Ne utiču američke sankcije samo na Srbiju: Kako su druge države reagovale na krizu sa gorivom?
Pored NIS-a, američke sankcije pogodile su i druge kompanije u evropskim zemljama u kojima udeo u vlasništvu imaju ruski Lukoil i Rosnjeft. Ipak, reakcije drugih države bile su nešto drugačije nego u slučaju Srbije.
Foto: Pixabay
Kako piše Nova ekonomija, Bugarska je rafineriju Lukoila stavila pod državnu upravu, a zakon kojim se omogućava državno preuzimanje usvojila je i Rumunija.
Sjedinjene Američke Države uvele su su u oktobru sankcije protiv dve najveće ruske naftne kompanije – Rosnjefta i Lukoila.
Sankcije koje je objavilo Ministarstvo finansija SAD predviđaju da se sva imovina Rosnjefta i Lukoila u SAD zamrzne, dok će američkim kompanijama i pojedincima biti zabranjeno poslovanje sa njima, a mere obuhvataju i desetine njihovih podružnica.
Kako je objavio Evropski savet za spoljne poslove, ovim su pogođena četiri najveća ruska proizvođača nafte, koji zajedno čine oko 75 odsto nacionalne proizvodnje i 80 odsto izvoza.
Lukoil je, ako posmatramo Evropu, najprisutniji u Bugarskoj i Rumuniji.
Bugarska preuzela kontrolu nad rafinerijom
Lukoil ima rafineriju Neftohim u Bugarskoj, konkretno u gradu Burgas, kapaciteta 200.000 barela dnevno. Ova rafinerija jedina je u Bugarskoj, ujedno i najveća na Balkanu. Takođe, poseduje i više od 200 benzinskih stanica.
Kako bi se izbegle posledice sankcija, u novembru je bugarski Parlament doneo zakon kojim se pod državnu kontrolu stavlja rafinerija ruske grupe Lukoil u Burgasu, na Crnom moru.
Kako je tada saopšteno, Vlada Bugarske će postaviti posebnog upravnika da rukovodi tom kompanijom.
On će biti ovlašćen da uz odobrenje Vlade prodaje akcije "posle tržišne procene", odlučili su tada bugarski poslanici. Na tu funkciju postavljen je Rumen Spetsov, bivši šef Poreske uprave.
SAD su potom dale Lukoilu i Spetsovu rok od šest meseci da pronađu kupca. Polovinom novembra, Rojters je objavio da je za kupovinu zainteresovan američki naftni gigant Ševron. Prethodno je bila zainteresovana i švajcarska firma Gunvor, ali je ona povukla svoju ponudu.
Interesantno je da je bugarski predsednik Rumen Radev, kojeg mediji označavaju kao proruskog, pokušao da blokira državno preuzimanje Lukoilovih sredstava. Poslanici su, međutim, izglasali poništavanje njegovog veta.
Takođe, Bugarska je krajem oktobra privremeno zabranila izvoz dizela i kerozina zbog uvedenih sankcija.
Zabrana, koju je usvojio Parlament, odnosi se i na isporuke goriva drugim državama članicama EU, a za cilj ima sprečavanje nestašice goriva u zemlji.
Rumunija usvojila istu uredbu
Vlada Rumunije juče je usvojila uredbu koja omogućava državi da preuzme kontrolu nad lokalnom imovinom kompanija koje su pod međunarodnim sankcijama, poput Lukoila.
Prema novoj uredbi, vlada može da imenuje posebne administratore u kompanijama ukoliko sankcije narušavaju funkcionisanje privrednih sektora, izazivaju rast cena ili ugrožavaju energetsku bezbednost. Neophodno je, doduše, prethodno odobrenje Vrhovnog saveta za odbranu Rumunije. Uredba takođe omogućava Rumuniji da preuzme Lukoilova prava na istraživanje u Trident bloku u Crnom moru.
Premijer Ilje Bolodžan izjavio je da će Vlada tokom decembra odlučiti da li će preuzeti Lukoilove lokalne benzinske stanice. Prethodno je, u novembru, ministar energetike Bogdan Ivan rekao da tri kompanije direktno pregovaraju sa Lukoilom o kupovini njegovih rumunskih poslovnih aktivnosti.
Inače, rafinerija koja obezbeđuje oko četvrtinu rumunske potrošnje goriva, već nedeljama je zatvorena zbog održavanja.
Zvaničnici navode da država ima dovoljne rezerve da izbegne skok cena koji bi mogao dodatno pogoršati inflaciju, trenutno najvišu u EU, objavio je Rojters.
Lukoil, inače, u Rumuniji poseduje 85 odsto udela u istraživačkim blokovima Trident i Est Rapsodija, dok državna gasna kompanija Romgaz ima manjinski udeo.
Lukoilova dozvola za istraživanje ističe u prvoj polovini 2026. godine. Lukoil u Rumuniji takođe poseduje rafineriju Petrotel kapaciteta 50.000 barela dnevno, treću po veličini u zemlji. Konačno, Lukoil u Rumuniji poseduje 320 benzinskih stanica.
U Finskoj najavljeno zatvaranje stanica
Iako je prisustvo Lukoila najznačajnije u Rumuniji i Bugarskoj, posledice se osećaju i u drugim državama.
Primera radi, finska kompanija Teboil, u vlasništvu Lukoila, saopštila je u novembru da se priprema da zatvori sve svoje stanice zemlji, jer zalihe goriva ponestaju usled američkih sankcija protiv matične kompanije.
Teboil je, inače, prvi međunarodni poslovni poduhvat u vlasništvu Lukoila koji je najavio zatvaranje zbog sankcija. Ova firma poseduje 430 benzinskih stanica u Finskoj, što čini približno petinu od ukupnog broja stanica.
"Stanice će se zatvarati fazno, kako se zalihe goriva budu rasprodavale", saopštio je Teboil, bez navođenja vremenskog okvira.
Takođe, Lukoil poseduje 45 odsto udela u rafineriji Zeeland u Holandiji, kapaciteta 180.000 barela dnevno, kojom se upravlja kao zajedničko preduzeće sa francuskom kompanijom TotalEnergies. Nakon uvođenja sankcija, Lukoil je najavio prodaju imovine u inostranstvu, uključujući i udeo u Zeelandu,
Kako Rosnjeft posluje u Nemačkoj?
Rosnjeft i dalje formalno poseduje ključne nemačke rafinerije Švedt, koje predstavljaju oko 12 odsto ukupnih prerađivačkih kapaciteta Nemačke, objavio je Evropski savet za spoljne poslove.
Međutim, nemačka Vlada je od septembra 2022. stavila ovu imovinu pod prinudnu upravu, tako da Savezna mrežna agencija upravlja rafinerijama. Rosnjeft i dalje jeste vlasnik ovih rafinerija, ali ne može da upravlja njima.
Nemačka je dobila američko „pismo o garanciji“ kojim se ovi objekti izuzimaju iz sankcija, uz uslov šestomesečnog roka za potpuno prekidanje veza s Rosnjeftom.

Šta Srbija radi po pitanju NIS-a?
O tome da li bi bugarski i rumunski scenario mogli da budu opcija za Srbiju u slučaju NIS-a, za RTS je govorila Predstavnica "Briselskog kluba za energetiku" Nadežda Kokotović.
Prema njenim rečima, situacija u Bugarskoj i Rumuniji se razlikuje po tome što je bugarska rafinerija mnogo veća nego rumunska, ima mnogo veći značaj za nacionalno tržište, za ekonomiju.
"U Bugarskoj je upravljanje aktivama Lukoila preuzela država sa pravom da izvrši prodaju. Njima je prioritet da Lukoil ode i da nemaju taj američki mač iznad glave vezan za svoju preradu i promet. Lukoil je u Bugarskoj dobio dozvolu OFAC-a do kraja aprila 26. i za to vreme Lukoil planira da proda. Puno je veća saradnja i sa ruske strane u Bugarskoj", rekla je Kokotović.
Sa druge strane, kako je rekla, u Rumuniji Lukoil ima dozvolu samo do 13. februara, oni su pripremili potpuno pravni okvir za moguću prodaju od strane rumunske države, ako Lukoil ne proda svoje aktive u datom roku. U tom kontekstu nije htela da spekuliše zašto je nešto drugačiji stav Rusa prema NIS-u.
Podsećanja radi, NIS posluje pod sankcijama od 9. oktobra. Od tada se spominjalo nekoliko potencijalnih kupaca, ali nije bilo nikakvih zvaničnih informacija.
Bivši šef OFAC-a Džon E. Smit rekao je za N1 da bi Amerika zahtevala da novac bude uplaćen na zamrznute ruske račune, tako da ne bi mogao odmah da bude iskorišćen, potencijalno, za finansiranje rata – što Rusiji ne odgovara.
"Mislim da bi iz perspektive američke vlade opšti pristup u ovakvoj prisilnoj investiciji bio da se zahteva da svaki novac koji pripada ruskoj kompaniji bude položen na zamrznuti račun i da ruskoj kompaniji ne bude dostupan sve dok se sankcije ne ukinu. Ne zvuči kao da je to ono što Rusi žele. Ne iznenađuje – ne žele da im novac bude zamrznut. Zato će pokušati da iznude najbolji mogući dogovor", rekao je Smit.
Prema njegovim rečima, na srpskoj Vladi je da vodi "ozbiljne razgovore" sa OFAC-om, jer "američka vlada neće blagonaklono gledati na to da značajna suma novca ode u Rusiju".
Što se nacionalizacije tiče, predstavnici vlasti na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem više puta su govorili kako je ona poslednja opcija, te kako Srbija neće nikome "oduzimati" imovinu.
Međutim, Vučić je 25. novembra rekao da je Srbija spremna da pruži rok od 50 dana da Rusija pokaže kupoprodajni ugovor za NIS, a ako se to ne dogodi, neće ni tada biti odmah nacionalizacije, već će Srbija postaviti svoju upravu i ponuditi najveću moguću cenu za preuzimanje vlasništva u toj kompaniji. Preciznije, Amandmanom na predlog Zakona o budžetu, predviđeno je izdvajanje od 1,4 milijarde evra za NIS.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Posle rasta cene gasa i nafte očekuje se i poskupljenje struje
26.03.2026.•
0
Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja.
Izvršni direktor Šela upozorio: Evropi prete nestašice goriva već u aprilu
26.03.2026.•
1
Evropa bi mogla da se suoči sa ozbiljnim nestašicama energenata i goriva već u aprilu ukoliko se ne otvori Ormuski moreuz za transport nafte i gasa.
Evropska centralna banka: Cene bi mogle brže da rastu zbog krize na Bliskom istoku
25.03.2026.•
0
Šefica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je da bi preduzeća mogla brže da podignu cene kao odgovor na naftni šok zbog rata u Iranu, slično kao nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Još jedna IT firma zatvara kancelariju u Srbiji
25.03.2026.•
16
Američka softverska kompanija Zendesk zatvoriće kancelarije u Srbiji sa više od 60 zaposlenih.
Vučić: Uradićemo sve da cene goriva ostanu iste
25.03.2026.•
13
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da će država uraditi sve da cene goriva na pumpama u Srbiji u petak budu na istom nivou na kojem su bile prethodne nedelje.
Gujaničić: Srbiji najmanje odgovara prolongiranje pregovora Gaspromnjefta i MOL-a
25.03.2026.•
4
Produženjem roka za zaključenje ugovora o prodaji većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije mađarskom MOL-u nastavlja se neizvesnost, koja najmanje odgovara Srbiji, rekao je glavni broker Momentuma, Nenad Gujaničić.
MAPA: Kolike su cene goriva u regionu - razlika u odnosu na Srbiju
25.03.2026.•
7
Cene goriva u Srbiji su tema već duži vremenski period.
