Studenti pozvali na građansku neposlušnost: Stručnjaci o tome koliko to može naneti štete ekonomiji
Građanska neposlušnost, na koju su studenti pozvali, otvorila je i pitanje ekonomskog uticaja ovakvog vida otpora.
Foto: 021.rs
Kako tvrde ekonomisti, trenutni uticaj na privredu je neminovan, a Beograd bi mogao da ima i višemilionske dnevne gubitke.
Studenti u blokadi kao novi vid borbe za ispunjenje svojih zahteva, pozvali su sve na građansku neposlušnost. Oni su pozvali građane i da uzimaju slobodne dane, bolovanje... i da učestvuju u blokadama puteva. Dodatno, studenti su objavili i vodič za građansku neposlušnost u kom se navodi da se nezadovoljstvo može izraziti na više načina - na ulici, u institucijama, iz kuće...
Među nekima od načina neposlušnosti oni navode blokade saobraćajnica, neplaćanje računa do poslednjeg trenutka, simultano podizanje novca sa bankomata, kolaps fiskalnog sistema i slično.
Ovakve akcije, između ostalog, imaju za cilj da, pored političkog, izvrše i ekonomski pritisak na državu.
Veljko M. Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu za Danas navodi da blokade saobraćajnica, ukoliko se dešavaju svakodnevno i traju duži vremenski period, mogu ozbiljno da naruše ekonomsku aktivnost, naročito u urbanim centrima poput Beograda.
"One usporavaju kretanje radne snage, robe i usluga, što smanjuje produktivnost i povećava operativne troškove za firme", ukazuje on.
Kako dodaje, najveći udar trpe sektori koji zavise od tačnosti i mobilnosti kao što su transport, trgovina, proizvodnja i logistika.
"Prekid snabdevanja sirovinama ili kašnjenje u isporukama može paralisati čitave proizvodne lance. Takođe, građani provode više vremena u prevozu, manje u potrošnji, što dodatno usporava promet u maloprodaji i ugostiteljstvu. Ako blokade postanu redovna pojava, privreda ulazi u režim hronične neefikasnosti, s padom lokalnog BDP-a i smanjenjem poreskih prihoda", upozorava Mijušković.
Najranjiviji na ovakvu vrstu društvenih tenzija su, prema njegovim rečima, sektori čije funkcionisanje direktno zavisi od fizičkog kretanja ljudi i dobara.
"To uključuje transport i logistiku, gde kašnjenja i preusmeravanja donose velike dodatne troškove, zatim maloprodaju i ugostiteljstvo, koji beleže pad prometa jer građani izbegavaju zagušene delove grada, ali i proizvodne delatnosti koje se oslanjaju na precizne rokove isporuke", pojašnjava on.
Turizam, takođe, trpi, dodaje naš sagovornik, jer svaka slika blokiranog grada dodatno obeshrabruje dolazak stranih gostiju.
"Takođe, uslužni sektori, poput IT-ja, manje su pogođeni direktno, ali gube na vremenu i organizacionoj efikasnosti, naročito ako se rad od kuće ne može lako primeniti", kaže Mijušković.
Dodatno, društvena nestabilnost i masovne blokade ostavljaju negativan trag u očima stranih investitora, smatra on.
"Investicije nisu vođene samo profitabilnošću, već i predvidivošću, institucionalnom stabilnošću i kvalitetom poslovnog okruženja. Ukoliko se blokade percipiraju kao simptom dubljih političkih i društvenih problema, investitori će ili odustati ili tražiti kompenzaciju kroz veće povraćaje, što za zemlju znači skuplji kapital i slabiju pregovaračku poziciju", ukazuje Mijušković.
Kako pojašnjava, dovoljno je da se takve slike često pojavljuju u međunarodnim medijima i investicionim analizama da bi se reputacija zemlje pogoršala.
Mijušković navodi da građanska neposlušnost, naročito u obliku blokada i obustava rada, direktno smanjuje i prihode državne kase.
"Manji obim prometa znači manje PDV-a, manja zarada firmi znači niže uplate poreza na dobit, a povećana nesigurnost vodi ka odlaganju ili smanjenju investicija koje bi donele nove fiskalne izvore", ukazuje on.
S druge strane, kako kaže, troškovi države rastu.
"Angažuju se dodatne bezbednosne službe, javne službe trpe poremećaje, a mogu se pojaviti i vanredni troškovi sanacije štete ili kašnjenja u infrastrukturnim projektima. Ako se situacija produži, država može biti primorana na rebalans budžeta, zaduživanje ili smanjenje planiranih javnih investicija, što dugoročno dodatno usporava privredni rast", napominje Mijušković.
I ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da će, na kratak rok, produženi konflikt dodatno usporiti srpsku privredu. To će se posebno desiti, kako dodaje, ako bude motivacije za usporavanje institucija, a ne samo za barikade i blokade.
"Dobra vest je da će nakon razrešenja konflikta naša privreda brzo rasti jer je veći deo nje zdrav, a bolesni deo je na aparatima javnih nabavki i nije šteta da ima ogromnih problema kad se prebaci na tržište", ukazuje Stevanović.
On upozorava i da svi izvori rasta koji su bili relevantni u periodu od 2012. do 2025. godine presušuju ili ne mogu da budu odživi "bez stabilokratije koja je trenutno blizu odlaska u istoriju".
"Otvara se prostor da cveta inovativna preduzetnička privreda zasnovana na znanju, da li će procvetati videćemo, ali veće su šanse da hoće. Sve u svemu, biće sve ok", zaključuje Stevanović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Pripreme za Expo: U Beogradu se trenutno gradi 15 novih hotela
05.03.2026.•
1
U Beogradu je trenutno u različitim fazama izgradnje oko 15 novih hotela, koji bi do 2027. godine trebalo da obezbede dodatnih 1.500 soba.
Lošija prognoza za srpsku ekonomiju: Agencija Moody's navodi više razloga za to
05.03.2026.•
10
Poslednja potvrda kreditnog rejtinga za Srbiju, ali sa lošijim izgledima, može ozbiljno da ograniči i poskupi njeno zaduživanje na inostranim tržištima.
Mol prijavio JANAF Evropskoj komisiji: Zbog zloupotrebe monopolskog položaja
04.03.2026.•
3
Mađarski MOL i njegova slovačka podružnica Slovnaft prijavili su Generalnom direktoratu za konkurenciju Evropske komisije glavnog operatera naftovoda JANAF zbog zloupotrebe monopolskog položaja.
Glamočić posle sastanka sa poljoprivrednicima: Počeo dijalog, ali neki ne žele da se dogovore
04.03.2026.•
7
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je posle sastanka sa dva poljoprivredna udruženja da je "počeo pravi dijalog", da misli da su se razumeli, dogovorili i da veruje da neće više biti blokada.
Akademijski odbori SANU: Srpskim domaćinima nije mesto u zatvoru
04.03.2026.•
8
Akademijski odbori za selo i za energetiku Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) oglasili su se povodom hapšenja poljoprivrednika tokom protesta.
Veća tražnja za gorivom na pumpama u Srbiji, kupuje se na kante i pune rezervoari
04.03.2026.•
41
Na benzinskim pumpama u Srbiji raste tražnja dizela i benzina, pune se rezervoari vozila, a poljoprivrednici kupuju na kante i burad jer cena u veleprodaji zbog rata na Bliskom istoku vrtoglavo raste.
Cene benzina u SAD naglo porasle zbog napada na Iran
04.03.2026.•
5
Cena galona benzina u SAD porasla je 11 centi preko noći, a gorivo je poskupelo i u nekim evropskim zemljama zbog višestrukih sukoba na Bliskom istoku, kojima je onemogućena isporuka nafte preko Persijskog zaliva.
Kako će rat u Iranu uticati na ekonomiju: Dva scenarija, Evropa najizloženija
03.03.2026.•
9
Vojna akcija na Bliskom istoku ima potencijal da preoblikuje region - ali bi mogla da ima i značajne posledice po globalnu ekonomiju i finansijska tržišta.
Inflacija u zoni evra može rasti zbog sukoba na Bliskom istoku, upozorava ekonomista
03.03.2026.•
1
Produžetak rata na Bliskom istoku mogao bi da dovede do naglog rasta inflacije u zoni evra i da uspori ekonomski rast, ocenio je glavni ekonomista Evropske centralne banke Filip Lejn za britanski list Fajnenšel tajms.
Gorivo u Srbiji već skupo, a rat sa Iranom bi to mogao da pogorša
03.03.2026.•
22
Posledice sukoba na Bliskom istoku mogle bi da se osete u rezervoarima građana Srbije.
Otkup automobila - Kako prodati auto za jedan dan?
03.03.2026.•
0
Prodaja polovnog automobila u teoriji deluje lako - postavite oglas, sačekate kupca i to je to. U praksi, taj proces često traje nedeljama, uz beskrajne pozive, poruke, cenkanje i neozbiljne kupce koji "dolaze sutra".
Prošle godine u Srbiju uvezeno cveća za 42 miliona evra
02.03.2026.•
4
Vrednost spoljnotrgovinske razmene cveća i drugog ukrasnog bilja u prošloj godini u Srbiji iznosila je 49 miliona evra, od čega je vrednost izvoza bila 6,7 miliona evra, a uvoza 42,3 miliona evra.
Vlahović: Model razvoja Srbije nedovoljan za sustizanje privreda Srednje i Istočne Evrope
02.03.2026.•
13
Predsednik Saveze ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović ocenio je da je model razvoja Srbije obezbedio privredni rast, ali je nedovoljan za sustizanje zemalja Srednje i Istočne Evrope.
Raspisan poziv za subvencije poljoprivrednicima od 18.000 dinara po hektaru
02.03.2026.•
2
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je danas Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji koji će biti otvoren do 1. aprila.
Država daje skoro 16 miliona evra za izgradnju jednog hotela za Expo
02.03.2026.•
7
Kompanija Euro KB Rent dobiće 15,9 miliona evra iz budžeta Srbije za izgradnju hotela internacionalnog brenda "Swissotel" iz grupacije "Accor" na lokaciji EXPO u Beogradu, vidi se iz ugovora o subvenciji.
Zbog rata sa Iranom: Cena nafte skočila najviše za četiri godine, a gas u Evropi 28 odsto skuplji
02.03.2026.•
7
Cene nafte su danas zabeležile najveći rast za poslednje četiri godine zbog sukoba na Bliskom istoku nakon što SAD i Izrael napale Iran tokom vikenda.
Kada Mađarska nema more (a ni Srbija)
02.03.2026.•
21
Nekada se znalo reći "kada Mađarska nema mora".
Posledica rata SAD, Izraela i Irana: Nafta bi mogla da poskupi na 100 dolara za barel
02.03.2026.•
5
Američko-izraelski napad na Iran, kao i odgovor Teherana, uznemirili su tržišta nafte. Mnogi predviđaju veliki skok cena.
Non stop štednja - prvi korak ka finansijskom miru
02.03.2026.•
0
Ako čekate kraj meseca da na štednju stavite novac koji vam je ostao na računu, velika je šansa da ta štednja neće brzo napredovati jer troškovi se nekako uvek prilagode iznosu koji tokom meseca imate na računu.
Osiguravajuće kuće otkazuju pokriće ratnog rizika za brodove zbog sukoba u Iranu
02.03.2026.•
3
Nekoliko agencija za osiguranje saopštilo je da otkazuje pokriće ratnog rizika za brodove, zbog sukoba u Iranu i Persijskom zalivu.
Industrijska proizvodnja u Srbiji u januaru manja devet odsto nego pre godinu dana
01.03.2026.•
6
Industrijska proizvodnja u Srbiji u januaru ove godine manja je za 9,1 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, a u odnosu na prošlogodišnji prosek manja je za 14,4 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Komentari 29
dacic
takav tajger moze naneti stetu drugima, sto cini vrlo uspesno godinama, jer mu se moze
Рачуни
Suzana
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar