ili zatraže pomoć od njega ili pomoćnika pozivanjem jednog od pet mobilnih telefona.
Narodni pokret Srbije (NPS) predstavio je program za privredu "Srbija sutra" koji podrazumeva, posle smene vlasti, razvoj domaće privrede, poštenu državu bez korupcije, ravnomerni regionalni razvoj i drugo.
Savet REM-a neće početi sa radom ni nakon što je Odbor za kulturu i informisanje pozvao četiri člana da povuku svoje ostavke od decembra prošle godine.
Na mere jednokratne pomoći penzionerima, koje je predložio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, reagovale su pojedine opozicione stranke, ocenjujući da je reč o pokušaju kupovine podrške.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je večeras u obraćanju građanima govorio o raznim temama, od jednokratne pomoći penzionerima, moguće ostavke krajem jula do turističkih vaučera koje će proveravti BIA.
Prvi nalazi monitoringa zasada maline širom Srbije pokazuju da postoje slučajevi u kojima stvarno stanje na terenu nije u potpunosti usklađeno sa podacima koji se vode u evidencijama.
U julu je došlo do uobičajenog povećanja cena cigareta za 10 dinara zbog rasta specifične akcize. Elektronske cigarete i nesagorevajući duvan takođe podležu godišnjem povećanju akciza, koje će rasti do 2030. godine
Komentari 6
Ruza
Goran
Kakve veze imaju antiruski protesti sirom sveta sa zapadnim medijima?
Eno ti na youtube-u gomila video zapisa.
Lacika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar