Ne utiču američke sankcije samo na Srbiju: Kako su druge države reagovale na krizu sa gorivom?

Pored NIS-a, američke sankcije pogodile su i druge kompanije u evropskim zemljama u kojima udeo u vlasništvu imaju ruski Lukoil i Rosnjeft. Ipak, reakcije drugih države bile su nešto drugačije nego u slučaju Srbije.
Ne utiču američke sankcije samo na Srbiju: Kako su druge države reagovale na krizu sa gorivom?
Foto: Pixabay
Kako piše Nova ekonomija, Bugarska je rafineriju Lukoila stavila pod državnu upravu, a zakon kojim se omogućava državno preuzimanje usvojila je i Rumunija.
 
Sjedinjene Američke Države uvele su su u oktobru sankcije protiv dve najveće ruske naftne kompanije – Rosnjefta i Lukoila. 
 
Sankcije koje je objavilo Ministarstvo finansija SAD predviđaju da se sva imovina Rosnjefta i Lukoila u SAD zamrzne, dok će američkim kompanijama i pojedincima biti zabranjeno poslovanje sa njima, a mere obuhvataju i desetine njihovih podružnica.
 
Kako je objavio Evropski savet za spoljne poslove, ovim su pogođena četiri najveća ruska proizvođača nafte, koji zajedno čine oko 75 odsto nacionalne proizvodnje i 80 odsto izvoza.
 
Lukoil je, ako posmatramo Evropu, najprisutniji u Bugarskoj i Rumuniji.
Bugarska preuzela kontrolu nad rafinerijom
 
Lukoil ima rafineriju Neftohim u Bugarskoj, konkretno u gradu Burgas, kapaciteta 200.000 barela dnevno. Ova rafinerija jedina je u Bugarskoj, ujedno i najveća na Balkanu. Takođe, poseduje i više od 200 benzinskih stanica.
 
Kako bi se izbegle posledice sankcija, u novembru je bugarski Parlament doneo zakon kojim se pod državnu kontrolu stavlja rafinerija ruske grupe Lukoil u Burgasu, na Crnom moru. 
 
Kako je tada saopšteno, Vlada Bugarske će postaviti posebnog upravnika da rukovodi tom kompanijom. 
On će biti ovlašćen da uz odobrenje Vlade prodaje akcije "posle tržišne procene", odlučili su tada bugarski poslanici. Na tu funkciju postavljen je Rumen Spetsov, bivši šef Poreske uprave.
 
SAD su potom dale Lukoilu i Spetsovu rok od šest meseci da pronađu kupca. Polovinom novembra, Rojters je objavio da je za kupovinu zainteresovan američki naftni gigant Ševron. Prethodno je bila zainteresovana i švajcarska firma Gunvor, ali je ona povukla svoju ponudu.
 
Interesantno je da je bugarski predsednik Rumen Radev, kojeg mediji označavaju kao proruskog, pokušao da blokira državno preuzimanje Lukoilovih sredstava. Poslanici su, međutim, izglasali poništavanje njegovog veta.
 
Takođe, Bugarska je krajem oktobra privremeno zabranila izvoz dizela i kerozina zbog uvedenih sankcija. 
 
Zabrana, koju je usvojio Parlament, odnosi se i na isporuke goriva drugim državama članicama EU, a za cilj ima sprečavanje nestašice goriva u zemlji.
Rumunija usvojila istu uredbu
 
Vlada Rumunije juče je usvojila uredbu koja omogućava državi da preuzme kontrolu nad lokalnom imovinom kompanija koje su pod međunarodnim sankcijama, poput Lukoila. 
 
Prema novoj uredbi, vlada može da imenuje posebne administratore u kompanijama ukoliko sankcije narušavaju funkcionisanje privrednih sektora, izazivaju rast cena ili ugrožavaju energetsku bezbednost. Neophodno je, doduše, prethodno odobrenje Vrhovnog saveta za odbranu Rumunije. Uredba takođe omogućava Rumuniji da preuzme Lukoilova prava na istraživanje u Trident bloku u Crnom moru.
 
Premijer Ilje Bolodžan izjavio je da će Vlada tokom decembra odlučiti da li će preuzeti Lukoilove lokalne benzinske stanice. Prethodno je, u novembru, ministar energetike Bogdan Ivan rekao da tri kompanije direktno pregovaraju sa Lukoilom o kupovini njegovih rumunskih poslovnih aktivnosti.
 
Inače, rafinerija koja obezbeđuje oko četvrtinu rumunske potrošnje goriva, već nedeljama je zatvorena zbog održavanja. 
 
Zvaničnici navode da država ima dovoljne rezerve da izbegne skok cena koji bi mogao dodatno pogoršati inflaciju, trenutno najvišu u EU, objavio je Rojters.
 
Lukoil, inače, u Rumuniji poseduje 85 odsto udela u istraživačkim blokovima Trident i Est Rapsodija, dok državna gasna kompanija Romgaz ima manjinski udeo. 
 
Lukoilova dozvola za istraživanje ističe u prvoj polovini 2026. godine. Lukoil u Rumuniji takođe poseduje rafineriju Petrotel kapaciteta 50.000 barela dnevno, treću po veličini u zemlji. Konačno, Lukoil u Rumuniji poseduje 320 benzinskih stanica.
 
U Finskoj najavljeno zatvaranje stanica
 
Iako je prisustvo Lukoila najznačajnije u Rumuniji i Bugarskoj, posledice se osećaju i u drugim državama. 
 
Primera radi, finska kompanija Teboil, u vlasništvu Lukoila, saopštila je u novembru da se priprema da zatvori sve svoje stanice zemlji, jer zalihe goriva ponestaju usled američkih sankcija protiv matične kompanije. 
 
Teboil je, inače, prvi međunarodni poslovni poduhvat u vlasništvu Lukoila koji je najavio zatvaranje zbog sankcija. Ova firma poseduje 430 benzinskih stanica u Finskoj, što čini približno petinu od ukupnog broja stanica.
 
"Stanice će se zatvarati fazno, kako se zalihe goriva budu rasprodavale", saopštio je Teboil, bez navođenja vremenskog okvira.
 
Takođe, Lukoil poseduje 45 odsto udela u rafineriji Zeeland u Holandiji, kapaciteta 180.000 barela dnevno, kojom se upravlja kao zajedničko preduzeće sa francuskom kompanijom TotalEnergies. Nakon uvođenja sankcija, Lukoil je najavio prodaju imovine u inostranstvu, uključujući i udeo u Zeelandu,
 
Kako Rosnjeft posluje u Nemačkoj?
 
Rosnjeft i dalje formalno poseduje ključne nemačke rafinerije Švedt, koje predstavljaju oko 12 odsto ukupnih prerađivačkih kapaciteta Nemačke, objavio je Evropski savet za spoljne poslove.
 
Međutim, nemačka Vlada je od septembra 2022. stavila ovu imovinu pod prinudnu upravu, tako da Savezna mrežna agencija upravlja rafinerijama. Rosnjeft i dalje jeste vlasnik ovih rafinerija, ali ne može da upravlja njima.
 
Nemačka je dobila američko „pismo o garanciji“ kojim se ovi objekti izuzimaju iz sankcija, uz uslov šestomesečnog roka za potpuno prekidanje veza s Rosnjeftom.
 
  
 
Šta Srbija radi po pitanju NIS-a?
 
O tome da li bi bugarski i rumunski scenario mogli da budu opcija za Srbiju u slučaju NIS-a, za RTS je govorila Predstavnica "Briselskog kluba za energetiku" Nadežda Kokotović. 
 
Prema njenim rečima, situacija u Bugarskoj i Rumuniji se razlikuje po tome što je bugarska rafinerija mnogo veća nego rumunska, ima mnogo veći značaj za nacionalno tržište, za ekonomiju.
 
"U Bugarskoj je upravljanje aktivama Lukoila preuzela država sa pravom da izvrši prodaju. Njima je prioritet da Lukoil ode i da nemaju taj američki mač iznad glave vezan za svoju preradu i promet. Lukoil je u Bugarskoj dobio dozvolu OFAC-a do kraja aprila 26. i za to vreme Lukoil planira da proda. Puno je veća saradnja i sa ruske strane u Bugarskoj", rekla je Kokotović.
 
Sa druge strane, kako je rekla, u Rumuniji Lukoil ima dozvolu samo do 13. februara, oni su pripremili potpuno pravni okvir za moguću prodaju od strane rumunske države, ako Lukoil ne proda svoje aktive u datom roku. U tom kontekstu nije htela da spekuliše zašto je nešto drugačiji stav Rusa prema NIS-u.
 
Podsećanja radi, NIS posluje pod sankcijama od 9. oktobra. Od tada se spominjalo nekoliko potencijalnih kupaca, ali nije bilo nikakvih zvaničnih informacija. 
 
Bivši šef OFAC-a Džon E. Smit rekao je za N1 da bi Amerika zahtevala da novac bude uplaćen na zamrznute ruske račune, tako da ne bi mogao odmah da bude iskorišćen, potencijalno, za finansiranje rata – što Rusiji ne odgovara.
 
"Mislim da bi iz perspektive američke vlade opšti pristup u ovakvoj prisilnoj investiciji bio da se zahteva da svaki novac koji pripada ruskoj kompaniji bude položen na zamrznuti račun i da ruskoj kompaniji ne bude dostupan sve dok se sankcije ne ukinu. Ne zvuči kao da je to ono što Rusi žele. Ne iznenađuje – ne žele da im novac bude zamrznut. Zato će pokušati da iznude najbolji mogući dogovor", rekao je Smit.
 
Prema njegovim rečima, na srpskoj Vladi je da vodi "ozbiljne razgovore" sa OFAC-om, jer "američka vlada neće blagonaklono gledati na to da značajna suma novca ode u Rusiju".
 
Što se nacionalizacije tiče, predstavnici vlasti na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem više puta su govorili kako je ona poslednja opcija, te kako Srbija neće nikome "oduzimati" imovinu.
 
Međutim, Vučić je 25. novembra rekao da je Srbija spremna da pruži rok od 50 dana da Rusija pokaže kupoprodajni ugovor za NIS, a ako se to ne dogodi, neće ni tada biti odmah nacionalizacije, već će Srbija postaviti svoju upravu i ponuditi najveću moguću cenu za preuzimanje vlasništva u toj kompaniji. Preciznije, Amandmanom na predlog Zakona o budžetu, predviđeno je izdvajanje od 1,4 milijarde evra za NIS.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Imamo li alternativu ruskom gasu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je juče tokom obraćanja javnosti povodom sankcija NIS-u, postavio i ultimatum Rusiji u vezi sa gasnim ugovorom - ali imamo li mi alternativu za ruski gas?

Suša preti da ukine proizvodnju mleka u Srbiji

Do pre desetak godina Srbija je bila izvoznik mleka i mlečnih proizvoda, tek 40 odsto proizvodnje završavalo je na domaćem tržištu, dok je uočljivo veći deo, obično preko mlečnih proizvoda, plasiran u inostranstvo.