Ne utiču američke sankcije samo na Srbiju: Kako su druge države reagovale na krizu sa gorivom?
Pored NIS-a, američke sankcije pogodile su i druge kompanije u evropskim zemljama u kojima udeo u vlasništvu imaju ruski Lukoil i Rosnjeft. Ipak, reakcije drugih države bile su nešto drugačije nego u slučaju Srbije.
Foto: Pixabay
Kako piše Nova ekonomija, Bugarska je rafineriju Lukoila stavila pod državnu upravu, a zakon kojim se omogućava državno preuzimanje usvojila je i Rumunija.
Sjedinjene Američke Države uvele su su u oktobru sankcije protiv dve najveće ruske naftne kompanije – Rosnjefta i Lukoila.
Sankcije koje je objavilo Ministarstvo finansija SAD predviđaju da se sva imovina Rosnjefta i Lukoila u SAD zamrzne, dok će američkim kompanijama i pojedincima biti zabranjeno poslovanje sa njima, a mere obuhvataju i desetine njihovih podružnica.
Kako je objavio Evropski savet za spoljne poslove, ovim su pogođena četiri najveća ruska proizvođača nafte, koji zajedno čine oko 75 odsto nacionalne proizvodnje i 80 odsto izvoza.
Lukoil je, ako posmatramo Evropu, najprisutniji u Bugarskoj i Rumuniji.
Bugarska preuzela kontrolu nad rafinerijom
Lukoil ima rafineriju Neftohim u Bugarskoj, konkretno u gradu Burgas, kapaciteta 200.000 barela dnevno. Ova rafinerija jedina je u Bugarskoj, ujedno i najveća na Balkanu. Takođe, poseduje i više od 200 benzinskih stanica.
Kako bi se izbegle posledice sankcija, u novembru je bugarski Parlament doneo zakon kojim se pod državnu kontrolu stavlja rafinerija ruske grupe Lukoil u Burgasu, na Crnom moru.
Kako je tada saopšteno, Vlada Bugarske će postaviti posebnog upravnika da rukovodi tom kompanijom.
On će biti ovlašćen da uz odobrenje Vlade prodaje akcije "posle tržišne procene", odlučili su tada bugarski poslanici. Na tu funkciju postavljen je Rumen Spetsov, bivši šef Poreske uprave.
SAD su potom dale Lukoilu i Spetsovu rok od šest meseci da pronađu kupca. Polovinom novembra, Rojters je objavio da je za kupovinu zainteresovan američki naftni gigant Ševron. Prethodno je bila zainteresovana i švajcarska firma Gunvor, ali je ona povukla svoju ponudu.
Interesantno je da je bugarski predsednik Rumen Radev, kojeg mediji označavaju kao proruskog, pokušao da blokira državno preuzimanje Lukoilovih sredstava. Poslanici su, međutim, izglasali poništavanje njegovog veta.
Takođe, Bugarska je krajem oktobra privremeno zabranila izvoz dizela i kerozina zbog uvedenih sankcija.
Zabrana, koju je usvojio Parlament, odnosi se i na isporuke goriva drugim državama članicama EU, a za cilj ima sprečavanje nestašice goriva u zemlji.
Rumunija usvojila istu uredbu
Vlada Rumunije juče je usvojila uredbu koja omogućava državi da preuzme kontrolu nad lokalnom imovinom kompanija koje su pod međunarodnim sankcijama, poput Lukoila.
Prema novoj uredbi, vlada može da imenuje posebne administratore u kompanijama ukoliko sankcije narušavaju funkcionisanje privrednih sektora, izazivaju rast cena ili ugrožavaju energetsku bezbednost. Neophodno je, doduše, prethodno odobrenje Vrhovnog saveta za odbranu Rumunije. Uredba takođe omogućava Rumuniji da preuzme Lukoilova prava na istraživanje u Trident bloku u Crnom moru.
Premijer Ilje Bolodžan izjavio je da će Vlada tokom decembra odlučiti da li će preuzeti Lukoilove lokalne benzinske stanice. Prethodno je, u novembru, ministar energetike Bogdan Ivan rekao da tri kompanije direktno pregovaraju sa Lukoilom o kupovini njegovih rumunskih poslovnih aktivnosti.
Inače, rafinerija koja obezbeđuje oko četvrtinu rumunske potrošnje goriva, već nedeljama je zatvorena zbog održavanja.
Zvaničnici navode da država ima dovoljne rezerve da izbegne skok cena koji bi mogao dodatno pogoršati inflaciju, trenutno najvišu u EU, objavio je Rojters.
Lukoil, inače, u Rumuniji poseduje 85 odsto udela u istraživačkim blokovima Trident i Est Rapsodija, dok državna gasna kompanija Romgaz ima manjinski udeo.
Lukoilova dozvola za istraživanje ističe u prvoj polovini 2026. godine. Lukoil u Rumuniji takođe poseduje rafineriju Petrotel kapaciteta 50.000 barela dnevno, treću po veličini u zemlji. Konačno, Lukoil u Rumuniji poseduje 320 benzinskih stanica.
U Finskoj najavljeno zatvaranje stanica
Iako je prisustvo Lukoila najznačajnije u Rumuniji i Bugarskoj, posledice se osećaju i u drugim državama.
Primera radi, finska kompanija Teboil, u vlasništvu Lukoila, saopštila je u novembru da se priprema da zatvori sve svoje stanice zemlji, jer zalihe goriva ponestaju usled američkih sankcija protiv matične kompanije.
Teboil je, inače, prvi međunarodni poslovni poduhvat u vlasništvu Lukoila koji je najavio zatvaranje zbog sankcija. Ova firma poseduje 430 benzinskih stanica u Finskoj, što čini približno petinu od ukupnog broja stanica.
"Stanice će se zatvarati fazno, kako se zalihe goriva budu rasprodavale", saopštio je Teboil, bez navođenja vremenskog okvira.
Takođe, Lukoil poseduje 45 odsto udela u rafineriji Zeeland u Holandiji, kapaciteta 180.000 barela dnevno, kojom se upravlja kao zajedničko preduzeće sa francuskom kompanijom TotalEnergies. Nakon uvođenja sankcija, Lukoil je najavio prodaju imovine u inostranstvu, uključujući i udeo u Zeelandu,
Kako Rosnjeft posluje u Nemačkoj?
Rosnjeft i dalje formalno poseduje ključne nemačke rafinerije Švedt, koje predstavljaju oko 12 odsto ukupnih prerađivačkih kapaciteta Nemačke, objavio je Evropski savet za spoljne poslove.
Međutim, nemačka Vlada je od septembra 2022. stavila ovu imovinu pod prinudnu upravu, tako da Savezna mrežna agencija upravlja rafinerijama. Rosnjeft i dalje jeste vlasnik ovih rafinerija, ali ne može da upravlja njima.
Nemačka je dobila američko „pismo o garanciji“ kojim se ovi objekti izuzimaju iz sankcija, uz uslov šestomesečnog roka za potpuno prekidanje veza s Rosnjeftom.

Šta Srbija radi po pitanju NIS-a?
O tome da li bi bugarski i rumunski scenario mogli da budu opcija za Srbiju u slučaju NIS-a, za RTS je govorila Predstavnica "Briselskog kluba za energetiku" Nadežda Kokotović.
Prema njenim rečima, situacija u Bugarskoj i Rumuniji se razlikuje po tome što je bugarska rafinerija mnogo veća nego rumunska, ima mnogo veći značaj za nacionalno tržište, za ekonomiju.
"U Bugarskoj je upravljanje aktivama Lukoila preuzela država sa pravom da izvrši prodaju. Njima je prioritet da Lukoil ode i da nemaju taj američki mač iznad glave vezan za svoju preradu i promet. Lukoil je u Bugarskoj dobio dozvolu OFAC-a do kraja aprila 26. i za to vreme Lukoil planira da proda. Puno je veća saradnja i sa ruske strane u Bugarskoj", rekla je Kokotović.
Sa druge strane, kako je rekla, u Rumuniji Lukoil ima dozvolu samo do 13. februara, oni su pripremili potpuno pravni okvir za moguću prodaju od strane rumunske države, ako Lukoil ne proda svoje aktive u datom roku. U tom kontekstu nije htela da spekuliše zašto je nešto drugačiji stav Rusa prema NIS-u.
