Osnivač preteče "Kobri": Političari misle da specijalci rešavaju sve probleme

U javnosti i među političarima postoji opsesija da su specijalne jedinice one koje rešavaju sve probleme, iako je njihova vrsta posla precizno određena, kaže pukovnik u penziji Dragoljub Jevđović.

Jevđović je osnivač i komandir prve protivterorističke jedinice u bivšoj JNA, 1978. godine, preteče sadašnjih "Kobri".

"Suština je da se opremi pešadija, koje nema dovoljno, jer možemo imati komandose, ali bez pešadije koja drži prostor, sve to je uzalud. To je pokazao i rusko-ukrajinski rat", rekao je Jevđović, koji je u penziju otišao sa mesta načelnika Vojne policije.
Prema njegovom mišljenju, nije rešenje u broju specijalaca u vojsci, a zvanične najave su da će ih do kraja godine biti 5.000, nego u obuci i taktici.
 
"Treba opremiti i popuniti pešadijske jedinice, obučiti ih i specijalizovati za neke tipove borbe i posle iz njihovih redova popunjavati specijalne jedinice i platiti ih kako treba i starešine i vojnike. Pešadija treba da bude podignuta do nivoa specijalnih jedinica. Ne mora imati njihovu opremu, ali neke stvari su potrebne, poput dronova“, smatra Jevđović.
 
Kako je ukazao, obećavanje plate specijalcu početniku od 2.000 evra je besmisleno i ružno, jer se time u ponižavajući položaj, primera radi, dovode generali i pukovnici.
 
Specijalci su, napomenuo je on, svakoj vojsci potrebni, zbog tajnog prodora izviđača u dubinu neprijateljske teritorije, skupljanja obaveštajnih i drugih podataka, zaseda ili protivzasednih dejstava, koje svaka brigada mora da ima i treba da imaju opremu, obuku, taktiku i posebno dobre uređaje veze.
 
"Pogrešna su uverenja da su ti specijalci fizički snažni, jaki, nabildovani. Tu se traži spretnost i mentalni sklop", napomenuo je Jevđović.
 
Govoreći o obuci budućih specijalaca, on je iskazao skepticizam o broju kandidata koji će se prijaviti, jer Srbiji, generalno, nedostaje radne snage.
 
"Kriterijumi za izbor su svakako godine starosti, postoji granica, traže se mlađi ljudi, da duže mogu ostati u vojsci i da zadrže psihofizičke sposobnosti“, objasnio je.
 
On je naveo i da te početne kriterijume fizičke sposobnosti mladi ljudi uglavnom mogu da prođu, a onda slede psihološko testiranje i provera psihozdravstvenih sposobnosti.
 
Ne proverava se samo prirodna inteligencija, nego je tu i test opšte informisanosti, socijalna inteligencija, sve se to čini pomoću "baterija" testova, koji su dobro urađeni, ali je činjenica da se, kada zafali ljudi, malo spusti prag tih testova.
 
Početna, selektivna obuka traje 15 do 30 dana, nije vremenski ograničena, sve zavisi od kvaliteta kandidata, pod uslovom da su služili vojsku ili su vojna lica, dok oni koji nisu moraju proći osnovnu pešadijsku obuku od mesec i po.
 
"Cilj selektivne obuke je da se identifikuju oni koji po svojim prihofitzičkim karakteristikama i sposobnosti nisu za to. Ta obuka iscrpljuje ljudski organizam do krajnjih graniica, to je jedan ozbiljan stres, koji pokazuje kako bi se vojnik ponašao u borbenoj situaciji. To je simulacija koja, međutim, nije ni blizu stvarnoj borbenoj situaciji", rekao je Jevđović.
 
On je dodao da se instruktori i komandiri, kao i lekar i psiholog koji prate selektivnu obuku, redovno sastaju i pričaju o kandidatima.
 
Oni koji prođu selekciju idu potom na pojedinačnu specijalističku obuku, koja traje obično pet ili šest meseci, uče se topografija, korišćenje modernih uređaja, taktika specijalnih dejstava, kao i pružanje sanitetske pomoći, a posle toga sledi obuka uvezivanja dejstava timova, vodova i četa.
 
Jevđović je istakao da se jedan čovek obučava za više specijalnosti, za koje se organizuju različiti kursevi.
 
"Obuka specijalaca je u optimalnim uslovima završena tek za dve godine. To je standard i u svetu i kod nas", konstatovao je.
 
On je ukazao i na činjenicu da se, nažalost, kod nas u vojsci i specijalci bave čišćenjem kruga i košenjem trave, kao i sređivanjem prostorija.
 
"Za vreme selektivne obuke to moraju. To je deo provere psihofizičkih sposobnosti, kako će ko reagovati, ali je bespotrebno da kasnije to rade", zaključio je Jevđović.
  • Dr

    30.01.2023 08:33
    Poumirase nam ljudi zbog losih dijagnoza lekara jer je dozvolio da nam doktori odu u beli svet zbog loseg materijalnog, pravnog i bezbednig statusa porodice. Nije samo plata bitna, bitno je i da ti dete ide u dobar vrtic, da su vaspitacice motivisane za rad, dobra OŠ sa dobro motivisanim kadrom, da te sudija cuva od kojekakvih... Da bude pravde, a ne da kojejekakvi na tvoje oci vise napreduju od tebe
  • @Стојко

    30.01.2023 07:42
    Немој тако, то што смо све ратове изгубили није њихова кривица. 14 људи оде на Косово сви се разбеже. Ратове смо губили због друге врсте специјалаца.
  • @stojko

    30.01.2023 01:11
    Jeli dilberu
    Koje smo mi to ratove izgubili?! Čiju si ti istoriju učio? Američku??

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.