Za građane i privredu Srbije od maja lakše plaćanje u evrima
25.03.2026.•
8
Od 5. maja građani i privreda Srbije moći će da obavljaju plaćanja u evrima pod povoljnim i standardizovanim uslovima, kao korisnici država EU, saopštila je Delegacija EU u Srbiji.
"Jagma je svuda, bukvalno se kupuje gde god se može": Odakle NIS trenutno nabavlja naftu
25.03.2026.•
6
Ovakva jagma za sirovom naftom na svetskom tržištu ne pamti se odavno.
Epic games otpušta više od 1.000 ljudi zbog slabijih rezultata video-igre Fortnite
25.03.2026.•
2
Američka kompanija Epic games saopštila je da će otpustiti više od 1.000 zaposlenih pošto beleži pad angažovanja korisnika u svojoj najpoznatijoj video-igri Fortnite.
OFAC produžio rok MOL-u za kupovinu većinskog udela u NIS-u do maja 2026.
24.03.2026.•
5
Mađarski MOL saopštio je da je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD prihvatila njihovu prijavu i produžila rok za pregovore o kupovini većinskog udela u NIS-u do 22. maja 2026.
Evropska komisija: Odluka Slovačke o dizelu protivna zakonima EU
24.03.2026.•
6
Odluka vlade Slovačke da dopusti benzinskim pumpama da ograniče prodaju dizela, kao i da ga skuplje naplaćuju vozačima sa stranim registarskim tablicama, protiv je zakona EU.
"Energetska kriza utiče na inflaciju preko tri kanala": Građani pred novim poskupljenjima?
24.03.2026.•
1
Energetska kriza će sasvim sigurno imati određeni uticaj na nivo inflacije u Srbiji, rekao je za Insajder profesor Ekonomskog fakulteta Nikola Fabris.
Đedović Handanović u obilasku pumpi: Dizel bi prema tržišnim uslovima bio 270, a građani ga plaćaju 212 dinara
24.03.2026.•
17
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je danas, prilikom obilaska više pumpi između Beograda i Smederevske Palanke, da je snabdevenost na malim i velikim pumpama redovna.
Danas ističe rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Šta podrazumeva transakcija i gde bi legle pare?
24.03.2026.•
3
Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD izdala je novu operativnu licencu NIS do 17. aprila, a danas, 24. marta ističe rok za podaju ruskog udela u toj kompaniji.
APR uveo virtuelnog agenta za brže rešavanje tehničkih pitanja
24.03.2026.•
1
Agencija za privredne registre (APR) uvela je novi kanal komunikacije - interaktivnog virtuelnog APR agenta za brže rešavanje tehničkih pitanja pri korišćenju eUsluga.
Propadaju transportna preduzeća u Srbiji: Samo od početka godine zatvoreno 258 firmi
24.03.2026.•
16
Od početka godine u Srbiji je zatvoreno ukupno 258 transportnih firmi.
Zašto je egipatska brza pruga upola jeftinija od srpske?
23.03.2026.•
29
"Poređenje sa drugima otkriva sistem u kom je novac važniji od života i koliko je strašna cena korupcije, neodgovornosti i improvizacije u upravljanju velikim infrastrukturnim projektima".
Kvartalni monitor: Rat na Bliskom Istoku usporiće privredni rast Srbije
23.03.2026.•
3
Produženje rata na Bliskom istoku i razaranje energetske infrastrukture uticaće na usporavanje rasta privrede Srbije u odnosu na planiranih tri odsto, navodi se u danas objavljenoj analizi izdanja Kvartalni monitor.
Fudbalskom i košarkaškom savezu ponovo novac iz budžetske rezerve: Ovaj put 529 miliona dinara
23.03.2026.•
3
Vlada Srbije izdvojila je 528.750.000 dinara (oko 4,5 miliona evra) iz budžetske rezerve za redovan rad Fudbalskog saveza Srbije i Košarkaškog saveza Srbije, objavljeno je u Službenom glasniku.
Komentari 12
Salle
Ahab
Jos koja takva pobeda-i Srba vise biti nece.
Pop
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar