Vraćanje smrtne kazne: Pravnici o zakonskim, političkim i moralnim posledicama inicijative
Ni posle nedelju dana nije pronađeno telo dvogodišnje devojčice iz Bora. Prevrnut je skoro svaki kamen, ali bez uspeha.
Foto: 021.rs
Dvojici osumnjičenih na teret se stavlja krivično delo, teško ubistvo u saizvršilaštvu.
U Srbiji maksimalna kazna je doživotni zatvor, ali među građanima se sve češće čuje da je potrebno vratiti smrtnu kaznu. Pa je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio takvu inicijativu.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je izmenom krivičnog zakonika 2002. a poslednja je izvršena streljanjem 1992. godine.
Da se zatvorenici neće lišavati života, Srbija se obavezala i međunarodnim dokumentima. Zabrana smrtne kazne definisana je članom 24. ustava iz 2006. godine u kojem se navodi ljudski život je neprikosnoven, u Republici Srbiji nema smrtne kazne.
Zabrana smrtne kazne definisana je članom 24. ustava iz 2006. godine u kojem se navodi ljudski život je neprikosnoven, u Republici Srbiji nema smrtne kazne.
Jedina evropska zemlja koja i dalje ima smrtnu kaznu je Belorusija, dok u Rusiji smrtna kazna nije ukinuta, ali je pod moratorijumom od 1996. godine. Više od polovine zemalja sveta, tačnije njih 109, je u potpunosti zabranilo smrtnu kaznu. Smrtna kazna se sprovodi u 53 države, pretežno u Africi i Aziji. U 23 zemlje zakonodavstvo dopušta ovakvu kaznu, ali se u praksi ona retko izvršava, dok ih 10 zemalja sprovodi u specifičnim okolnostima, kao što je, na primer, rat.
U Sjedinjenim Američkim Državama smrtna kazna je dopuštena na federalnom nivou vlasti, ali se primenjuje u 27, dok je ukinuta u 23 savezne države.
Prema podacima Amnesty Internationala, tokom 2022. godine najviše smrtnih kazni izvršeno je u Kini, više hiljada. Zatim sledi Iran sa više od 570 izvršenih egzekucija, pa Saudijska Arabija sa 196, Egipat sa 24 i Amerika sa 18 egzekucija. Podataka nema za Avganistan, Severnu Koreju, Siriju i Vijetnam.
Povodom inicijative za povratak smrtne kazne za Euronews Srbija govorili su advokati Predrag Savić i Dragoljub Popović, koji je i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Savić je pre svega istakao da je njemu kao pravniku uvođenje smrtne kazne "nemoguća misija", jer bi bilo potrebno izmeniti Ustav, što se radi na referendumu, ali da postoje i druge komplikacije.
"Tu je Evropska konvencija i dodatni protokoli koji nas sprečavaju da to izvedemo, kao i drugi međunarodni pravni akti", upozorio je stručnjak.
Petrović: Dok god važi ovaj Ustav u Srbiji se ne može uvesti smrtna kazna
Njegov kolega Dragoljub Petrović je saglasan sa tim stavom i naglasio je da je on neprijatelj smrtne kazne.
"Ne samo da bi bilo potrebno promeniti Ustav, nego se meni čini da je nemoguće uvesti smrtnu kaznu, jer je u pitanju i član 22 Ustava koji kaže 'dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava ne može se smanjivati'. Prema tome, dokle god važi ovaj Ustav, u Srbiji se ne može nikako uvesti smrtna kazna zbog samog tog Ustava", objasnio je pravnik.
Petrović takođe upozorava na međunarodne obaveze koje Srbija ima, te da je ona ratifikovala 13. protokol uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava koji zabranjuje smrtnu kaznu.
"Pravnički posmatrano, reklo bi se da je tu priča završena", zaključio je on.
Na osnovu slučaja iz Bora može se napraviti argument da su nečija druga ljudska prava ugrožena, ali Petrović ipak kaže da, sa pravne strane, tu nema nikakvog prostora za tumačenje, već da je reč o filozofskom stavu.
"Mislim da treba voditi jednu staloženu raspravu bez uzavrelih strasti, bez uplitanja političkih implikacija nekih krivičnih slučeva. Tako da se radi o tome da li organizovano društvo ima pravo da oduzme život pojedinca. Meni se čini da je odgovor negativan. Organizovano društvo nema pravo da okonča ljudski život, a zločinac mora da bude kažnjen. On mora da ima pravičan postupak, da bude pravedno kažnjen i da ispašta za ono što je učinio, ali mu život ne može biti oduzet. Svakako su izmene zakona koje su neophodne za ovako nešto, a videli smo ne samo zakona, već i povlačenje nekih potpisa sa nekih konvencija, eventualno izlaženje iz Saveta Evrope, promena Ustava. Sve to bi bile političke odluke", objasnio je stručnjak.
