
Od baronice do Katalonca koji je protiv nezavisnosti: Oni su posredovali u dijalogu oko Kosova
Odlazeći specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak već se sprema za novo radno mesto i broji sitno do kraja mandata.
Prema svemu sudeći, njega bi mogao da zameni nekadašnji slovenački premijer i predsednik Borut Pahor, koji je za sada, bar zvanično, jedini pretendent na njegovu poziciju.
Inače, pozicija specijalnog izaslanika EU do imenovanja Lajčaka nije ni postojala, a sa strane EU bilo je nekoliko posrednika u dijalogu dve strane i to visokih komesara Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost.
U poslednjih 13 godina, otkad Beograd i Priština pregovaraju, u posredovanju su učestvovala četiri visoka predstavnika, podseća Euronews Srbija.
Borut Pahor
Lajčaka bi uskoro mogao da zameni nekadašnji slovenački predsednik Borut Pahor, koji je zvanično i potvrdio da je zainteresovan za mesto specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, kao i da je dobio podršku za to od aktuelne vlade u Sloveniji. Pahor je inače poznat po zalaganju da se EU proširi na Zapadni Balkan, ali i po tome što je insistirao na ispunjavanju Briselskih sporazuma i formiranju Zajednice srpskih opština.

Nedavno je i aktuelni premijer Slovenije Robert Golob izjavio da bezuslovno podržava Pahora u njegovoj kandidaturi za mesto specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja na Zapadnom Balkanu.
Zbog toga je, navodi se u saopštenju pres službe Vlade Slovenije, Golob u proteklih mesec dana vodio brojne bilateralne razgovore sa liderima evropskih zemalja, kao i sa najvišim predstavnicima Evropske unije.
Pahor je nedavno izjavio da je dijalog Beograda i Prištine zastao zbog nedostatka poverenja, te da bez napretka u dijalogu ni Kosovo ni Srbija ne mogu postići ništa za svoju sigurniju budućnost.
Na pitanje šta bi promenio u dijalogu i gde vidi rešenje, Pahor je odgovorio da to sada ne može da kaže, ali da je zainteresovan za mesto specijalnog izaslanika EU.
"Ne mogu to sada reći, dok proces ne bude pokrenut. Odlučio sam se da idem u taj proces i onda ću, ako prihvate tu odluku, reći i ponuditi sve svoje reference, dati svoj plan. Dijalog je u zastoju, postoji nedostatak poverenja i treba naći način da se uz veće poverenje ide dalje", rekao je Pahor za Kosovo onlajn.
Žozep Borelj
Pre pet godina, na mestu visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbednost, Žozep Borelj zamenio je koleginicu Federiku Mogerini. Mnogi su tada polagali nade u Katalonca, jednog od najvećih protivnika otcepljenja Katalonije.
Nekoliko meseci kasnije, na predlog novog šefa evropske diplomatije, Miroslav Lajčak je imenovan za specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine i to 1. aprila 2020. godine. Takva pozicija unutar EU do tada nije postojala, a za vođenje dijaloga bila je zadužena osoba koja je bila na čelu evropske diplomatije. Bilo je predviđeno da na toj poziciji Lajčak ostane do 31. marta 2021. godine, ali mu je mandat produžen.
Borelj je rođen 1947. u porodici pekara, a kako su pisali mediji, prva iskustva skupljao je u regionalnoj vladi Madrida od 1979. do 1983. Godinu dana kasnije, postao je državni sekretar za finansije, a od 1991. do 1993. bio je ministar za infrastrukturu, transport i životnu okolinu u vladi socijaliste Felipea Gonzaleza. Predvodio je socijaliste kao kandidat za premijera na izborima 2000. U periodu od 2004. do 2007. godine bio je predsednik Evropskog parlamenta, a ovaj Katalonac nikad nije krio da ne odobrava nikakva otcepljenja.
Nedavno je objavio zbornik tekstova, a jedan je bio posvećen dijalogu Beograda i Prištine, te je u njemu naveo da je EU uspela da posredovanjem smiri napetosti.
"Bilo je uspona i padova, a prečesto su se pitanja koja se smatraju malim i tehničkim pokazala veoma osetljivim i političkim, sa potencijalom da prerastu u nasilje", naveo je Borelj, dodajući da je u 2020. održano nekoliko sastanaka na nivou glavnih pregovarača u Briselu, koji su bili fokusirani na pregovore o sveobuhvatnom pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine koji se bavi svim otvorenim pitanjima.
Miroslav Lajčak
Aktuelni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine dobro je upoznat sa situacijom na Balkanu i pre nego što je na predlog Borelja postavljen da obavlja ovu funkciju, budući da je bio ambasador Slovačke u SR Jugoslaviji, Albaniji i bivšoj jugoslovenskoj Republici Makedoniji (sada Severnoj Makedoniji), ali i visoki predstavnik BiH. Slovački diplomata je još 1999. godine, u godini NATO bombardovanja SR Jugoslavije, postao saradnik specijalnog izaslanika generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za Balkan.
Početkom 2009. godine postao je ministar spoljnih poslova Slovačke, a u decembru 2010. godine ga je Evropska služba spoljnih poslova imenovala za direktora za Rusiju istok i Zapadni Balkan.
Za njega su mediji nakon postavljenja za specijalnog izaslanika pisali da je najveći svetski diplomata koji ima balkansko iskustvo, te da jedino sa njim može da se poredi švedski diplomata Karl Bilt.
Federika Mogerini
Prethodnica Borelja i Lajčaka je italijanska političarka Federika Mogerini, koja je na toj funkciji zamenila baronicu Ketrin Ešton, kada je 2014. godine izabrana na mesto visokog komesara EU za spoljnu politiku i bezbednost. Pre ovog postavljenja, bila je ministarka spoljnih poslova u Italiji, u vladi Matea Rencija. Zanimljivo je da je bila najmlađa žena ministarka u italijanskoj vladi.
Za vreme njenog posredovanja podigla je razgovor Beograda i Prištine sa premijerskog na nivo predsednika, ali ipak nije uspela da sprovede Briselski sporazum, koji je potpisan za vreme mandata njene prethodnice baronice Ešton. Nije uspela ni da izvrši pritisak kako bi se formirala Zajednica srpskih opština.
Zamerano joj je to što nije uspešna u posredovanju, te su mediji pisali da pregovarači u Brisel idu na čajanku kod Mogerini. I sam premijer Renci je njen rad ocenio nulom.
Mogerini, koja je trenutno rektorka Evropskog koledža, nedavno je učestvovala na jednoj konferenciji u Tivtu, te je osvrnuvši se na region rekla da je Balkan srce Evrope kao i da proširenje jedino ima komponentu pomirenja.
"Ne možemo sebi priuštiti da u regionu imamo rusko, kinesko ili prisustvo nekog drugog sa jakim političkim uticajem u aktuelnom geopolitičkom kontekstu, u srcu Evrope. Uvek mislimo na Belgiju kao na srce Evrope. Ako uzmete malo drugačiji geografski pristup, Balkan je srce Evrope. Što smo više prisutni, manje moramo da se plašimo geopolitičke orijentacije regiona", rekla je ona.
Ketrin Ešton
Iako tadašnjoj visokoj komesarki EU za spoljnu politiku i bezbednost mnogi nisu prognozirali uspeh, za vreme njenog mandata potpisan je prvi Briselski sporazum. Naime, pre nekoliko dana obeleženo je 11 godina od kada je 19. aprila 2013. godine u Briselu stavljen potpis na dokument koji je tada bio veliki korak na putu ka konačnoj normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Nakon dugih pregovora, svoj potpis dali su tadašnji premijeri Srbije i Kosova Ivica Dačić i Hašim Tači, kao i nekadašnja šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton.
Kada je potpisan pre 11 godina bilo je najavljeno da će rešiti probleme građana na Kosovu i Metohiji. Nije se pregovaralo o statusu, već o bitnim temama i nadležnostima, među kojima su i telekomunikacije i energetika. Sačinjen je od ukupno 15 tačaka, od kojih se čak prvih šest odnosi na formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom.
"Nisam ja pisala Briselski sporazum. Ja sam ga otkucala, ali ga nisam pisala. To je je dokument Srbije i Kosova i način na koji su izabrali da napreduju", rekla je Ešton na 11. godišnjicu od potpisivanja tog dokumenta, te navela da je bila optimistična kada je potpisan.
Robert Kuper
Prvi tehnički dijalog započet je u martu 2011. godine i u ime EU pregovorima je posredovao tadašnji savetnik u Evropskoj službi za spoljne poslove, britanski političar Robert Kuper, inače desna ruka i savetnik visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton. Pregovori su tada trajali dva dana i obe strane su navele da su spremne za konstruktivni dijalog. Sa strane Beograda bio je Borislav Stefanović, šef srpske delegacije, a sa prištinske Edita Tahiri.

Kuper je posredovao dijalogu do 2012. godine u razgovorima koji su otpočeli pošto je Međunarodni sud pravde, na zahtev Srbije, 2010. godine odlučio da proglašenjem nezavisnosti Kosova nije prekršeno međunarodno pravo. Podsetimo, Generalna skupština UN nakon toga je usvojila rezoluciju kojom je Srbiju i Kosovo pozvala na dijalog o podsticanju saradnje i što bi osiguralo napredak dve strane na putu članstva u Evropskoj uniji. To je bio samo uvod za otpočinjanje pregovora dve strane, te je Kuper na taj način učestvovao u prvoj fazi dijaloga.
Inače, tokom 2002. godine bio je specijalni britanski izaslanik u Avganistanu. Te godine se pridružio administraciju EU, tačnije Generalnom sekretarijatu Saveta Evrope, kao i Evropskoj službi za spoljne poslove.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Studentkinja FPN: Studenti se neće kandidovati, već će podržati ljude koje smatraju kredibilnim
06.05.2025.•
2
"Studenti se neće kandidovati, jer znamo kolika je odgovornost biti na takvim pozicijama, ali ljudi koji su trenutno na vlasti očigledno ne shvataju."
Studenti tražili vanredne parlamentarne izbore: Ko ih je podržao do sada?
06.05.2025.•
1
Studenti u blokadi su zatražili raspuštanje Skupštine Srbije i raspisivanje vanrednih izbora, a usledile su reakcije opozicionih stranaka i pokreta.
Baucal o vanrednim izborima koje su tražili studenti: Prilika da se iščupamo iz kandži vlasti
06.05.2025.•
0
Zahtevom studenata da se raspišu vanredni parlamentarni izbori građani, nastavnici, istraživači, civilno društvo i demokratska opozicija mogu da se udruže.
Košarkaškom savezu Srbije skoro 400 miliona dinara iz budžetske rezerve
06.05.2025.•
1
Vlada Srbije donela je rešenje o dodeli 398,1 milion dinara iz budžetske rezerve na ime dotacije Košarkaškom savezu Srbije, objavljeno je u Službenom glasniku.
Poslanici Evropskog parlamenta danas o izveštaju Picule o Srbiji: Evo o čemu će se glasati
06.05.2025.•
2
Poslanici Evropskog parlamenta raspravljaće danas u Strazburu o prvom izveštaju i rezoluciji izvestioca za Srbiju Tonina Picule.
Tužilaštvo pokrenulo istragu zbog urušavanja plafona u školi kod Rače
06.05.2025.•
3
Posebno odeljenje Višeg tužilaštva u Kraljevu je formiralo predmet za pad plafona u nedavno renoviranoj OŠ "Karađorđe" u selu Saranovo kod Rače.
Srbija neće u EU ni do 2029: Bez skorog otvaranja Klastera 3, ovo su razlozi
06.05.2025.•
35
Otvaranje klastera 3 u procesu evrointegracija nije verovatno u skorijoj budućnosti.
Američki medij: Šefica kabineta Trampa nije zabranila Vučiću da dođe u Mar-a-Lago
06.05.2025.•
46
Sekretarka za štampu Bele kuće Kerolajn Livit demantovala je izveštaje da je šefica kabineta Donalda Trampa Suzi Vajls zabranila Aleksandru Vučiću da prisustvuje događaju u Mar-a-Lagu.
Vučić se u sredu vraća obavezama, najavljeno još jedno njegovo obraćanje
06.05.2025.•
13
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić vratiće se u sredu, 7. maja svojim radnim obavezama, potvrđeno je Tanjugu u Predsedništvu.
Bivši Nestorovićev poslanik organizovao sastanak evropskih ekstremnih desničara u Beogradu
05.05.2025.•
17
Narodni poslanik "Mi - glasi iz naroda" Dragan Stanojević početkom marta u Beogradu organizovao je sastanak političara koji zastupaju "esktremno desnu ideologiju", preneli su mediji.
Popović (SSP) pitala Dačića o kampu ispred Doma Narodne skupštine Srbije
05.05.2025.•
0
Narodna poslanica Stranke slobode i pravde Mila Popović postavila je poslaničko pitanje ministru unutrašnjih poslova Ivici Dačičiću u vezi sa "skupom" ispred Narodne skupštine Srbije gde su šatori.
Premijer Macut i rektori državnih univerziteta nastavljaju razgovore u četvrtak
05.05.2025.•
3
Premijer Đuro Macut i rektori državnih univerziteta, čiji je deo studenata u blokadi, nastaviće razgovore u četvrtak, 8. maja.
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja za početak nedelje
05.05.2025.•
2
Nova radna nedelja je pred nama, a tu je i novi 021.rs dnevni kviz.
Odblokirani RTS ugostio direktora Bujoševića: Javni servis neutralan, cilj protesta rušenje vlasti
05.05.2025.•
9
Generalni direktor Radio-televizije Srbije Dragan Bujošević izjavio je da RTS jeste neutralan i poručio da, ako je on prepreka da se televizija "vrati narodu" - ta prepreka je "rešena za jedan dan".
Studenti Filozofskog u blokadi posetili Kosovsku Mitrovicu: Srbi sa Kosova zaboravljeni
05.05.2025.•
2
Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Beogradu ocenili su posle posete Kosovskoj Mitrovici "da su Srbi sa Kosova i Metohije u velikoj meri zaboravljeni od strane sunarodnika iz ostatka Srbije".
Posle 54 dana u pritvoru i štrajka glađu: Srđan Žunić na slobodi
05.05.2025.•
8
Srđan Žunić, osnivač pokreta Ujedinjeni narod Srbije, pušten je iz pritvora u kojem se nalazio od 14. marta.
Španski list o odluci Evropskog suda o zvučnom oružju: "Uređaj je aktiviran tokom 15 minuta tišine"
05.05.2025.•
10
Evropski sud za ljudska prava izdao je privremenu meru kojom poziva Srbiju da spreči upotrebu "zvučnih oružja" ili sličnih uređaja za kontrolu mase, nakon tvrdnji da je korišćen na protestu 15. marta.
Medicinski fakultet u Beogradu od danas u štrajku, studenti pozvali na solidarnost
05.05.2025.•
0
Studenti u blokadi Medicinskog fakutleta u Beogradu saopštili da je taj fakultet od danas u štrajku i pozvali zaposlene na drugim visokoškolskim ustanovama da na isti način stanu uz svoje studente.
Sutra očekivane gužve u saobraćaju - savetuju se oprez i strpljenje
05.05.2025.•
1
Javno preduzeće Putevi Srbije saopštilo je da se u utorak, 6. maja, zbog proslave Đurđevdana, očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na putevima u Srbiji.
Todorović: Sindikati i studenti usaglašavaju predlog izmene Zakona o radu i Zakona o štrajku
05.05.2025.•
5
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Beograda Dragan Todorović izjavio je da se sa sindikatima i studentima usaglašava zajednički predlog izmena Zakona o radu i Zakona o štrajku.
Komentari 2
Prekinuti pregovore
NN
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar