Fajnenšel tajms: Kuda vodi politika u Srbiji?

Ako je suditi po preporukama koje je izdala Evropska komisija, ponovo postoji zamah u nekada zaustavljenom projektu proširenja EU, objavio je Fajnenšel tajms, koji pita kuda vodi politika u Srbiji.
Fajnenšel tajms: Kuda vodi politika u Srbiji?
Foto: 021.rs
Brisel je predložio da se otvore pristupni pregovori s Ukrajinom, Moldavijom i Bosnom i Hercegovinom, a da Gruzija dobije status kandidata – što je stepenica niže na putu ka članstvu.
 
Sve potencijalne članice, uključujući i šest država na Balkanu, ali najverovatnije ne i Tursku, dobile su podsećanje da moraju da primene političke, ekonomske i administrativne reforme kako bi bile spremne za prijem.
"Ali opšta poruka je jasna – proširenje EU je poželjno, čak i neophodno, zbog opasnosti nastalih posle invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine", navodi FT.
 
Međutim, list dodaje da kada se pogleda u izveštaje Evropske komisije za svaku državu pojedinačno – slika postaje dvosmislena.
Nijedna država kandidat ne ispunjava sve uslove za članstvo u pogledu demokratije, vladavine prava i ekonomskih standarda.
 
"Eklatantan primer je Srbija, najveća država kandidat na Balkanu kada su u pitanju populacija i teritorija. Srbija, kako nam je rečeno, čini premalo da izmiri svoje odnose s Kosovom. Njena spoljna politika je nedovoljno usklađena sa EU, posebno zbog bliskosti s Rusijom. Srbija je postigla ograničeni napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nezavisnost medija je slaba. Uistinu, Komisija bi imala pravo i da upotrebi još oštiji jezik", piše FT.
 
Dodaje da je spor oko Kosova velika prepreka ulasku Srbije u EU, ali da ništa manje ozbiljno nije ni pitanje da li su predsednik Aleksandar Vučić i vladajuća Srpska napredna stranka iskreni kada kažu da žele da uđu u blok.
 
"Realističnije čitanje srpske politike nagoveštava da je glavni cilj vladajuće elite da ostane na vlasti, ograničavajući opoziciju i kontrolišući pravosudni i bezbednosni aparat, javni sektor i medije na način koji prkosi evropskim vrednostima", ističe list.
 
Piše i da je drugi cilj vlasti negovanje odnosa sa Rusijom i Kinom.
 
"Kuda vodi ova politika?", pita FT i podseća da su SAD u julu uvele sankcije Aleksandru Vulinu, tadašnjem šefu srpske službe bezbednosti i Vučićevom savezniku.
 
Od Vulina je neodvojiva i kovanica "srpski svet", nastala za vreme vlasti Vučića, a FT naglašava da ona jako podseća na "ruski svet" Vladimira Putina.
"Moskva i Beograd se pozivaju na pravo i dužnost da 'zaštite' etničke Ruse i Srbe koji žive izvan matične države. U Ukrajini ovo služi kao Putinov izgovor za aneksiju teritorija koje želi da pripoji 'ruskom svetu'. Za Srbiju, to implicira ne samo Kosovo, već i Crnu Goru i Republiku Srpsku, koji su deo političke sfere 'Velike Srbije'", piše FT.
 
Prema oceni lista, ovi ciljevi su potpuno nespojivi s članstvom u EU, ali se tu problem ne zaustavlja.
 
"Vučić je ovog meseca raspustio parlament i raspisao vanredne izbore za decembar s ciljem da produži vlast svoje partije. Brisel zaslužuje priznanje za nastavak planova o proširenju. Ali u Srbiji je proces u zastoju i gubi kredibilitet — dovodeći u sumnju da li će ovi planovi rešiti problem demokratskog nazadovanja i regionalne nestabilnosti na Balkanu", zaključuje Fajnenšel tajms.
  • /

    12.11.2023 17:05
    /
    vec se vidi da je srbarenje dovelo do autodestrukcije
  • Gavril

    12.11.2023 16:50
    Na žalost vlast u Srbiji brine o ruskim interesima a ne o interesu države i građana Srbije.
  • Plaćač poreza

    12.11.2023 16:45
    Za ovu vlast radikalan, naprednjaka i socijalista si izdajnik i strani plaćenik ako se zalažeš za normalan suživot sa prvim komšijama i ostalih 500 miliona komšija uspešnijih od tebe. Vojni savez sa najjačom alijansom je miran san od baćuškinih tenkova i kojekakvih uvrnuti diktatora zbog čije ljubavi prema tim tenkovima i lažnog patrriotizma malo, malo pa dobijemo po glavi.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Umro Mihailo Crnobrnja

Bivši predsednik Evropskog pokreta u Srbiji, doktor ekonomskih nauka Mihailo Crnobrnja, umro je danas u 78. godini, saopštio je Evropski pokret.