Savić: U ovakvim situacija ljudi gube kurs i prorade im iracionalne želje
Inače i sama inicijativa je potekla od predsednika Srbije. On je rekao u subotu da će predložiti vladi da usvoji i parlamentu predloži na usvajanje zakon kojim bi se vratila smrtna kazna. Vučić je u gostovanju na televizijskim formama rekao da je svojevremeno se zalagao za vraćanje smrtne kazne i da se tim povodom obraćao već Savetu Evrope.
Ukazuje na to da su argumenti onih koji se protive vraćanju smrtne kazne opravdani i racionalni, jer ako se neko osudi na smrt, a posle 20-30 godina se ispostavi da nije kriv, to je, kaže Vučić, velika posledica.
"Neko, kada je izvršio zločin, misli da će proći nekažnjeno, to je sve što smem da kažem. Svojevremeno sam se javno zalagao da se razmotri ponovno uvođenje smrtne kazne, a da mi ne budemo kažnjeni. Ako neko delo zaslužuje smrtnu kaznu, onda je to ovo delo. Kada se formira vlada, neka razmisle da li će ići sa takvim predlogom. Za ovo možete da osudite nekoga na 40 godina, ali ne mislim da je to adekvatna kazna", rekao je Vučić.
Savić je na pitanje da li je 40 godina adekvatna kazna za delo poput onog iz Bora naglasio da su mišljenja ipak podeljena, iako je čak 70 odsto građana, prema anketama, za smrtnu kaznu, što ranije nije bio slučaj.
Takođe je podsetio na slične rasprave u prethodnima vladama u kojima je i sam učestvovao.
"Ranije je to bilo 50-50 posto. Kada je ukinuta 2002. godine smrtna kazna, ja sam tada se izjašnjavao za ukidanje. U jednom trenutku, kao pomoćnik ministra Vladana Batića sam bio u situaciji da kažem svoje mišljenje koje nije imalo neku veliku težinu u tim raspravama, jer je ministar Batić preko potpredsednika stranke i narodnog poslanika Živojina Stjepića čak govorio isto ovako kao što je govorio danas gospodin Vučić i tražio da se razmotri ta mogućnost", kazao je pravnik.
Kada se slučaj posmatra sa ljudske strane, sasvim je prirodno da jake emocije, poput roditeljskog saosećanja ili tuge prevladaju, ali Savić napominje da su pravnici ipak vezani zakonom.
"Kao roditelj, mislim da je ovakvim ljudima smrtna kazna sasvim primerena kazna za onaj zločin koji su učinili. I za ovo što čine sada, što maltretiraju porodicu ubijene devojčice i celu naciju skrivajući telo ili su ga uništili, ne dajući odgovor, a priznaju zločin. Njihovo je pravo da se brane na sve moguće načine i da lažu, ali vidite koliko se pažnje u celom regionu uprati i potraga za telom ove devojčice. Znači, došli smo u jedno polje gde imamo i raznih teoretičara zavere, raznih drugih podmetanja i često poigravanja sa osećanjima ovih roditelja kojima se opet kroz lažne optužbe gazi i staje na žive, rane", opisuje on proces razmišljanja iz perspektive običnog čoveka koji se ne bavi pravom.
Savić zatim dodaje da se kod ljudi gubi kurs i stabilnost mišljenja u ovako teškim situacijama i da proradi želja koja je iracionalna.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Termin za ličnu kartu ili pasoš sada možete zakazati uz pomoć veštačke inteligencije
02.11.2026.•
0
Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu Srbije saopštila je da je unapredila digitalnog asistenta na portalu "eUprava" novom funkcionalnošću.
Tužilac Stefanović: Advokat Prijović tražio da sebe uhapsim, to je uvredljivo
02.11.2026.•
0
Više javno tužilaštvo u Beogradu pozvalo je Visoki savet tužilaštva da hitno reaguje i osudi "neprimerenu" izjavu predsednika Advokatske komore Beograda Vladimira Prijovića.
GRAFIKA: Pogledajte kako će izgledati Skupština Srbije - evo ko sve ulazi
02.11.2026.•
0
Prebrojani su glasovi na svim biračkim mestima u Srbiji, nakon što je 1. novembra došlo do ponavljanja u nekima od njih.
Studenti apelovali na javne izvršitelje: Suzdržite se od prinudnih iseljenja
02.11.2026.•
1
Studenti u blokadi apelovali su na javne izvršitelje da se uzdrže od sprovođenja prinudnih iseljenja porodica u Zemunu i na Vračaru.
Priveden Davor Macura, vlasnik Alta banke
02.11.2026.•
4
Vlasnik Alta banke Davor Macura priveden je jutros.
Predsednik Advokatske komore Beograda: Sramotno da nisu objavljena imena pomilovanih
02.11.2026.•
3
Predsednik Advokatske komore Beograda Vladimir Prijović izjavio je da je neobjavljivanje imena pomilovanih osoba sramotno i da je tadašnji predsednik države Aleksandar Vučić saopštio samo deo informacija o svojoj odluci.
Tramp i Mask na listi "predatora slobode medija", Vučić izostavljen jer je izgubio izbore
02.11.2026.•
3
Američki predsednik Donald Tramp prvi put se našao na godišnjoj listi "predatora slobode medija" organizacije Reporteri bez granica (RSF).
Dekanka Kovačević: Proces reforme države ne može da bude brz
02.11.2026.•
5
Dekanka Fakulteta političkih nauka Maja Kovačević rekla je da je pobedi Studentske liste na parlamentarnim izborima doprinela činjenica da su građani vrlo čvrsto podržali borbu za vladavinu prava i izgradnju institucija.
Tužba protiv Malog, Đedović Handanović, Macure i čelnika EPS-a zbog računa u Alta banci
02.11.2026.•
7
Institut Kareja podneo je prijavu protiv nadležnih u EPS-u, Siniše Malog, Dubravke Đedović Handanović i Davora Macure zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja u iznosu od 430 miliona dinara u korist Alta banke.
Inicijativa upućena Dolovac: Zabraniti SNS zbog Ćacilenda
02.11.2026.•
6
Predsednik pokreta Uspravna Srbija Dragan Dobrašinović podneo je danas vrhovnoj javnoj tužiteljki Zagorki Dolovac inicijativu za pokretanje postupka za zabranu rada Srpske napredne stranke.
Srdanović: Ko uništava dokumentaciju - neće se izvući
02.11.2026.•
9
Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović najavio je da nova Vlada ima nameru, čim se formira, da uspostavi vladavinu prava.
Američki portal: Nakon Vučićevog pada, nabavke oružja u Srbiji pod lupom
02.11.2026.•
6
Srbija, jedan od ključnih kupaca naoružanja u Evropi, verovatno će usporiti vojne nabavke i preispitati regularnost nedavnih kupovina nakon što je studentski pokret pobedom na izborima u nedelju svrgnuo Aleksandra Vučića
Isti stan u više oglasa po različitim cenama i sa različitim podacima: Stručnjak o tome da li ima rešenja
02.11.2026.•
19
Kupci stanova u Srbiji često se suočavaju sa nerealnim cenama i oglasima koji ne prikazuju stvarnu ponudu nekretnina.
Portal "Science": Srbija je upravo izabrala možda najobrazovaniji parlament na svetu
02.11.2026.•
14
Astrofizičar koji proučava evoluciju galaksija. Inženjer elektrotehnike koji je učestvovao u projektovanju robota. Organski hemičar koji je tokom pandemije radio na lekovima protiv kovida19.
Analitičar Anđelković: Vučićev režim ne može da se vrati na vlast, ali može da koči transfer vlasti
02.11.2026.•
9
Stara vlast ne može da se revitalizuje, da izvrši kontraudar i da ostane i dalje na čelu države, to je gotovo, izjavio je analitičar Dragomir Anđelković.
RIK objavio konačne rezultate izbora: Studentskoj listi 53,01 odsto glasova, Ujedinjenoj Srbiji 38,98 odsto
02.11.2026.•
9
Republička izborna komisija (RIK) objavila je, nakon ponovljenih izbora na 53 biračka mesta, rezultate sa svih 8.392 biračkih mesta na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Vučić: Ne plaše me priče o hapšenju
02.11.2026.•
25
Bivši predsednik države Aleksandar Vučić kazao je da nova vlast ne može da nađe razlog za njegovo hapšenje i poručio da ga time neće uplašiti.
Crta: Studentska lista sa jednim mandatom manje, lista Usame Zukorlića ušla u parlament
01.11.2026.•
7
Crta je objavila da je ponovljeno glasanje na 53 biračkih mesta donelu promenu u raspodeli mandata u odnosu na projekciju Republičke izborne komisije nakon izbora 25. oktobra.
Komentari 7
mns
Betmen
R49
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar