Koliki je uticaj ruskog bezbednosnog sektora u Srbiji?

Uticaj koji Rusija ima u bezbednosnom sektoru u Srbiji često je prisutan uz punu saglasnost srpskih vlasti, smatraju sagovornici Demostata.
Koliki je uticaj ruskog bezbednosnog sektora u Srbiji?
Foto: Pixabay
Pojedini analitičari navode da je upravo ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin čovek za vezu sa ruskim bezbednosnim sektorom.
Uz podsećanje na medijske navode da su Srbija i Rusija navodno formirale radnu grupu za zajedničku borbu protiv "obojenih revolucija", direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku Predrag Petrović je rekao da se vide posledice delovanja na zajedničkim ciljevima i interesima.
 
"Postoje informacije da su neke ekstremne desničarske organizacije, grupacije i pojedinci finansirani iz Rusije i preko oligarha Konstantina Malofejeva, ali mnogo je bitnije šta vlasti u Srbiji rade da bi se to sprečilo", ukazao je Petrović.
"Ne rade ništa, to koriste za svoje svrhe, dozvoljavaju usmeravani uticaj Rusije kako bi se Zapadu predstavili kao jedina moguća zdrava vlast", ocenio je.
 
Teško je proceniti koliki je tačno uticaj Rusije na bezbednosni sektor u Srbiji, ističe Petrović, ali taj uticaj je često prisutan uz jasnu saglanost srpskih vlasti.
 
Režim svakako direktno kontroliše određeni broj ekstremno desničarskih organizacija i partija, dok drugima pokušava da manipuliše i dozvoljava im veći prostor za delovanje.
 
"To im služi da Zapadu pokažu da je Srbija pod autentičnim uticajem i pritiskom Rusije i da neke odluke, poput uvođenja sankcija Rusiji ili zauzimanja oštrijeg stava, ne može da donosi, jer Rusija lako može da destabilizuje situaciju", navodi Petrović.
 
On je rekao da je postojala informacija da je sastanak ruske opozicije u Beogradu bio prisluškivan i da je to prosleđeno ruskoj strani, što je bilateralna saradnja između dve službe.
 
"Srpska služba ili samostalno sazna da ruska opozicija ovde organizuje sastanak pa to snimi i pošalje ili dobije molbu od prijateljske službe iz Rusije da nadzire i snimi sastanak i prosledi te snimke Rusiji. Tako se odvija saradnja između službi bezbednosti", dodaje.
 
Uz ocenu da režim u Srbiji voljno sarađuje sa Rusijom i na bezbednosnom planu, glavni urednik nedeljnika Vreme Filip Švarm kaže da navodna radna grupa za borbu protiv obojenih revolucija nije ozbiljna priča jer, da jeste, kako kaže, time se ne bi bavio Vulin.
 
"Da je uspostavljena ozbiljnija saradnja, bio bi Vučić direktno uključen u to, ne bi Vulin to radio. To je nešto što Vulin koristi za samopropagandu, jer, da podsetim, vlast u Srbiji je odahnula kada Sergej Lavrov nije došao", rekao je Švarm.
 
"U uzvratnu posetu nije otišao ni ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, nego ministar unutrašnjih poslova. Ni Selaković nije hteo da se sastane sa Lavrovim, tu je Vulin za tu vrstu zadatka", navodi Švarm.
 
Švarm ne misli da Rusija ima veliku agenturu u Srbiji, kao ni mogućnost da to u Srbiji održava, ali postoji potreba režima da u svakoj prilici izađe u susret Rusiji, pa i kad je reč o bezbednosti.
 
Bivši ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Đukić navodi da Rusija ima veliki interes u regionu Zapadnog Balkana i da su ruske službe prisutne, posebno u Srbiji.
 
"Srbija ima specijalne odnose sa Rusijom, od istorijskih, duhovnih do najnovijih veza uspostavljenih između službi po raznim osnovama, uključujući i Ruski humanitarni centar u Nišu", naveo je on.
 
O prisustvu ruskog bezbednosnog faktora u Srbiji govori i činjenica da su neke afere ostale nedorečene, poput afere s ruskim špijunom koji je uhvaćen u Zemunu, a čiji epilog nije poznat.
 
Đukić podseća da su sve zemlje, uključujući i one susedne Srbiji, promenile odnos prema Rusiji, pa je tako Rusiji najbliža zemlja u regionu, Bugarska, proterala ruske diplomate iz zemlje pod optužbom da su strani špijuni, dok iz Srbije, kako kaže, nisu proterani ni kriminalci, a kamoli bezbednjaci.
 
"Evo samo tih nekoliko činjenica govore o prisustvu ruskog bezbednosnog faktora u Srbiji i koliko se Srbija nalazi pod njihovom kontrolom", navodi Đukić i podseća da su radikali uvek bili najjači eksponent ruskog interesa u Srbiji, od momenta kada su osnovani.
 
Đukić je zaključio i da ministar policije Aleksandar Vulin ne bi mogao da održava takve veze sa Rusijom da mu Vučić to ne dozvoljava.
  • Koja ironija

    24.09.2022 17:26
    @Mile
    Vrhunac je ironije da je po tebi Srbima uvek neko drugi kriv, pa je to čak i tako pompezno "klasika", dok je upravo tebi za raspad SFRJ kriv takođe neko drugi, u ovom slučaju KGB. Nije sada važno što je početkom osamdesetih SAD izdala direktivu za izazivanje takozvanih "tihih" revolucija u socijalističkim državama od kojih je jedna bila i ta SFRJ, svi znamo da su naši zapadni susedi pevali Spasiba Rusija umesto Danke Deutschland, ali samo ako smo operisani od sećanja.
  • Lala

    24.09.2022 09:29
    ma Rusi su krivi za sve, da nema njihove sluzbe ne bi bili u EU vec na Marsu
  • Мунгос

    24.09.2022 08:56
    @ Bane,
    Пропаст комунизма у Европи је започела појавом Слободана Милошевића, а не рушењем Берлинског зида.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Preminuo novinar Bojan Tončić

U Beogradu je u 57. godini, nakon duge bolesti, preminuo novinar Bojan Tončić, saopštilo je danas Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).

Uhapšen zbog pokušaja ubistva u Mirijevu

Policija u Beogradu je, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, uhapsila M. P. (41) zbog sumnje na pokušaj ubistva, saopštili su danas iz Ministarstva unutrašnjih poslova.