Podsećanja radi, NIS posluje pod sankcijama od 9. oktobra. Od tada se spominjalo nekoliko potencijalnih kupaca, ali nije bilo nikakvih zvaničnih informacija.
Bivši šef OFAC-a Džon E. Smit rekao je za N1 da bi Amerika zahtevala da novac bude uplaćen na zamrznute ruske račune, tako da ne bi mogao odmah da bude iskorišćen, potencijalno, za finansiranje rata – što Rusiji ne odgovara.
"Mislim da bi iz perspektive američke vlade opšti pristup u ovakvoj prisilnoj investiciji bio da se zahteva da svaki novac koji pripada ruskoj kompaniji bude položen na zamrznuti račun i da ruskoj kompaniji ne bude dostupan sve dok se sankcije ne ukinu. Ne zvuči kao da je to ono što Rusi žele. Ne iznenađuje – ne žele da im novac bude zamrznut. Zato će pokušati da iznude najbolji mogući dogovor", rekao je Smit.
Prema njegovim rečima, na srpskoj Vladi je da vodi "ozbiljne razgovore" sa OFAC-om, jer "američka vlada neće blagonaklono gledati na to da značajna suma novca ode u Rusiju".
Što se nacionalizacije tiče, predstavnici vlasti na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem više puta su govorili kako je ona poslednja opcija, te kako Srbija neće nikome "oduzimati" imovinu.
Međutim, Vučić je 25. novembra rekao da je Srbija spremna da pruži rok od 50 dana da Rusija pokaže kupoprodajni ugovor za NIS, a ako se to ne dogodi, neće ni tada biti odmah nacionalizacije, već će Srbija postaviti svoju upravu i ponuditi najveću moguću cenu za preuzimanje vlasništva u toj kompaniji. Preciznije, Amandmanom na predlog Zakona o budžetu, predviđeno je izdvajanje od 1,4 milijarde evra za NIS.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tri scenarija Narodne banke za rast cena: Inflacija od 3,6 do čak 6,5 odsto zbog rata u Iranu
20.05.2026.•
0
Stručnjaci Narodne banke Srbije napravili su analizu tri moguća scenarija kretanja inflacije u zavisnosti od dešavanja na Bliskom istoku.
"Država povećala akcize zbog prazne kase": Cene goriva bi od petka mogle da porastu
20.05.2026.•
15
Vlada Srbije je prošlog petka odlučila da koriguje akcize na gorivo, pa su one sada umanjene za 20 odsto, umesto dosadašnjih 25 procenata, a stručnjaci ovu odluku vide kao očekivanu, ali kratkoročnu.
Još dva dana za rešavanje pitanja NIS: Šta će se desiti ako OFAC ne produži rok?
20.05.2026.•
6
Dva su dana do isteka roka za rešavanje situacije sa prodajom većinskog paketa akcija u NIS-u, a OFAC se još uvek nije oglasio.
Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika pun nelogičnosti, apsurda i ne daje rezultate
20.05.2026.•
6
Krajem prošle godine stupio je na snagu zakon koji reguliše Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika u Agenciji za privredne registre (APR), a prema prvim analizama, zakon se nije dobro pokazao.
Stelantis je u krizi, šta će biti sa Fijatom u Kragujevcu?
19.05.2026.•
11
Kriza u automobilskom gigantu Stelantis ulazi u jednu od najtežih faza u poslednjih nekoliko decenija, čemu svedoči činjenica da je proizvodnja na istorijskom minimumu.
NIS uložio 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa
19.05.2026.•
0
Naftna industrija Srbije (NIS) je danas saopštila da je u prvom kvartalu 2026. godine uložila u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa 4,9 milijardi dinara, što je 78 odsto njenih ukupnih ulaganja u tom periodu.
EU portal: Veliki zastoj kompanije "Strikland Metals" u Srbiji
19.05.2026.•
5
Australijska kompanija "Strikland Metals", odnosno "Zlatna reka", njena ćerka firma u Srbiji, nije uspela u roku da završi istražna bušenja na Rogozni, piše portal miningsee.eu.
Zašto Srbija ne može bez pančevačke rafinerije i imamo li dovoljne rezerve energenata
19.05.2026.•
1
"Ako ne obezbedimo rezerve sada, nećemo imati ničega tokom leta, a kamoli na zimu", rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, komentarišući situaciju sa energentima u Srbiji.
IKEA otpušta 850 radnika
19.05.2026.•
4
Švedska kompanija IKEA, koja se bavi proizvodnjom nameštaja, najavila je da će otpustiti 850 radnika u 63 zemlje u okviru kampanje smanjenja troškova usled opadanja potražnje.
"Made in China" nije više samo za jeftine proizvode
18.05.2026.•
0
Glavni grad Kine biće do kraja meseca u centru pažnje. U posetu je prvi put došao i Donald Tramp, a nakon njega gostuje i Vladimir Putin.
Vlada Srbije smanjila akcize gorivo do kraja maja
18.05.2026.•
11
Vlada Srbije privremeno je smanjila akcize na naftne derivate odlukom koja će važiti do 31. maja.
Tehnolog o hepatitisu A u zamrznutom voću iz Srbije: Postajemo tranzitna zona za spornu hranu
17.05.2026.•
11
Vest da je u Nemačkoj u zamrznutoj mešavini bobičastog voća poreklom iz Srbije otkriven virus hepatitisa A opet je otvorila pitanje bezbednosti hrane namenjene izvozu, ali i proizvoda koji se nalaze na domaćem tržištu.
Nisu samo Mimović i Karić voljni da preuzmu NIS: U samom foto-finišu ima još zainteresovanih
17.05.2026.•
20
I dok se broj dana do 22. maja kada ističe rok za postizanje dogovora oko prodaje NIS-a smanjuje, neizvesnost u vezi sa razrešenjem ove višemesečne sage raste.
Ističe rok za NIS: Dogovora o vlasništvu i dalje nema
16.05.2026.•
14
Ostalo je nedelju dana do isteka roka za promenu vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji je nametnula američka administracija, odredivši 22. maj kao novi datum.
U Srbiji izdato 19,3 odsto više građevinskih dozvola nego prošlog marta
16.05.2026.•
2
U Srbiji su u martu ove godine izdate 2.634 građevinske dozvole, što je 19,3 odsto više nego u martu prošle godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Cene voća i povrća ponovo ljute građane: Trešnje i do 1.500 dinara
15.05.2026.•
28
Početak maja kupcima donosi negodovanje: trešnje su 1.500 dinara za kilogram, dok borovnice dostižu cenu od 2.200 dinara po kilogramu.
Objavljeno koliko će koštati gorivo u narednih nedelju dana
15.05.2026.•
7
U narednih sedam dana litar evrodizela će biti 223 dinara, dok će benzin koštati 191 dinar po litru.
BITmarkets lansira P2P platformu koja korisnicima omogućava direktno kripto trgovanje uz konkurentne troškove
15.05.2026.•
0
BITmarkets je objavio pokretanje svoje peer-to-peer (P2P) funkcije trgovanja, koja korisnicima omogućava da direktno međusobno kupuju i prodaju USDT, bez posredovanja tradicionalnih bankarskih institucija.
Đedović Handanović: Srbija će ponudu za NIS dati do kraja dana, očekujemo odgovor MOL-a u ponedeljak
15.05.2026.•
9
Srbija će svoju ponudu za NIS dati MOL-u do kraja dana, a mađarska kompanija treba da se izjasni do ponedeljka, rekla je danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
I Karić zainteresovan za NIS: Pisao i Vučiću i Putinu, spreman da da ponudu "koja se ne odbija"
14.05.2026.•
40
Predsednik Udruženja industrijalaca i preduzetnika Srbije Bogoljub Karić uputio je zvanične inicijative Naftnoj industriji Srbije - NIS, Aleksandru Vučiću i Vladimiru Putinu, povodom razgovora o budućoj vlasničkoj struk
Zbog nestašice goriva i "smeća od benzina": Bolivija povećala uvoz električnih vozila
14.05.2026.•
3
Umoran od nestašice benzina i vrtoglavog rasta cena, Simon Uanka je stvar uzeo u svoje ruke.
Komentari 12
Salle
Ahab
Jos koja takva pobeda-i Srba vise biti nece.
Pop
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar